DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14
UDK 630* 222 + 539 Arbutus unedoL. (001)


BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE (Arbutus unedo L.)
NA OTOKU BRAČU


BIOMASS IN STRAWBERRYTREE COPPICE FORESTS
(Arbutus unedoL.) ON ISLAND BRAČ


1


Vlado TOPIĆ, Lukrecija BUTORAC, Goran JELIĆ


SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati izmjera zelene drvne i lisne mase
iz nad površine tla u panjačama planike (Arbutus unedoL.). Važan dio ovih
istraživanja obuhvaća i prikaz modela za brzu i pouzdanu procjenu biomase u
ovim šumskim ekosustavima. Opće linearno modeliranje korišteno je za razvoj
mo dela. Istraživanja su obavljena i uzorci prikupljeni na trajnim eksperimentalnim
plohama na otoku Braču, na podplohama 19 i 20. Biomasa drva i lišća
odvojeno je mjerena kao težina i volumen. Nezavisni procjenitelji u panjačama
planike bili su promjer izbojka na visini od 50 i 130 cm iznad površine tla, visina
izbojka i promjer krošnje izbojka. Težina drva i lista mjereni su u kg, vo lu men
u m3, promjer izbojka u cm, visina izbojka i promjer krošnje u metrima.
Volumen drva u istraživanim panjačama, na površini od 25 m2varira od 0,276
do 0,405 m3, a volumen lista od 0,044 do 0,0661 m3. Volumen ovisi o de gra da cij
skom stadiju panjače, odnosno dimenzijama pojedinih jedinki koji ih sači nja
vaju, njihovom broju po jedinici površine, sklopu i načinu grupira nja po
površini te bonitetu staništa. Rezultati istraživanja pokazali su kako je drvna i
lisna masa u panjačama planike u jakoj, vrlo jakoj i izuzetno jakoj linearnoj
ovisnosti o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru krošnje izbojka.
Koeficijenti korelacije kreću se od 0,599 do 0,961. Najveći koeficijent ko relacije
ima odnos težine drva i promjera izbojka na visini od 50 cm iznad
povr šine tla (r = 0,961). Univarijantnom regresijskom analizom biomasu iz nad
površine tla, u panjačama planike, najbolje možemo procijeniti na osnovi pro mje
ra izbojka, iako objašnjenju ovog regresijskog modela značajno pridonose i
ostale nezavisne varijable. Promjer izbojka planike na visini od 50 cm iznad
površine tla objašnjava 92,3 % varijabilnosti težine drva, a 72,6 % težine lista.
Multivarijantni regresijski modeli ne daju znatno bolje rezultate od univarijantnih,
posebno kod promjera izbojka kao najboljeg nezavisnog procjenitelja,
gdje su vrijednosti izjednačene.


Ključne riječi:biomasa, panjača planike, težina i volumen drva, težina
i volumen lišća, promjer izbojka, visina izbojka, promjer krošnje izbojka.


UVOD – Introduction
Istraživanju biomase u šumskim ekosustavima pri -gi autori (Boysen– Jensen1932, Bürger1947,
da je se u svijetu veliko značenje i o tome su pisali mno -1950, Attiwilli Ovington1968, Whittakeri
Wood well1968, Young1971,Madgwich1976,
Cunia1986, Dimitris2008, Xiangpingi dr.


1


Dr. sc.Vlado Topić, mr. sc. Lukrecija Butorac,
2008, Teobaldellii dr.2009). U Hrvatskoj su ova is -


Goran Jelić, dipl. ing. šum.,


traživanja započela 1971. godine na Šumarskom fa -


Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – 21000 Split,
vlado.topic@krs.hr


kultetu Sveučilišta u Zagrebu u sastojinama hrasta




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 8     <-- 8 -->        PDF

V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14
lužnjaka, jasena, bukve i jele (LukićiKružić1996),
koja su u novije vrijeme intenzivirana i provode se na
više šumskih vrsta, različitih uzgojnih oblika i pro ve ni jen
cija(Kajbai dr.1998, 2007,Bogdanidr.2006,
Perići dr. 2006, Matić2007, Krpani dr.2007,
Anić i dr. 2007).


Radova sa sredozemnog krškog područja Hrvatske,
koji se izravno ovim pitanjem bave, u literaturi ima vrlo
malo (Matići Rauš1986, Topići Šupe1996,
Krpan1996,KrpaniPoršinsky2001, Topići dr.
2000, 2006, 2008). Stoga smo željeli na staviti za po če ta
istraživanja koja su vrlo značajna, radi pra vil nog i ra cionalnog
gos po darenja šumskim ekosustavima na kr šu,
te zbog nji ho vih gospodarskih i opće korisnih funkcija.


