DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 65     <-- 65 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
UDK 630* 439


ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)


FOREST FIRES IN THE REPUBLIC OF CROATIA(1992–2007)


Petar JURJEVIĆ*, Darko VULETIĆ*, Joso GRAČAN**, Gabrijela SELETKOVIĆ*


SAŽETAK: Šumski požari pojava su nekontrolirane vatre u šumama. Na no se
velike štete, što ovisi starosti šume, vrstama drveća, odnosno ve ge tacije te ovrsti požara i njegovoj jačini. Šumski požari rjeđe nastaju prirodnim uzrocima,
a najčešće ljudskom djelatnošću. Najčešće prirodni uzrok požara je udar gro ma,
u nekim zemljama je uzrok vulkanska erupcija. Svi ostali požari nastaju
čovjekovim djelovanjem. Ugroženost pojedinih po druč ja vrlo je različita. Iz dvo
jena su tu najugroženija područja: Sredozemlje, po dručje sjevernoamerič kih
borovih šuma i područje afričkih savana. Po sljed njih godina nastaje
(iz bija) velik broj šumskih požara. Samo u Europi između 30.000–40.000 go diš
nje, a opožarene površine kreću se i preko 500.000 ha. Štete u Sjevernoj
Ame rici znatno su veće. Gotovo svi požari u Eu ro pi mogu se pripisati ljudskomfak toru. Zemlje duž južnog ruba Europe (Fran cuska, Portugal, Španjolska,
Italija, Hrvatska Crna Gora, Makedonija, Al banija), a osobito Grčka 2007. go di
ne sa svojom klimom i njezinim globalnim promjenama, kao i društveno-eko nom
skim uvjetima, najjače su napadnute.


Prema podacima Šumskogospodarske osnove područja, ukupna površina
šuma u Republici Hrvatskoj iznosi 2.688.687 ha (2006), od čega na šume u
vlas ništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. otpada


2.018.987ha (75 %), šume u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste druge
prav ne osobe (87.930 ha (3 %) i šumoposjedničke šume 581.770 ha (22 %).
Ključne riječi:Hrvatska, šumski požari, površina ha, organizacija
ga šenja, obnova, ulaganja


1. UVOD – Introduction
Požari općenito, pa tako i šumski, nastaju ako su is -samo mrtvi materijal na tlu i nisko rašće, redovito se
pu njena tri uvjeta (požarni trokut) : prisutnost goriva,brzo širi i dosiže temperaturu do 900 oC, požar krošapo
ticaj kisika te dovoljna temperatura. Gorivo moranja odnosno vršni ili visoki požar razvija se većinom iz
biti dobro posušeno, njegova prevelika vlažnost dovo-niskog požara jakog intenziteta, a širi se skokovito, tj.
di do samogašenja. Do samogašenja dolazi i kada jepres tiže liniju niskog požara i spušta se na zemlju i
ko ličina kisika u zraku manja od 14 %. Temperaturadalje se širi kao niski požar, postajući sve jači, ponovo
za paljivosti kreće se od oko 260 oC do 300 oC. Od ba če -se prebacuje na krošnje; podzemni požar redovito se
ni opušak cigarete razvija temperaturu od oko 650 oC,javlja na tresetištima, širi se vrlo sporo, ali čini velike
a nedovoljno ohlađena šibica ima temperaturu od okošte te na korijenju biljaka. U Hrvatskoj je vrlo rijedak
800 oC. Šumski požari nanose šumama velike štete, štopo žar pojedinih stabala, a nastaje udarom groma ili pa ovisi
o starosti i površini šume, vrstama drveća, odnos -lje njem vatre u šupljinama stabala.
no vegetacije te o vrsti požara i njegovoj jačini.Vrste


Šumski požari rjeđe nastaju prirodnim uzrocima,
šum skih požara su: niski ili prizemni požar, zahvaća


već najčešće djelatnošću čovjeka. Najčešći prirodni
uz rok požara je udar groma, a u nekim zemljama je


*


Mr. sc. Petar Jurjević, Darko Vuletić, dipl. ing. šum.,


uzrok i vulkanska erupcija. Svi ostali požari nastaju


Gabrijela Seletković, dipl. ing. šum. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb


**ljud skom djelatnošću, a po strukturi se mogu podijeliti


Dr. sc. Joso Gračan, Hrvoja Macanovića 43, Zagreb