DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 65     <-- 65 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
UDK 630* 439


ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)


FOREST FIRES IN THE REPUBLIC OF CROATIA(1992–2007)


Petar JURJEVIĆ*, Darko VULETIĆ*, Joso GRAČAN**, Gabrijela SELETKOVIĆ*


SAŽETAK: Šumski požari pojava su nekontrolirane vatre u šumama. Na no se
velike štete, što ovisi starosti šume, vrstama drveća, odnosno ve ge tacije te ovrsti požara i njegovoj jačini. Šumski požari rjeđe nastaju prirodnim uzrocima,
a najčešće ljudskom djelatnošću. Najčešće prirodni uzrok požara je udar gro ma,
u nekim zemljama je uzrok vulkanska erupcija. Svi ostali požari nastaju
čovjekovim djelovanjem. Ugroženost pojedinih po druč ja vrlo je različita. Iz dvo
jena su tu najugroženija područja: Sredozemlje, po dručje sjevernoamerič kih
borovih šuma i područje afričkih savana. Po sljed njih godina nastaje
(iz bija) velik broj šumskih požara. Samo u Europi između 30.000–40.000 go diš
nje, a opožarene površine kreću se i preko 500.000 ha. Štete u Sjevernoj
Ame rici znatno su veće. Gotovo svi požari u Eu ro pi mogu se pripisati ljudskomfak toru. Zemlje duž južnog ruba Europe (Fran cuska, Portugal, Španjolska,
Italija, Hrvatska Crna Gora, Makedonija, Al banija), a osobito Grčka 2007. go di
ne sa svojom klimom i njezinim globalnim promjenama, kao i društveno-eko nom
skim uvjetima, najjače su napadnute.


Prema podacima Šumskogospodarske osnove područja, ukupna površina
šuma u Republici Hrvatskoj iznosi 2.688.687 ha (2006), od čega na šume u
vlas ništvu Republike Hrvatske kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. otpada


2.018.987ha (75 %), šume u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste druge
prav ne osobe (87.930 ha (3 %) i šumoposjedničke šume 581.770 ha (22 %).
Ključne riječi:Hrvatska, šumski požari, površina ha, organizacija
ga šenja, obnova, ulaganja


1. UVOD – Introduction
Požari općenito, pa tako i šumski, nastaju ako su is -samo mrtvi materijal na tlu i nisko rašće, redovito se
pu njena tri uvjeta (požarni trokut) : prisutnost goriva,brzo širi i dosiže temperaturu do 900 oC, požar krošapo
ticaj kisika te dovoljna temperatura. Gorivo moranja odnosno vršni ili visoki požar razvija se većinom iz
biti dobro posušeno, njegova prevelika vlažnost dovo-niskog požara jakog intenziteta, a širi se skokovito, tj.
di do samogašenja. Do samogašenja dolazi i kada jepres tiže liniju niskog požara i spušta se na zemlju i
ko ličina kisika u zraku manja od 14 %. Temperaturadalje se širi kao niski požar, postajući sve jači, ponovo
za paljivosti kreće se od oko 260 oC do 300 oC. Od ba če -se prebacuje na krošnje; podzemni požar redovito se
ni opušak cigarete razvija temperaturu od oko 650 oC,javlja na tresetištima, širi se vrlo sporo, ali čini velike
a nedovoljno ohlađena šibica ima temperaturu od okošte te na korijenju biljaka. U Hrvatskoj je vrlo rijedak
800 oC. Šumski požari nanose šumama velike štete, štopo žar pojedinih stabala, a nastaje udarom groma ili pa ovisi
o starosti i površini šume, vrstama drveća, odnos -lje njem vatre u šupljinama stabala.
no vegetacije te o vrsti požara i njegovoj jačini.Vrste


Šumski požari rjeđe nastaju prirodnim uzrocima,
šum skih požara su: niski ili prizemni požar, zahvaća


već najčešće djelatnošću čovjeka. Najčešći prirodni
uz rok požara je udar groma, a u nekim zemljama je


*


Mr. sc. Petar Jurjević, Darko Vuletić, dipl. ing. šum.,


uzrok i vulkanska erupcija. Svi ostali požari nastaju


Gabrijela Seletković, dipl. ing. šum. Hrvatske šume d.o.o., Zagreb


**ljud skom djelatnošću, a po strukturi se mogu podijeliti


Dr. sc. Joso Gračan, Hrvoja Macanovića 43, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 66     <-- 66 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
u nekoliko grupa: nesretni slučajevi (eksplozije, pro-
met), nepažnja i grubi nemar (poljoprivredni, radovi u
šumi, izletnici, turisti, prolaznici, dječje igre, neuređeni
deponiji i dr.), požari nastali namjernim palenjem
(pi romani, osveta, špekulacije građevinskim zemljiš tem,
diverzija) požari kojima se nije moglo utvrditi
uzrok. Ugroženost pojedinih područja je različita. Iz dvo
jena su tri vrlo ugrožena: Sredozemlje, područje
sje vernoameričkih borovih šuma i područje afričkih
sa vana. Za uspješno sprječavanje šumskih požara važ ne
su preventivne mjere,priprema i dobro organizirano
ne posrednogašenje.