Tijekom dugogodišnjeg rada na znanstveno-istra živačkim
projektima prikupljeni su i dijelom objavljeni
po daci o zelenoj biomasi za neke značajnije vrste, kako
u eu mediteranskom, tako i submediteranskom
područjuHrvatske.


U ovom radu iznose se podaci za planiku (Arbutus
unedoL.), koja zajedno s crnikom (Quercus ilexL.),
lemprikom (Viburnum tinusL.), zelenikom (Phillyrea
la tifoliaL.), velikim vrijesom (Erica arboreaL.) i dru


gim makijskim elementima pridolazi u mediteransko


litoralnom vegetacijskom pojasu vazdazelene šumske
vegetacije sveze hrasta crnike ili česmine (Quercion ilicis).
Kod nas je raširena od Istre do albanske granice,
po sebice po srednjedalmatinskim i južnodalmatinskim
oto cima: Braču, Korčuli, Mljetu, Lokrumu i dr. Raz vi ja
se najčešće u obliku zatvorene makije, rjeđe niske šume
(panjače). Naraste do 10 m visine i odlikuje se ja kom iz boj
nom snagom. Podnosi sušu, posolicu i studen ako ne
traje dugo, te je potpuno prilagođena eko loškim prilikama
nešeg primorskog krša. Plod joj je jes tiv. Od ploda
se pravi pekmez, rakija i liker. Kao de ko rativna vrsta
važna je u hortikulturi. Osobito je lijepa u jesen, kada se
na istoj grani pojave cvjetovi i plodovi. Zbog gustog liš ća
važna je i u zaštiti tla od erozije.


Osim dobivanja podataka o drvnoj i lisnoj masi, va žan
dio ovog istraživanja obuhvaća i razvoj regresijskih
modela za brzu i pouzdanu procjenu biomase
iz nad površine tla u panjačama planike, na temelju ne za
visnih procjenitelja (promjer izbojka, visina izbojka,
pro mjer krošnje izbojka), kao veličina koja se sa za do vo
ljavajućom točnošću mogu mjeriti na terenu.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Istraživanja u panjačama planike obavljena su na
traj nim pokusnim plohama u Gornjem Humcu na sjeveroistočnom
dijelu otoka Brača, u kojemu dominiraju
čis te i mješovite vazdazelene crnikove šume. Plohe su
ve ličine 1 ha, a podplohe 19 i 20, koje su izlučene i na
njima obavljane izmjere na vegetaciji i utvrđeni njeni


2


osnovni strukturni podaci, veličine su 25 m(5 x 5 m).
Geološki plohe su homogene, izgrađene od dolomitnih
vapnenaca na kojima se nalazi plitko i srednje duboko
smeđe tlo karakterističnogA-(B)rz-R profila. Po krov nost
na pod plo hama iznosi od 84,79 % (ploha 19) do
98,41 % (ploha 20), a srednja visina izbojka planike je
3,60 m, odnosno 4,01 m (maksimalna 4,50 m). Prema
Köppe no voj klasifikaciji, koristeći se podacima Se let kovića
i Katušića(1992) meteorološke postaje Split-
Marjan iz razdoblja 1961–1990, klimu otoka Bra ča
svr stavamo u tip Csa i označena je kao klima ma sline,
koju ka rak terizira zbroj godišnjih količina pa da lina od
936 mm i srednje godišnje temperature od 15,5 °C.


Svaka primjerna ploha je iskolčena. Mrežom kva dra ta
sačinjena je skica u kojoj je na milimetarskom papiru
ucrtan i numeriran svaki primjerak izbojka (stabalca) s
projekcijom krošanja.Time je omogućeno plani me trij sko
određivanje površine zastrtosti tla kroš njama svakog
stabalca. Terenski tlocrt projekcije krošanja na


milimetarskom papiru skeniranjem je pre bačen u digi


talni oblikAuto Cad programom. Na kon toga pristupilo


se sječi. Izmjeren je promjer svakom izbojku na visini


od 50 i 130 cm iznad površine tla, visina izbojka i promjer
krošnje izbojka, te odvojen list od drva i izmjerena
njihova težina. Potom je terenskim ksilometrom
utvrđena specifična težina drva i lista na nekoliko uzoraka
planike, kako bi se dobili podaci o odnosu između
težine i volumena. Svi podaci upisani su u terenske
manuale, a u uredu uneseni u računalo, odnosno u bazu
podataka.Težina drva i lista mjereni su u kg, volumen u


