DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 8 <-- 8 --> PDF |
V. Topić, L. Butorac, G. Jelić: BIOMASA U PANJAČAMAPLANIKE(Arbutus unedoL.) NA OTOKU BRAČUŠumarski list br. 1–2, CXXXIII (2009), 5-14 lužnjaka, jasena, bukve i jele (LukićiKružić1996), koja su u novije vrijeme intenzivirana i provode se na više šumskih vrsta, različitih uzgojnih oblika i pro ve ni jen cija(Kajbai dr.1998, 2007,Bogdanidr.2006, Perići dr. 2006, Matić2007, Krpani dr.2007, Anić i dr. 2007). Radova sa sredozemnog krškog područja Hrvatske, koji se izravno ovim pitanjem bave, u literaturi ima vrlo malo (Matići Rauš1986, Topići Šupe1996, Krpan1996,KrpaniPoršinsky2001, Topići dr. 2000, 2006, 2008). Stoga smo željeli na staviti za po če ta istraživanja koja su vrlo značajna, radi pra vil nog i ra cionalnog gos po darenja šumskim ekosustavima na kr šu, te zbog nji ho vih gospodarskih i opće korisnih funkcija. Tijekom dugogodišnjeg rada na znanstveno-istra živačkim projektima prikupljeni su i dijelom objavljeni po daci o zelenoj biomasi za neke značajnije vrste, kako u eu mediteranskom, tako i submediteranskom područjuHrvatske. U ovom radu iznose se podaci za planiku (Arbutus unedoL.), koja zajedno s crnikom (Quercus ilexL.), lemprikom (Viburnum tinusL.), zelenikom (Phillyrea la tifoliaL.), velikim vrijesom (Erica arboreaL.) i dru gim makijskim elementima pridolazi u mediteransko litoralnom vegetacijskom pojasu vazdazelene šumske vegetacije sveze hrasta crnike ili česmine (Quercion ilicis). Kod nas je raširena od Istre do albanske granice, po sebice po srednjedalmatinskim i južnodalmatinskim oto cima: Braču, Korčuli, Mljetu, Lokrumu i dr. Raz vi ja se najčešće u obliku zatvorene makije, rjeđe niske šume (panjače). Naraste do 10 m visine i odlikuje se ja kom iz boj nom snagom. Podnosi sušu, posolicu i studen ako ne traje dugo, te je potpuno prilagođena eko loškim prilikama nešeg primorskog krša. Plod joj je jes tiv. Od ploda se pravi pekmez, rakija i liker. Kao de ko rativna vrsta važna je u hortikulturi. Osobito je lijepa u jesen, kada se na istoj grani pojave cvjetovi i plodovi. Zbog gustog liš ća važna je i u zaštiti tla od erozije. Osim dobivanja podataka o drvnoj i lisnoj masi, va žan dio ovog istraživanja obuhvaća i razvoj regresijskih modela za brzu i pouzdanu procjenu biomase iz nad površine tla u panjačama planike, na temelju ne za visnih procjenitelja (promjer izbojka, visina izbojka, pro mjer krošnje izbojka), kao veličina koja se sa za do vo ljavajućom točnošću mogu mjeriti na terenu. MATERIJAL I METODE – Material and methods Istraživanja u panjačama planike obavljena su na traj nim pokusnim plohama u Gornjem Humcu na sjeveroistočnom dijelu otoka Brača, u kojemu dominiraju čis te i mješovite vazdazelene crnikove šume. Plohe su ve ličine 1 ha, a podplohe 19 i 20, koje su izlučene i na njima obavljane izmjere na vegetaciji i utvrđeni njeni 2 osnovni strukturni podaci, veličine su 25 m(5 x 5 m). Geološki plohe su homogene, izgrađene od dolomitnih vapnenaca na kojima se nalazi plitko i srednje duboko smeđe tlo karakterističnogA-(B)rz-R profila. Po krov nost na pod plo hama iznosi od 84,79 % (ploha 19) do 98,41 % (ploha 20), a srednja visina izbojka planike je 3,60 m, odnosno 4,01 m (maksimalna 4,50 m). Prema Köppe no voj klasifikaciji, koristeći se podacima Se let kovića i Katušića(1992) meteorološke postaje Split- Marjan iz razdoblja 1961–1990, klimu otoka Bra ča svr stavamo u tip Csa i označena je kao klima ma sline, koju ka rak terizira zbroj godišnjih količina pa da lina od 936 mm i srednje godišnje temperature od 15,5 °C. Svaka primjerna ploha je iskolčena. Mrežom kva dra ta sačinjena je skica u kojoj je na milimetarskom papiru ucrtan i numeriran svaki primjerak izbojka (stabalca) s projekcijom krošanja.Time je omogućeno plani me trij sko određivanje površine zastrtosti tla kroš njama svakog stabalca. Terenski tlocrt projekcije krošanja na milimetarskom papiru skeniranjem je pre bačen u digi talni oblikAuto Cad programom. Na kon toga pristupilo se sječi. Izmjeren je promjer svakom izbojku na visini od 50 i 130 cm iznad površine tla, visina izbojka i promjer krošnje izbojka, te odvojen list od drva i izmjerena njihova težina. Potom je terenskim ksilometrom utvrđena specifična težina drva i lista na nekoliko uzoraka planike, kako bi se dobili podaci o odnosu između težine i volumena. Svi podaci upisani su u terenske manuale, a u uredu uneseni u računalo, odnosno u bazu podataka.Težina drva i lista mjereni su u kg, volumen u 3 m, promjer izbojka u cm, visina izbojka i promjer krošnje u metrima. Promjer krošnje računat je kao aritmetička sredina najvećeg i najmanjeg promjera kroz centar izbojka. Bazična statistika uzorka nezavisnih i zavisnih varijabli i korelacijski koeficijent prikazani su u tablicama 2 i 3. Utvrđena je ovisnost varijabli zelene biomase (drva i lista) u funkciji promjera izbojka, visine izbojka i promjera kroš nje izbojka kao nezavisnih varijabli, koristeći opći linearni model y = b+ b. x oii gdje je y biomasa zavisnih varijabli (težina drva, težina lista, volumen drva, volumen lista), xsu neza i vis ne varijable (promjer izbojka, visina izbojka i promjer krošnje izbojka) i bi bsu empirički parametri. oi |