Na šumu se više ne gleda kao izvor sirovine potreb ne
za ogrjev, drvnu i drvno prerađivačku industriju. Zakon


o šumama Republike Hrvatske tretira šumu i šumsko
zemljište kao dobra od općeg interesa, koja su posebno
zaštićena. Šume i šumska zemljišta su specifi č no sa mo ob
novljivo prirodno bogatstvo te s općekoris nim funkcijama
predstavljaju posebne i prirodne uvjete rada.
Op ćekorisne funkcije šuma odražavaju se posebice u
zaš titi zemljišta, prometnica i drugih objekata od erozije,
bujica i poplava; utjecaju na vodni režim i hi dro ener


get ski sustav, u utjecaju na plodnost zemljišta i po


ljoprivrednu proizvodnju; u utjecaju na klimu, zaštitu i
unapređenje čovjekove okoline; u stvaranju kisika i
prečišćavanju atmosfere, utjecaju na izgled i ljepotu
kra jolika, te stvaranju uvjeta za liječenje, oporavak,
odmor, za razvoj turizma, lovstva i obranu. Na razini
šum sko-gospodarskog područja, novom, Osnovom po dru
č ja utvr đena je drvna zaliha od gotovo 398 milijuna


m3,od čega 302 milijuna m3
u državnom vlasništvu
kojim gos po dare Hrvatske šume d.o.o., nešto više 78


3
3


milijuna mu šumama šumoposjednika i 17 milijuna m
u državnim šu mama koje koriste drugi pravni subjekti.
Godišnji prirast drvne zalihe prema Osnovi područja


3
3


iznosi 10,5 mi li juna m, od čega otpada 8 milijuna mna
državne šu me kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o.,


3
3


2,1 milijun mna šumoposjedničke i 0,4 milijuna mna
ostale dr žavne šume. Ukupno propisani godišnji etat


3


iznosi 6,56 milijuna m, što znači da se tijekom ovog
polurazdoblja (2006.–2015.) planira sjeći 62,4 % godišnjeg
prirasta.


2. ORGANIZACIJAZAŠTITE ŠUMAOD POŽARA – Organisation Forest Fire Protection
Polazeći od činjenice da su šumski požari prema
svim pokazateljima najveća opasnost za šume Re pu bli
ke Hrvatske, a posebno za šume koje se nalaze u
me diteranskom području, organizaciji i provođenju
zaš tite šuma od požara daje se posebno značenje.


Zbog toga su i obveze svih subjekata zaštite od po ža ra,
pa tako i Hrvatskih šuma d.o.o., utvrđene zakonskim
i posebno podzakonskim aktima kojima su detaljno propisane
mjere i radnje koje se moraju provoditi:


–Zakon o šumama (NN 140/05,82/06) člankom 83.
pro pisano je: “Trgovačko društvo te druge pravne
osobe koje koriste šume u vlasništvu Republike i
šu moposjednici dužni su poduzimati mjere zaštite
radi zaštite šuma od požara i drugih elementarnih
ne pogoda i štetnih organizama.”
–Istim Zakonom također je propisana obveza us trojavanja
i vođenja jedinstvenog informacijskog
sus ta va i registra o šumskim požarima, a radi po bolj
šanja nadzora nad šumskim požarima, njihovim
uz rocima, učincima i prevenciji.
–Zakonom o vatrogastvu – pročišćeni tekst (NN 139/
04) propisana je obveza Hrvatskim šumama
d.o.o.o izdvajanju 5 % od ukupnih sredstava koja
su prikupljena od naknade za korištenje općekoris nih
funkcija šuma (godišnje cca (15.000.000 kn), a
upla ćuju se vatrogasnim zajednicama jedinica lo kal
ne samouprave s područja krša, sukladno površi na
ma pod šumom i šumskim zemljištem.

Zakonom o zaštiti od požara (NN58/93) i Zakonom
o izmjenama Zakona o zaštiti od požara (NN 107/07)
propisane su mjere i radnje koje se radi ot kla njanja
uzroka požara te otklanjanja i gašenja po ža ra, utvrđivanja
uzroka od požara te otklanjanja posljedica pro uz
rokovanih požarom moraju provoditi.


Uz ove, kao i drugim Zakonima utvrđenih ob ve za,
Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi Pro gram
aktivnosti posebnih mjera zaštite od požara od
interesa za Republiku Hrvatsku, kojim konkretno
utvrđuje dinamiku provođenja pojedinih mjera zaštite
od požara kao i obvezu i odgovornost izvršitelja tih
mjera.