3


m, promjer izbojka u cm, visina izbojka i promjer krošnje
u metrima. Promjer krošnje računat je kao aritmetička
sredina najvećeg i najmanjeg promjera kroz centar
izbojka. Bazična statistika uzorka nezavisnih i zavisnih
varijabli i korelacijski koeficijent prikazani su u tablicama
2 i 3. Utvrđena je ovisnost varijabli zelene biomase
(drva i lista) u funkciji promjera izbojka, visine izbojka i
promjera kroš nje izbojka kao nezavisnih varijabli, koristeći
opći linearni model


y = b+ b. x


oii
gdje je y biomasa zavisnih varijabli (težina drva,
težina lista, volumen drva, volumen lista), xsu neza


i


vis ne varijable (promjer izbojka, visina izbojka i promjer
krošnje izbojka) i bi bsu empirički parametri.


oi


ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 9     <-- 9 -->        PDF

. (


Osnovni strukturni podaci o istraživanim


panjačama planike prikazani su u tablici 1. Iz tablice je


vidljivo da u panjačama planike na trajnim pokusnim
plohama u Gornjem Humcu na otoku Braču uz planiku
pridolaze i ostale vrste drveća: crnika, zelenika i veliki
vrijes. Prema podacima utvrđenim na pokusnim pod


2


plohama 19 i 20, površine po 25 m, u mješovitim
panjačama planike, crnike i zelenike pokrovnosti 84,79
% (planika 38,07 %) i srednje visine 3,34 m (planike
3,60 m, maksimalna 4,25 m), volumen drva iznosi


333


0,276 m(planike 0,136 m), a volumen lista 0,044 m


3


(planike 0,027 m), dok u panjačama pokrovnost 98,41
% (planike 63,09 %) i srednje visine 3,62 m (planike


4,01 m, maksimalna 4,50 m), volumen drva iznosi


33


0,405 m, a volumen lista 0,066 m.
Osim utvrđivanja drvne i lisne mase u panjačama
planike istraživana je i univarijantnom i multivarijantnom
regresijskom analizom utvrđena ovisnost težine,
odnosno volumena drva i lista o promjeru izbojka, visini
izbojka i promjeru krošnje, kao nezavisnih varijabli.
U tablici 2 prikazane su statističke vrijednosti izmjerenih
izbojaka planike, a u tablici 3 korelacijski koeficijenti
između promatranih varijabli.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 10     <-- 10 -->        PDF

(


.


Tablica 3.Korelacijski koeficijenti između promatranih varijabli


Table 3Correlations coefficients between observed variables


Iz tablice 3 vidljivo je da je veza između svih varijabli
jaka i izuzetno jaka. Koeficijenti korelacije kreću se
od 0,60 do 0,96. Najveći koeficijent korelacije ima
odnos težine drva i promjera izbojka na visini od 0,50 i
1,30 m iznad površine tla, gdje je r = 0,96, odnosno
0,93.Veoma jaku vezu imaju i volumen lista, odnosno
težina lista s promjerom izbojka (r = 0,86) i promjerom
krošnje (r = 0,87), te promjer izbojka s promjerom krošnje,
gdje je r = 0,86.


Na osnovi promjera izbojka na visini od 0,50 i
1,30 m iznad površine tla, njegove visine i promjera
kroš nje, kao nezavisinih varijabli, procijenjena je teži n a
i volumen drva i lista univarijantnom i multiva ri jant nom
regresijskom analizom. U tablicama 4 i 5 pri ka zani su
regresijski modeli za procjenu varijabli bio mase u
panjačama planike, odnosno rezultati linearnog izjednačavanja
težine i volumena drva i lista s ne za vis nim
va rijablama i njihovim kombinacijama. Tablice sa drže
procijenjene regresijske parametre s koeficijentima ko re
lacije(R)iprilagođenimkoeficijentimade termina cije


2


(R), koji su neophodni za ocjenu upotrebljivosti pred loženih
modela.


Univarijantnom regresijskom analizom utvrdili smo
signifikantnu ovisnost težine, odnosno volumena drva i
lista o promjeru izbojka, visini izbojka i promjeru kroš nje.
Rezultati pokazuju da promjer izbojka na visini od
0,50 m objašnjava 92,3 % varijabilnosti težine drva


22


(R= 0,923; p<0,000), a 72,6 % težine lista (R= 0,726;
p<0,000), tablica 4 i slika 1, dok promjer izbojka na
visi ni od 1,30 m iznad površine tla ima nešto manje vrijednosti.
Promjer krošnje objašnjava 76,7 % varijabil


2


nosti težine drva (R= 0,767; p<0,000), a 75,9 % težine


2


i volumena lista (R= 0,759; p<0,000), dok visina izboj


2


ka objašnjava 44,6 % težine drva (R= 0,446; p<0,000)


2


i 34,9 % težine i volumena lista (R= 0,349; p<0,000),
tablica 4 i slika 1. Na slici 1 uz regresijsku analizu ovisnosti
težine, odnosno volumena drva i lista o promjeru
izbojka, visini izbojka i promjeru krošnje date su i jed


nadžbe regresijskog pravca.Analizom varijance utvrdili
smo da su ovi modeli dobri i primjenjivi u praksi, posebno
model s promjerom iz boj ka na visini od 0,5 m iznad
površine tla.


Multivarijantni regresijski modeli (R, Ri Ru tab


567


li ci 5) ne daju bolje rezultate od univarijantnih (R, R,


12


Ri Ru tablici 4), posebice kod promjera izbojka kao


34


najboljeg nezavisnog procjenitelja, gdje su vrijednosti
izjednačene.
Rezultati pokazuju da promjer izbojka na visini od
0,50 m i njegova visina s promjerom krošnje objašnja


2


vaju 87,9 % varijabilnosti težine drva (R= 0,879;


2


p<0,000), a 76,9 % težine i volumena lista (R= 0,769;
p<0,000), tablica 5.


Objašnjenju ovog regresijskog modela najviše pri do
nosi, kod težine drva, promjer izbojka (r = 0,667;
p<0,000), zatim promjer krošnje (r = 0,298; p<0,001),
a najmanje visina izbojka, koja nije ni signifikantna
zbog jake međuzavisnosti samih varijabli (r = 0,006;
p<0,923). Kod težine i volumena lista objašnjenju
ovog regresijskog modela najviše pridonosi promjer
kroš nje (r = 0,642; p<0,000), zatim promjer izbojka
(r = 0,274; p<0,046), a najmanje visina izbojka
(r = - 0,007; p<0,934). Na osnovi izračunatih parame ta
ra jednadžbe višestruke regresije za težinu i volumen
drva i lista u panjačama planike moguće je izraziti kao:


T= - 3,5285 + 2,2558* d- 0,0594* h+ 3,6488* d


dizbizbkr


T= - 0,2061 + 0,1387* d- 0,0105* h. + 1,1828* d


lizbizbkr


V= - 0,0049 + 0,0017* d+ 0,0007 h+ 0,0018 d


dizbizbkr


V= - 0,0002 + 0,0002* d- 0,0003 h+ 0,0016 d


lizbizbkr


Analizom varijance utvrdili smo da su ovi modeli
primjenjivi u praksi, jer varijable promjer izbojka i
promjer krošnje statistički značajno objašnjavaju zavisne
varijable (težinu i volumen drva i lista).




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 11     <-- 11 -->        PDF

V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14
Tablica 4.Parametri univarijantne regresije za težinu i volumen drva i lista u panjačama planike


Table 4Parameters of univariate regression for weight and volume of wood and foliage in strawberry tree coppice forests


Zavisne varijable –Dependent variables (y)
TežinaTežinaVolumenVolumen
Nezavisne varijable (x)drvalistadrvalista
Independent variables (x)WoodFoliageWoodFoliage
weightweightvolumevolume
kgm
3
Promjer izbojka –Diameter of sprout,d 0,5 m (x)
R
1
0,9620,8550,9270,858
prilagođeni –adjusted(R
2
)0,9230,7260,8570,732
procjena reg. parametra –estim. regres. parameters0,6200,8550,9270,858
t27,35312,86219,27513,042
p0,0000,0000,0000,000
b
o
-4,553-0,592-0,004-0,001
b
1
2,7760,3710,0030,000
Promjer izbojka –Diameter of sprout, d 1,3 m (x)
R
2
0,9290,8220,8940,824
prilagođeni –adjusted(R
2
)0,8600,6710,7950,674
procjena reg. parametra –estim. regres. parameters0,9290,8220,8940,824
t19,55611,28615,55511,361
p0,0000,0000,0000,000
b
o
-4,366-0,562-0,004-0,001
b
1
3,1420,4180,0030,001
Visina izbojka – Height of sprout(x)
R
3
0,6750,5990,6830,597
prilagođeni –adjusted(R
2
)0,4460,3490,4570,346
procjena reg. parametra –estim. regres. parameters0,6750,5990,6830,597
t7,1405,8517,2955,818
p0,0000,0000,0000,000
b
o
-18,300-2,429-0,019-0,003
b
1
6,4940,8680,0070,001
Promjer krošnje – Crown diameter(x)
R
4
0,8780,8730,8730,873
prilagođeni –adjusted(R
2
)0,7670,7590,7580,759
procjena reg. parametra –estim. regres. parameters0,8780,8730,8730,873
t14,33113,99213,99413,993
p0,0000,0000,0000,000
b
o
0,302-0,0160,000-0,000
b
1
10,7481,6080,0110,002