Pravilnikom o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) i
vlas titim Pravilnikom o zaštiti šuma od požara Hrvat ske
šume d.o.o. moraju provoditi:


–promidžbu radi upoznavanja stanovništva, turista,
a posebno školske djece za što bolje i djelotvornije
pre ventivno djelovanje u sprječavanju nastanka
šum skihpožara;
–ustrojavanje motriteljsko-dojavne službe;
–ustrojavanje vlastite službe zaštite šuma od požara;
–ustrojavanje i osposobljavanje interventnih skupina
šumskih radnika opremljenih potrebnom opremom
za sječu stabala i izradu protupožarnih prosjeka u
svrhu izgradnje prosjeka za zaustavljanje daljnjeg
širenja požara;

provođenje preventivno-uzgojnih radova kao što su:
njega sastojina, proreda sastojina, kresanje i uklanjanje
suhog granja, izrada i održavanje protupožarnih
prosjeka s elementima šumske ceste, održa vanje i
uređivanje postojećih izvora vode u šu mama;

druge radnje koje su u funkciji zaštite šuma od požara.


ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 67     <-- 67 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
Sve navedene, ali i druge potrebne mjereTrgovačko
društvo Hrvatske šume d.o.o. provode putem Službe za
ekologiju u Direkciji, Odjelu za ekologiju u upravama
šuma podružnicama i šumarijama koje neposredno


pro vode sve terenske radove (motrenje i dojavu, pro vo
đenje uzgojnih mjera u funkciji zaštite, izradu pla nova
zaštite šuma od požara, neposredni kontakt sa
sta nov ništvom,itd.).


3. PREGLED ŠUMSKIH POŽARA U HRVATSKOJ U RAZDOLJU OD 1992–2007. GODINE
Survey of Forest Fire in Croatia for the period 1992–2007.
U razdoblju od 1992. do 2007. godine u Republici
Hr vatskoj nastalo je 4.851 šumska požara od čega su


1.173 požara nastala na području kontinentalne Hr vat ske,
dok je ostatak od 3.678 požara nastao na području
krša, odnosno mediterana. Broj požara po godinama vrlo
je različit i kretao se od 109 koliko ih se pojavilo 1995.
godine, do 706 koliko je zabilježeno 2000. godine.
Prosječno godišnje u promatranom razdoblju po jav
ljivala su se 303 požara, od čega 230 požara na me di
teranskom području, te 73 požara na području
kontinenta. Vrlo je interesantan podatak da u ovom
pro matranom razdoblju nije zabilježena niti jedna go dina
u kojoj nije bilo šumskih požara (Tab. 1).


Tablica 1.Broj požara uHrvatskoj u razdoblju 1992 – 2007.


Table1
Number of forest in Croatia for the fires in
Croatia for the period 1992 – 2007


Godina
Broj požara
Number of fires
YearKrš
Karst
Kontinent
Continent
Ukupno
Total
1992.191134325
1993.202170372
1994.14932181
1995.6841109
1996.23372305
1997.26342305
1998.303138441
1999.19627223
2000.590116706
2001.26336299
2002.8789176
2003.43597532
2004.19212204
2005.10839147
2006.15724181
2007.241104345
Ukupno
Total 3.6781.1734.851
Prosječno
Average 23073303


Inače na mediteranskom području Republike Hr vat ske
pojavljuje se 76 % požara od ukupnog broja. Ovim
požarima u promatranom razdoblju opožareno je ukupno
251.901 ha šuma i šumskog zemljišta. Kao i broj
požara i najveća opožarena površina od 234.448 ha
nalazi se na području kontinentalnog dijela Re publike
Hr vatske. Iz podataka je vidljivo da u ukupno opožarenoj
površini krš (mediteran) participira sa čak 93 %.


Posebno velike površine opožarene su 1998. godine
– 32.056 ha, 2000. godine – 68.171 ha te 2003. go di
ne kada je opožareno 27.091 ha.


Tablica 2.
Opožarena površina uHrvatskoj u razdoblju
1992 – 2007.


Table 2
Burned area in Croatia for the period
1992 – 2007


Godina
Opožarena površina (ha)
Burned area(ha)
YearKrš
Karst
Kontinent
Continent
Ukupno
Total
1992.9.8201.31111.131
1993.17.5232.63420.157
1994.7.7431937.936
1995.4.4002514.651
1996.10.71450011.214
1997.10.22589711.122
1998.27.0604.99632.056
1999.5.9271266.053
2000.66.7581.41368.171
2001.16.04912016.169
2002.3.1871.6664.853
2003.25.7081.38327.091
2004.3.319593.378
2005.2.7144213.135
2006.4.476994.575
2007.18.8251.38420.209
Ukupno
Total 234.44817.453251.901
Prosječno
Average 14.6531.09115.744


3.1 Opožarena površina prema vrsti vegetacije u razdoblju 1992 – 2007.
Burned area according to vegetation type for the period 1992 – 2007


Iako je opožarena površina od 251.901 ha dosta
značajna, njezina struktura gledajući je sa gledišta opožarene
površine vegetacije kojom su površine bile
obras le prije požara, daje manje zabrinjavajuću sliku.