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 12     <-- 12 -->        PDF

V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14
Tablica 5.Parametri multivarijantne regresije za težinu i volumen drva i lista u panjačama planike


Table 5
Parameters of multivariate regression for weight and volume of wood and foliage
in strawberry tree coppice forests


Zavisne varijable –Dependent variables (y)
TežinaTežinaVolumenVolumen
Nezavisne varijable (x)drvalistadrvalista
Independent variables (x)WoodFoliageWoodFoliage
weightweightvolumevolume
kgm
3
Promjer izbojka–Diameter of sprout d 0,5 m (x
1
)
Visina izbojka–Height of sprout (x
2
)
R
5
0,9620,8550,9290,858
prilagođeni –adjustedR
2
0,9230,7220,8590,727
procjena reg. parametra –estim. regres parameters (x
1
)0,9380,8340,8630,843
procjena reg. parametra –estim. regres. parametres (x
2
)0,0340,0300,0930,022
t
1
19,4209,10613,2269,292
t
2
0,7020,3251,4280,238
p
1
0,0000,0000,0000,000
p
2
0,4850,7460,1580,812
b
0
-5,494-0,716-0,007-0,001
b
1
2,7090,3620,0020,000
b
2
0,3270,04320,0010,000
Promjer izbojka –Diameter of sproutd 1,30 m (x
1
)
Visina izbojka –Height of sprout(x
2
)
R
6
0,9290,8220,8960,824
prilagođeni –adjustedR
2
0,8580,6660,7960,668
procjena reg. parametra –estim. regres parameters(x
1
)0,9150,8070,8310,814
procjena reg. parametra –estim. regres. parametres(x
2
)0,0200,0220,0870,015
t
1
13,3397,66610,1067,764
t
2
0,2870,2071,0620,140
p
1
0,0000,0000,0000,000
p
2
0,7750,8360,2930,889
b
0
-4,902-0,651-0,006-0,001
b
1
3,0940,4110,0030,000
b
2
0,1890,0320,0010,000
Promjer izbojka –Diameter of sproutd 0,5 m (x
1
)
Visina izbojka –Height of sprout(x
2
)
Promjer krošnje –Crown diameter(x
3
)
R
7
0,9410,8830,9170,884
prilagođeni –adjustedR
2
0,8790,7690,8330,770
procjena reg. parametra –estim. regres parameters(x
1
)0,6670,2740,5060,284
procjena reg. parametra –estim. regres. parametres(x
2
)0,006-0,0070,069-0,014
procjena reg. parametra –estim. regres. parametres(x
3
)0,2980,6420,3910,637
t
1
6,9012,0414,4532,131
t
2
0,097-0,0830,934-0,162
t
3
3,3945,2953,7845,263
p
1
0,0000,0460,0000,037
p
2
0,9230,9340,3540,872
p
2
0,0010,0000,0000,000
b
0
-3,528-0,206-0,005-0,000
b
1
2,2560,1390,0020,000
b
2
0,059-0,0100,001-0,000
b
3
3,6491,1830,0050,001




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 13     <-- 13 -->        PDF

. (


Težina drva – Wood weight (kg)Težina lista – Foliage weight (kg)Težina drva – Wood weight (kg)


Težina drva – Wood weight (kg)
3
3


Volumen lista – Foliage volume (m)Volumen drva – Wood volume (m)


Slika 1.Regresijska analiza ovisnosti težine i volumena drva i lista o promjeru izbojaka i promjeru krošnje, te odnosa između težine
drva i težine lista u panjačama planike


Figure 1Regression analysis of dependence of wood and foliage weight and volume on the diameter of sprout and crown diameter,
and the relation between wood weight and foliage weight in strawberry tree coppice forests


ZAKLJUČCI – Conclusion
Na temelju obrade prikupljenih podataka s pokus -nezavisnih varijabli, na volumen, odnosno težinu drva
nih ploha u panjačama planike na otoku Braču i obav-i lista, mogu se donijeti sljedeći zaključci:
ljenih analiza utjecaja promjera izbojka, visine izbojka


2


1.U panjačama planike na površini od 25 mpokrov i
promjera krošnje izbojka u panjačama planike, kao
no sti 84,79 %, srednje visine 3,34 m (maksimalne




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 14     <-- 14 -->        PDF

V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14
4,50 m) i srednjeg promjera izbojka 2,74 cm (mak


3


si malno 8,20 cm), volumen drva iznosi 0,276 m


33


(110,4 m/ha), a volumen lista 0,044 m(17,44


3


m/ha), dok u panjačama pokrovnosti 98,41 %,
sred nje visine 3,62 m i srednjeg promjera izbojka


3


4,70 cm, volumen drva iznosi 0,405 m(162,08


333


m/ha), a volumena lista 0,066 m(26,44 m/ha).


2.Univarijantnom regresijskom analizom utvrđena je
signifikantna ovisnost težine i volumena drva i lista
u panjačama planike o promjeru izbojka, visini iz boj
ka i promjeru krošnje izbojka. Promjer izbojka na
visini od 50 cm iznad površine tla objašnjava 92,3 %
varijabilnost težine drva, a 72,6 % težine lis ta, dok
promjer krošnje izbojka objašnjava 76,7 % varijabilnosti
težine drva i 75,9 % težine i volumena lista.
LITERATURA


Anić,I., M. Štimac, S. Matić, M. Oršanić,
2007: Šume panjače ličkog područja kao izvor
bio mase za energiju. U: S. Matić (ur.), Poljo pri vre
da i šumarstvo kao proizvođači obnovljivih
iz vora energije. Zbornik radova znanstvenog
sku pa, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
63–74, Zagreb.


Attiwill,P.M., J. D.Ovington,1968:De ter mi na tion
of forest biomass. Forest Science, 14: 13–15.


Bogdan,S., D.Kajba, I.Katačić,2006:Pro duk ci
ja biomase u klonskim testovima stablastih
vrba na marginalnim staništima u Hrvatskoj.
Glas nik za šumske pokuse, pos. izd. 5, 261–275,
Zagreb.


Boysen– Jensen, P.,1932: Die Stoffproduktion
der Pflanzen. Jena, G. Fisher, 108 pp.


Bürger,H., 1947: Holz, Blattmenge und Zuwachs. 8.
Mi tteilung: die Eiche. Mitteilungen der Schwei ze
rischen Anstalt für das ForstlicheVersuchs we sen
25: 211–279.


Cunia, T.,1986: Estimating Tree Biomass Re gre sions
and their Error. Tutorial papers: 1–106.
Pro ceedings of the Workshop on Tree biomass
Re gresion Functions and their Contribution to
Error of Forest Inventory Estimates (26-30 May
1986) USDA – Forest Service, NEFES: NEGTR-
117, Syracuse-NewYork, 303 pp.


Kajba,D., A.Krstinić, N.Komlenović,1998:
Pro izvodnja biomase stablastih vrba u kratkim
oplodnjama. Šum. list CXXII (3–4): 139–145,
Zagreb.


Kajba,D., S. Bogdan, I. Katačić,2007:
Produkcija biomase vrba u pokusnim kulturama
kratkih oplodnji u Hrvatskoj. U: S. Matić (ur.),


3.Multivarijantni regresijski modeli ne daju znatno
bolje rezultate od univarijantnih, posebice kod promjera
izbojka kao najboljeg nezavisnog procjenitelja,
gdje su vrijednosti izjednačene. Promjer izbojka
planike, njegova visina i promjer krošnje objašnjavaju
87,9 % varijabilnost težine drva, a 76,9 % težine
i volumena lista. Objašnjenju ovog regresijskog mo de
la najviše pridonosi, kod težine i volumena drva,
promjer izbojka, a kod težine i volumena lista promjer
krošnje.
4.Svi modeli mogu se primjenjivati za brzu i pouzdanu
procjenu zelene biomase pojedinih jedinki (drva i
lista) u pa njačama planike, posebno s varijablom
promjera izbojka.
– References
Po ljoprivreda i šumarstvo kao proizvođači ob nov
ljivih izvora energije, Zbornik radova znans tve
nog skupa, Hrvatska akademija znanosti i
umjet nosti, 99–105, Zagreb.