Vidljivo je da u strukturi opožarenih površina pre ma
vrsti vegetacije najmanje participiraju visoke šume.
Naime, od ukupno opožarene površine od 251.901 ha,
samo je 30.015 ha, odnosno 12 % visokih šuma gdje




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 68     <-- 68 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
dominiraju borove šume. Ostalih šuma u koje pripada-117.654 ha ili 46 %. Ostalih 104.232 ha ili 42 % predju
panjače, makije, šikare, šibljaci i garizi opožareno jestavlja neobraslo šumsko i ostalo zemljište.
Tablica 3.Opožarena površina prema vrsti vegetacije u razdoblju 1992. – 2007


Table 3Burned area according to vegetation type for the period 1992 – 2007


Godina –Year
Opožarena površina (ha) –Burned area (ha)
Visoke šume – High forestsOstale šume –Other forestsŠume i ostalo zemljište
Forests and other landUkupno –Total
1992.1.5745.3514.20611.131
1993.3.41010.6936.05420.157
1994.8713.7203.3457.936
1995.3522.6651.6344.651
1996.1.3355.1744.70511.214
1997.2.6344.3614.12711.122
1998.3.74915.55812.74932.056
1999.2151.6574.1816.053
2000.4.72233.67629.77368.171
2001.2.5324.8098.82816.169
2002.1.5329702.3514.853
2003.4.75513.4768.86027.091
2004.1757432.4603.378
2005.1298012.2053.135
2006.2132.2042.1584.575
2007.1.81711.7966.59620.209
Ukupno –Total 30.015117.654104.232251.901


3.2 Opožarena površina prema vlasništvu u razdoblju 1992 – 2007.
Burned area according to the ownership for the period 1992 – 2007


Iako šume u državnom vlasništvu u ukupnoj vlasni-šuma u opožarenoj površini posljedica je nedovoljne
čkoj strukturi šuma Republike Hrvatske sudjeluju sa 78brige šumovlasnika o tim šumama i ne pro vođenja
%, a privatne šume sa 22 %, udio opožarenih površinapotrebnih mjera zaštite, kao što su izgradnja protupožardržavnih
šuma u ukupno opožarenoj površini iznosinih prosjeka, čuvanje šuma i provođenje uzgojnih mjera
svega 54 % ili 136.122 ha, dok je udio privatnih šumakoje su u funkciji zaštite šuma od požara (Tab. 4).
46 % ili 115.779 ha. Nerazmjerno velik udio privatnih


Tablica 4.Opožarena površina prema vlasništvu u razdoblju 1992 – 2007.


Table 4Burned area according to the ownership for the period 1992 – 2007


Godina –YearOpožarena površina (ha) –Burned area (ha)
Državne šume –State forestsPrivatne šume –Private forestsUkupno –Total
1992.7.6983.43311.131
1993.9.67310.48420.157
1994.3.4794.4577.936
1995.5354.1164.651
1996.6.7904.42411.214
1997.5.5435.57911.122
1998.12.74419.31232.056
1999.2.3673.6866.053
2000.39.87528.29668.171
2001.10.4745.69516.169
2002.1.8023.0514.853
2003.14.58712.50427.091
2004.1.4111.9673.378
2005.2.1251.0103.135
2006.3.0171.5584.575
2007.14.0026.20720.209
Ukupno –Total 136.122115.779251.901




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 69     <-- 69 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
3.3Sezonska dinamika pojave požara u razdoblju 1992 – 2007.
Seasonal dynamics of fire occurance for the period 1992 – 2007


Promatrajući sezonsku dinamiku požara u proma-Drugo kritično razdoblje pojavljuje se ljeti, u srpnju


tranom razdoblju (Tablica. 5.) uočljivo je da u Repub li -i kolovozu, kada požari u najvećem broju nastaju na
ci Hrvatskoj postoje dva kritična razdoblja.po dručju krša, odnosno mediterana. U tom razdoblju
nas tane 30,8 % od ukupnog broja požara.


Prvo kritično razdoblje javlja se u kasnu zimu i rano
proljeće (veljača, ožujka, travanj) kada najviše požara
nastaje na kontinentalnom području.