Krpan, A.P.B., 1996: Biomasa za energiju – zbilja
hr vatskoga krša? Hrvatsko šumarsko društvo,
Skrb za hrvatske šume od 1946. do 1996., Knji ga
2, Zaštita šuma i pridobivanje drva, 211–215,
Zagreb.


Krpan, A.P.B., T.Poršinsky,2001: Prilog poznavanju
proizvodnosti kultura alepskog bora. U: S.
Matić (ur.), Znansot u potrajnom gospodarenju
hr vatskim šumama, Znanstvena knjiga, 465–474,
Zagreb.


Krpan, A.P.B., Ž.Zečić, I.Stankić,2007: Bio masa
nekih domaćih vrsta šumskog drveća. U:


S. Matić (ur.), Poljoprivreda i šumarstvo kao
pro izvođači obnovljivih izvora energije, Zbor nik
radova znanstvenog skupa, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, 75–87, Zagreb.
Lukić,N., T. Kružić,1996: Procjene biomase
obične bukve (Fagus silvaticaL.) u panonskom
dijelu Hrvatske. U: B. Mayer (ur.), Unapređenje
proizvodnje bomase šumskih ekosustava. Znan stve
na knjiga 1: 131–136, Hrvatsko šumarsko
druš tvo,Zagreb.


Madgwich, H.A.I., 1976: Mensuration of forest
biomass. Oslo Biomass studies. Papers presented
during the meeting of S 4.01 in Oslo, Nor way,
June 22, 1976. X vth International
Con gress of IUFRO (H.E. Yung, Editor) pp.
11–27, College of Life Sciences and Agri cul ture,
University of Maine at Orono.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 15     <-- 15 -->        PDF

V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14
Matić,S., Đ.Rauš,1986: Prevođenje makije i pa nja
če hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog
obli ka. Glasnik za šumske pokuse, posebno iz danje
2: 79–86, Zagreb.


Matić,S., 2007: Zahvati njege i obnove kao načini pridobivanja
drva za energiju i povećanja kvalitete
šume u Hrvatskoj. U: S. Matić (ur.), Po ljo priv reda
i šumarstvo kao proizvođači ob nov ljivih
izvora energije, Zbornik radova znanstvenog
skupa, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
17–41, Zagreb.


Perić,S., A. Jazbec, J. Medak,V. Topić, M.


th


Ivan ković,2006:Analysis of biomass of 16


Pedunculate Oak provenances. Periodicum bio


logorum 108: 649–653.


Pranjić,A., N.Lukić,1986: Oblični broj i dvoulazne
tablice volumena crnike (Quercus ilexL.).
Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 2:
169–177, Zagreb.


Rauš,Đ., I. Trinajstić, J. Vukelić, J.Medvido
vić,1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. U:
Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, 33–77, Zagreb.


Seletković,Z., Z. Katušin,1992: Klima Hr vat ske.
U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, 13–18,
Zagreb.


Teobaldelli,M., Z. Somogyi, M. Miglivacca,
V.A.Usoltsev,2009: Generalized functions
of biomass expansion factor for conifers
and broadleaved by stand age, growing stock
and site index. Forest Ecol Manage. 257,
1004–1013.


Topić,V., D.Šupe,1996: Ispaša i brst koza u šikarama
submediteranskog krškog područja Hr vat ske.


U: B. Mayer (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase
šumskih ekosustava, Znanstvena knjiga 1:
377–384, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb.


Topić,V., O. Antonić, Ž. Španjol, Ž. Vrdoljak,
2000: Regression models for estimating
biomass of respronted pubescent oak (Quercus
pubescensWilld.), Italian oak (Quercus frainettoTen.)
and holm oak (Quercus ilexL.). Glas nik
za šumske pokuse 37: 123–131, Zagreb.


Topić,V., L. Butorac, S. Perić,2006: Biomasa
šikara bijelog graba (Carpinus orientalisMill.)
u submediteranskom dijelu Hrvatske. Radovi,
Šu marski institut Jastrebarsko, izvanredno iz danje
9: 139–147, Jastrebarsko.


Topić,V., L.Butorac,G.Jelić, S.Perić, R.Rosa
vec,2008: Biomass of hop hornbeam
(Ostrya carpinifoliaScop.) shrub onVelebit. Pe riodicum
biologorum 110 (2): 151–156.


Wang,X., J.Fang, B.Zhu,2008: Forest biomass
and root-shoot allocation in northeast China.
Forest Ecol. Manage. 255, 4007–4020.