Tablica 5.Broj požara prema mjesecima nastanka u razdoblju 1992. – 2007. godine


Table 5Number of fires according to month accurance for the period 1992 – 2007


Godina
Year
Mjesec
Month
Ukupno
Total
IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXII
1993.43711137617521017372
1995.37929412127431109
1996.163856191205510305
1997.7237222616705426711305
1998.69310130365613871441
1999.23327104998211223
2000.646721213931432992011706
2001.13117513661661044299
2002.688420383971176
2003.316106391551951822041532
2004.33111244657311204
2005.2161640117421021147
2006.591094101011255101181
2007.187383696127407212293
Ukupno –Total66287711345692691.0251.2542033420104.293
Prosječno –Average5215125519739015211307
%1,56,716,68,01,66,323,929,24,70,80,50,2100,0


Obzirom na sat pojave požara važno je naglasiti dara je između 13 i 15 sati, dok je u noćnim satima broj
gotovo 70 % požara nastane u razdoblju od 10–17 sati.nastanka požara zanemariv.
U tom intervalu najkritičnije vrijeme za nastanak poža


3.4.Mjesto nastanka požara u razdoblju 1992 – 2007.
Forest sites for the period 1992 – 2007


Osim u državnim šumama gdje je prosječno nastalo
52 % požara, značajan broj šumskih požara nastane na
zapuštenim poljoprivrednim površinama, kao i u privatnim
šumama, odnosno prosječno 48 % svih požara
(Slika 1).


Napuštanjem poljoprivrede mnoge su površine za ras
le u korov, a privatne šume i šumska zemljišta se ne
uređuju.Revitalizacijom i provođenjem protupožarne


preventive na spomenutim površinama doprinijelo bi


se znatnom smanjenju nastanka i širenja požara, a time
bi i državne šume bile pošteđene.


Slika 1.Mjesto nastanka požara


Fig.1Fire site




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 70     <-- 70 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
4. PROVOĐENJE PREVENTIVNE ZAŠTITE ŠUMAOD POŽARA
Applying preventive forest and protection measures
Polazeći od činjenice da u ukupnoj zaštiti šuma od
po žara provođenje preventivnih mjera zaštite ima izuzetno
važnu ulogu i pretpostavka su učinkovite zaštite
šuma, Hrvatske šume d.o.o. na temelju zakonom propisanih
obveza, ali i realnih potreba, tom segmentu zaštite
poklonile su izuzetnu pozornost.


Godišnjim planovima zaštite od požara koje donose
šu marije i uprave šuma podružnice, kao i godišnjim
pla nom poslovanja Trgovačkog društva, Hrvatske šu me
d.o.o. detaljno su planirane pojedine preventivne
rad nje koje se moraju provesti, a osnova za njihov
obim i količinu utemeljena je na Procjeni opasnosti


šuma i šumskog zemljišta od šumskih požara, koja se
utvr đuju svake godine.


Prema istoj procjeni koja se radi na temelju Pra vil ni
ka o zaštiti šuma od požara (NN 26/03) državne
šume kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. svrstane
su u četiri stupnja opasnosti od požara.


U prvom stupnju koji je najugroženiji razvrstano je


22.584 ha, u drugom stupnju 257.145 ha, u trećem
stup nju 659.145 ha, a u četvrtom stupnju koji je i naj ma
nje ugrožen razvrstano je 991.116 ha šuma i šums kog
zemljišta (Slika 2.).
Površina –Area(ha)
Slika 2.Procjena opasnosti šuma od požara


Figure 2Assessment of forest fire risk


4.1. Izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta
Construction of fire lines with elements of forest roads


Kao jednu od najučinkovitijih preventivnih mjera
koja se provodi, svakako je izgradnja protupožarnih
pro sjeka s elementima šumskih cesta. Za takav oblik iz grad
nje protupožarnih prosjeka Hrvatske šume d.o.o.
odlu čile su se zbog činjenice što su se protupožarne prosjeke
bez tih elemenata u pravilu pokazale neupotrebljivim,
a ponekad čak i štetnim, posebno na priobalnom i
otočnom području. Zbog konfiguracije te re na, te prosjeke
nisu uređene za kretanje vozila i bitno ne olakšavaju
pristup šumi. Osim toga, one su vrlo često obrasle travom
i drugim niskim raslinjem, zbog čega čak i na
njima požar može nastati i širiti se prema okolnoj šumi.
Zbog toga su na mediteranskom području jedino djelo tvor
ne protupožarne prosjeke s elementima šumskih


cesta kojim vatrogasna vozila, ljudstvo i ostala potrebna
tehnička sredstva mogu doći na mjesto požara.
U proteklom razdoblju Hrvatske šume d.o.o. inten ziv
no su gradile ovakve prosjeke.