Whittaker,R.H., G. M. Woodwell,1968:Di men sion
and production relations of trees and shrubs
in the Brookhaven Forest, NewYork, Journal of
Eco logy56:1–25.


Young, H.E., 1971: Biomass sampling methods for
puckerbrush stands. Forest biomass studies.
Working Group on Forest Biomass Studies. Sec tion
25,Yield and Growth– IUFRO, University
of Florida, Gainesville, Florida–USA, March
15–20, pp. 179–190.


Zianis,D., 2008: Predicting mean aboveground fo rest
biomass and its associated variance. Forest
Ecol. Manage. 256, 1400–1407.


SUMMARY: The authors have collected and partly published the data
about biomass for some important species on the Mediterranean karst area of
Croatia during their research on projects. In this paper the data for strawberry
tree (Arbutus unedoL.), whith together wit holm oak (Quercus ilexL.), laurestine
(Viburnum tinusL.), crack phyllirea (Phillyrea latifoliaL.), white
heath (Erica arboreaL.) and other maquis elements are published, which are
found in Mediterranean littoral vegetation area of forest vegetation of holm
oak (Quercion ilicis). This vegetation is spread from Istra to the Albanian
border, especially on the middle and south Dalmatian islands: Brač, Korčula,
Mljet, Lokrum and others. The vegetation develops in the form of closed
maquis, rarely small forest (coppice). It grows till 10 m high and has a strong
sprout strenght. It is completely adapted to ecologic situation of Adriatic forest,
to draught, salt and cold, if it does not last long. Its fruit is edible and is
used for making jam, spirit or liquer. It is also important as decorative plant
in horticulture. It is especially nice in autumn, when the flowers and fruit are
on the same branch.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 16     <-- 16 -->        PDF

V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14
Research on strawberry coppice trees are done on experimental plots in
Gornji Humac on the northeast part of the island Brač, dominated by un mi x ed
and mixed evergreen oak forests. The plots have an area of 1 ha, the subplots
19 and 20, 25 m2(table 1). The canopy on subplots amounts to 84,79 %
(subplots 19), to 98,41 % (subplots 20), the medium height of sprout of strawberry
tree is 3,60, that is 4,01 m (maximum 4,50 m).


Biomass of wood and foliage on experimental plots was measured separately
for every sprout as weight and volume, the independable estimatiors
were the diameter od sprout on the height of 50 and 130 cm above ground,
height of sprout and diameter of crown of the sprout. The weight of wood and
leaves were measured in kg, volume in m3, diameter of sprout in cm, height of
sprout and diameter of crown in m. Wood volume in coppice forests, on the
area of 25 m2, varies from 0,276 to 0,405 m3, the leaf volume from 0,044 to
0,066 m3. The volume depends on the degradation stadium of coppice, that is
on the dimension of species they consist of, their number on the unit of area,
the way of grouping and the stand. The important part of the research is the
model for quick and reliable estimation of biomass is forest ecosystems.
General linear modelling is used for the development of the model. The
research results showed that the wood and foliage volume in strawberry tree
coppice is in strong, very strong and extremely strong linear dependance on
the diameter of sprout, height of sprout and crown diameter of sprout. The
correlation coefficients are between 0,599 and 0,961. The greatest correlation
ceofficient has the relation of wood weight and sprout diameter at 50 cm
height above ground level (r = 0,961).


By univariate regression analyisis biomass above soil level in coppice
strawberry trees can at best be estimated on the basis of sprout diameter,
although the other independable variables also explain this regression model
(table 4, figure 1). Diameter of sprout at 50 cm above ground explains 92,3 %
of variability of wood weight, 72,6 % of leaf weight, while the crown diameter
of the sprout explain 76,7 % of variability of wood weight and 75,9 % of
weight and leaf volume.


Multivariate regression models do not give much better results than univariate,
especially at sprout diameter, as the best independable estimator,
where values are equal. The diameter of sprout, its height and crown diameter
of the sprout explain 87,9 % of variability of wood weight, 76,9 % of weight
and leaf volume.


Diameter of the sprout explains best this regression model for weight and
wood volume, by weight and leaf volume of the crown diameter (table 5).


All models can be used for quick and reliable estimation of biomass of
each unit (wood and leaf) in strawberry tree coppice, especially with variable
of sprout diameter.


Key words:biomass, strawberry tree coppice, weight and volume of
wood, weight and foliage volume, sprout diameter, height of sprout, crown
diameter of the sprout