Od 1992. godine do danas izgrađeno je 4.373 km
ovih prosjeka ili prosječno godišnje 273 km. Posebno
intenzivna izgradnja bila je 1992. godine kada je izgrađeno
čak 520 km, te 1994. godine sa 496 km izgrađenih
protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta.
Ko liko je na ovom segmentu preventivne zaštite od po žara
učinjeno, najbolje govori podatak da je do 1992.
go dine bilo izgrađeno svega 58 km ovakvih prosjeka.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 71     <-- 71 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
Slika 3.Pregled izgrađenih protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta u razdoblju 1992 – 2007.


Figure 3Overview of constructed fire lines of elements of forest roads for the period 1992 – 2007


4.2. Motrenje i dojava – Fire surveillance and reporting
Uz izgradnju protupožarnih prosjeka s elementima
šum skih cesta, velika pozornost posvećuje se motrenju
i dojavi požara. Osnovna zadaća uspostavljenog sustava
otkrivanja i dojave požara je što prije otkriti požar i
organiziranim snagama za gašenje u najkraćem roku
do javiti sve podatke o njemu (mjesto pojave, smjer ši re
nja, veličina itd.).


Motrenje i dojava vrše se motrenjem s motrionice
ili motriteljskog mjesta te ophodarenjem pješice ili prijevoznim
sredstvima (brod, motorkotač, osobni auto mo
bil, terensko vozilo itd.).


Sve motrionice i motriteljska mjesta opremljena su
dalekozorom, preglednim zemljovidom područja mo tre
nja, sustavom za dojavu požara, te osnovnim pri čuv nim
alatom za gašenje početnih požara (metlenice,
brentače, sjekire, lopate). Isto tako i ophodnje kada se
vrše različitim vozilima, osim motorkotača,također su
opremljene uređajima za dojavu požara te priručnim
ala tom za početno gašenje požara, (sjekire, lopate,
spremniksvodomitd.).


Proteklih godina motrenje i dojava u HŠ d.o.o. vrši
se sa 85 motrionica i 45 motriteljskih mjesta, a upotpunjuju
se sa 130 ekipa ophodnji. Za radove motrenja do ja
ve prosječno godišnje utroši se oko 60.000 radnih
dana (Slika 4).


Slika 4.Dojava požara


Figure 4Fire alert


Na području Istre motrenje i dojava šumskih požara
orga nizirana je video nadzorom, a takav način motrenja
uskoro će biti uspostavljen i na ostalim područjima
na kršu (mediteran).


Ovako organizirana motriteljsko-dojavna služba
do javljuje preko 60 % požara. Obzirom da u posljednje
vrijeme i građani imaju mogućnosti (zbog mobil


ne telefonije) dojavljivati požare, a što oni i čine, toliki


pos totak dojave požara motriteljsko-dojavne službe


može se smatrati zadovoljavajućim.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 72     <-- 72 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
4.3.Interventne skupine –Interventive teams
Na razini uprava šuma podružnica na području krša
osnovane su i osposobljene interventne skupine radnika
koje su opremljene vozilom ili brodom, odgova rajućim
alatom i opremom za sječu stabala i izradu


4.4. Preventivne uzgojne mjere –
U okviru ovih mjera provode se njega sastojina,
prorjeđivanje sastojina, posebno u blizini prometnica,
kresanje i uklanjanje suhog granja. Uz to intenzivno se
održavaju protupožarne prosjeke s elementima šumskih
cesta, održavaju se protupožarne prosjeke u kontinentalnom
dijelu Republike Hrvatske i poduzimaju se i


protupožarnih prosjeka, u svrhu zaustavljanja daljnjeg
širenja požara. Takvih skupina u Hrvatskim šumama


d.o.o.trenutno je 21.
Prevential silviculture measures


druge potrebne mjere koje su u funkciji zaštite šuma od
požara.


Prosječno svake godine na površini od 500–600 ha
re dovito se provode šumsko-uzgojni radovi kresanja i
ukla njanja suhih grana i ostalog lako zapaljivog i goriva.


4.5. Provođenje informativno-promidžbenih aktivnosti
Implementation of informational – promotional activities


Sukladno svojim planovima zaštite šuma od požara,
kao i Programom aktivnosti u provedbi posebnih mjera
zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku,
Hrvatske šume d.o.o. provode i promidžbene aktivnosti
u tu svrhu, svake godine na svim prilazima šumama,
kao i uz prometnice, postavljaju se znakovi upozorenja
i zabrane loženja vatre, opasnosti od požara itd.


U tu svrhu postavi se preko 3.000 komada takvih
zna kova, ponajprije u šumama I. i II. stupnja opasnosti
od požara. Postavljaju se i jumbo plakati na 300 mjesta


uz glavne prometnice, kojima se stanovništvo i turisti
upo zoravaju o ulozi šuma u životu čovjeka i štetnosti
za šume koje požari mogu prouzročiti.


Posebno intenzivna promidžba provodi se u srpnju i
kolovozu kada je i najveća opasnost od šumskih požara.
U tom vremenu putem javne i komercijalnih tele vizija
emitiraju se TV spotovi kojima se građanima
skreće pozornost na opasnost od šumskih požara i ape-
lira na njihovu pozornost glede izazivanja požara. Isto
se čini i putem državnih i lokalnih radio postaja.


5. ULAGANJAU ZAŠTITU ŠUMAOD POŽARAU RAZDOBLJU 1992 – 2007.
Investments in forest fire protection for the period 1992 – 2007
Tablica 6.Prosječno godišnje ulaganje u zaštitu šuma u razdoblju 1992. – 2007.


Table 6Average annual investments in forest prevention for the period 1992 – 2007


Naziv rada
Activity
J.M.
Unit
Prosječno godišnje
izvršeni radovi
Average annual activities
Prosječno godišnje
uložena sredstva (kn)
Average annual investment (kn)
Izrada i nadzor projekta
Project design and supervisionkm111,752.217.479
Osmatračka p.p. služba
Patrol servicerd54.703,5922.086.646
Izrada promatračnica
Construction of lookoutskom.6,31350.000
Održavanje promatračnica
Maintenance of lookoutskom.10,65185.596
Izrada p.p. prosjeka s el. cesta
Construction of fire linesha102,46527.654
Održavanje p.p. prosjeka
Maintenance of fire linesha1.391,593.118.722
Izrada p.p. prosjeka s el. cesta
Construction of fire lineskm273,0037.833.826
Održavanje p.p. prosjeka s el. cesta
Maintenance of fire lines (f. roads)km784,0328.872.351
Postava znakova upozorenja
Setting up warning signskom.735,46195.360
Radovi na suzbijanju požara
Fire supression actionsha220,34443.943
Čuvanje šuma –Guarding forestsrd35.548,7918.914.402
Ukupno –Total 114.745.979




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 73     <-- 73 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
Zbog činjenice da su požari najveća opasnost za
šume u Republici Hrvatskoj, posebno za šume na po dru
čju krša, odnosno Mediterana, u ovom razdoblju
trgo vačko društvo Hrvatske šume d.o.o. posebnu je po zornost
svojim poslovanjem usmjerilo na taj segment
gospodarenja šumama.


Prosječno svake godine u zaštiti šuma od požara,
ponajprije preventivu, uloženo je preko 114 milijuna
kuna (Tablica 6.). Najveći iznos uložen je u izradu protupožarnih
prosjeka s elementima šumskih cesta te u
održavanje istih. Samo za te namjene ulaže se godišnje
preko 66 milijuna kuna.


Značajna sredstva troše se i za organizaciju i radove
motrilačko-dojavne službe. Za motrenje i dojavu poža


ra, izrade promatračnica, te njihovo održavanje, svake
godine utroši se 22.622.242 kuna. Ovako visoka ulaganja
u radove motrenja i dojave te u izgradnju i održavanje
protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta
pokazuju se opravdanim, jer praksa pokazuje da je
dojava požara brza i učinkovita, a pristup većini nastalih
požara izgrađenim protupožarnim prosjekama sve
manji je problem s kojim se gasitelji susreću.


Ostali dio sredstava utroši se u pojačano čuvanje
šuma tijekom razdoblja povećane opasnosti od požara,
promidžbu, troškove radnika Hrvatskih šuma d.o.o.
koji sudjeluju u gašenju požara i sl.


6. ZAKLJUČCI – Conclusions
Šumski požari nanose šumama velike štete, što ovi si
o starosti i površini šume, vrstama drveća, odnosno
ve getacije te o vrsti požara i njegovoj jačini. Ugro že nost
pojedinih područja od šumskih požara je različita.
Izdvojena su tri vrlo ugrožena: Sredozemlje, područje
sjevernoameričkih borovih šuma i područje afričkih
savana.


U cilju otklanjanja takve opasnosti nužno je da dr žav
na tijela, javne ustanove, jedinice lokalne uprave i


samouprave, udruge građana, sredstva javnog informiranja
i svi drugi subjekti zaštite od požara odgovorno
provode zakonom i drugim aktima propisane mjere
koje su u njihovoj nadležnosti.


Pošto je kvalitetna provedba preventivnih mjera
zaštite od požara jedna od temeljnih pretpostavki efikasne
i učinkovite cjelokupne zaštite šuma od požara,
Hr vatske šume d.o.o. i u nadolazećem razdoblju nastavit
će s njihovim provođenjem.


KORIŠTENALITERATURA– References


Androić,M., 1971: Zaštita šuma na kršu. Simpozij o
zaš titi prirode u našem kršu. (Zagreb, 2. i 3. 10.
1970), Odjel prirodne nauke, JAZU, Zagreb.


Bertović,S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime
i vegetacije u Hrvatskoj (1948–1960),Acta bo ta
nica VII/2, JAZU 41, Zagreb.


Bertović,S., A.Ž.Lovrić,1987:Vegetacija i ka te
gorije njezine prirodne ugroženosti od požara.
Osnove zaštite šuma od požara, 121–128, CIP,
Zagreb.


Bilandžija,J., 1992: Prirodno opterećenje sastojina
alep skog, primorskog i crnog bora šumskim po ža
rima, RADOVI, Vol. 27, br. 2:105–113.


Glavaš,M., 2003: Šumski požari i protupožarna zaš ti
ta na području Uprave šuma Podružnice Senj,
Šum. list, SUPLEMENT, 79–91, Zagreb.


Martinović,J., N. Komlenović, D. Jedlov


ski,1978: Utjecaj požara vegetacije na tlo i is hra
nu šumskog drveća, Šum list, 4–5, Zagreb.


Martinović,J., 1987: Odnos tla i šumskih požara.
Ed. Osnovi zaštite šuma od požara, 97–112, CIP,
Zagreb.


Martinović,J., 1997:Tloznanstvo u zaštiti okoliša,
Lijepa naša, Zagreb.


Španjol,Ž., K. Biljaković, R. Rosavec, D.
Dominko, D. Barčić, D. Starešinić,
2008: Šumski požari i fizikalni modeli, Šum. list
5–6, 259–266.


Ed. Osnove zaštite šuma od požara, CIP, Zagreb, 1987.
Šumskogospodarska osnova područja 1996, Hrvatske
šume, d.o.o., Zagreb.
Šumskogospodarska osnova područja 2006, Hrvatske
šume, d.o.o., Zagreb.


SUMMARY: Forest fires are generally uncontrollable occurrences that
spread rapidly through forests. Depending on the age of a forest, tree and
vegetation species, and the type of fire and its severity, forest fires may inflict
large scale damage. These fires are predominantly induced by humans and
less so by natural causes. Fires of natural origin are usually caused by lightning
and in some countries by volcanic eruptions. All other fires are the result




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 74     <-- 74 -->        PDF

P. Jurjević, D. Vuletić, J. Gračan, G. Seletković: ŠUMSKI POŽARI U REPUBLICI HRVATSKOJ (1992–2007)Šumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 63-72
of human activity. The threat o fires differs profoundly from area to area. The
most endangered regions are the Mediterranean basin, the area of North
American pine forests and African savannahs. There has recently been a dramatic
increase in the number of forest fires. In Europe alone there are
between 30,000 and 40,000 fires annually, with burnt areas exceeding
500,000 ha. In North America, damage is far greater. Almost all fires in
Europe can be attributed to the human factor. In 2007, countries along the
southern edge of Europe (France, Portugal, Spain, Italy, Croatia, Mon te negro,
Macedonia and Albania), and Greece in particular, suffered the se verest
attacks owing to their climate and global changes, as well as
so cio-economic conditions.


According to the data from the Forest Management Plan of the area, forest
in the Republic of Croatia cover a total of 2,688,687 ha (2006), of witch state
forests managed by the company Hrvatske šume Ltd. Account for 2,018,987 ha
(75 %), forests owned by the Republic of Croatia but used by other legal persons
account for 87,930 ha (3 %), while 581,770 ha (22 %) relate to privately
owned forests.


From 1992 to 2006, the average number of forests firs per annum was 300
and range from 109 (1995) to 706 (2000) (Tab. 1), the average annual burnt
area of state –owned forests was 8,141 ha, varying from 535 ha (1995) to
39 875 ha (2000 (Tab. 4), and average burnt area of private forests (private
forests owners) was 7,305 ha annually, of other forests 7,057 ha, and of
forests and other soil 6,509 ha. The average annual amount of damaged
growing stock and non-wood forest functions (non-wood products) was
707,427,000 kuna, and varied from 402,290,000 kuna to 2,626,332,000 kuna.
The amount of damage to non-wood forest functions was estimated using the
Forest Management Regulation and the Rules of Compensation for Forest
and Forestland Transfer and Limited Rights (Official Gazette 111/06 and
131/06).


Key words:Croatia, forest fires, organization, protection, regeneration,
investments


PRETPLATAZAŠUMARSKI LISTU 2009. GODINI:


– za zaposlene članove 120 kn
– za studente, đake i umirovljenike 30 kn
– za poduzeća 500 kn
ADRESA:HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO
Zagreb,Trg Mažuranića 11
Žiro račun br: 2360000-1101232768


PRETPLATAZAINOZEMSTVO 95 $
DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475
HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb
ZAGREBAČKABANKAZagreb
(Telex ZABA 21-211 Swift ZABAHR XX)


Uredništvo