DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 80 <-- 80 --> PDF |
svojim odgovorima na te okolnosti.Vođom se ne pos taje iščitavanjem priručnika za vođenje ili proučavanjem pravilnika i maksima o vođenju. Osoba koja razumije što vrednuje i što želi, koja je dosljedna onih na čela koja propagira, i koja je osobno zainteresirana za misiju kompanije u kojoj radi, a pritom posjeduje mo ralne, kulturološke, stručne i kom petitivne osobine, ne sumnjivo, uz izraženu želju za po bje dom, predstavlja vođu po svom profilu. Samo svjes nim ljudima stalnost procesa postajanja vođom nije prijetnja. Doduše, mnogi teže završetku tog procesa, pa makar i na nižoj razini vodstva, da bi se pre pus tili uživanju u statusu, bo reći se pritom da se stanje ne promijeni. Osobno vod stvo je beskrajan rad i sa morazumijevanje, jer se evo lutivno mijenjaju okolnosti okruženja, kao i prioriteti, za čije ostvarenje valja vršiti permanentnu prilagodbu. Ako imamo osobinu da utječemo na ljude oko sebe, bili toga svjesni ili ne, onda priliku za vođenje ne biramo mi, već ona bira nas. Mnogi primjeri iz prošlosti koji podrazumijevaju velika rukovođenja, ostali su nezapisani u smislu načina tog ostvarenja, no, nedvojbeno se radilo o izuzetnim pojedincima i grupama ljudi koji su dje lujući u datim okolnostima ostavili iza sebe epohalne učinke na naše živote. Ima, pak primjera da su neki, po put Machiavelli-a, pokušali dati recepte za ostvarenje ru kovođenja, naravno iz rakursa čovjeka koji je pred so bom uvijek imao samo neposredne osobne interese. Ma chiavelli savjetuje:“Ako trebaš izabrati, bolje da te se boje, nego da te vole. Jer, dobro je opće pravilo o ljudima to da su nezahvalni, lažljivi, skloni obmanuti, strašljivi pred opasnošću i pohlepni za dobitkom. Puno su po stigli oni vladari koji su malo pozornosti poklanjali tome da održe svoja obećanja i koji su znali manipulirati umovima ljudi. Na kraju su pobijedili one koji su na sto jali biti pošteni. Moraš biti veliki lažljivac i licemjer, ljudi su tako maloumni i tako obuzeti svojim neposrednim potrebama da će čovjek sklon prevari uvijek naći mnoštvo ljudi koji su spremni biti prevareni”. Rodonačelnik doktrine “Cilj opravdava sredstva”, Ni ccolo Machiavelli (1469–1527) sugerira pristup me todama koje valja primijeniti i osobinama kojih se valja držati pri nakani da se ostvari rukovođenje. Za Ma chiavellija je rukovođenje uvijet za stjecanje osobnih koristi, i u skladu je s važećim normama vremena u kojemu su vladale neke druge i drukčije norme. Ova ma trica za ostvarenje uspjeha nije ni danas bez korisnika, posebno u politici, no i u ostalim djelatnostima u ko jima se javlja država kao titular javnoga dobra. Međutim, svi znamo da sve organizacije najbolje djeluju kada se članovi tima međusobno poštuju, kada imaju povjerenja jedni u druge i kada je svaki od njih spreman žrtvovati svoje uske osobne interese za račun ci ljeva i interesa tima. Tako određeni i opredjeljeni, hrab ri i timski usklađeni ljudi izvlače “zlato” iz prilika koje su im nadohvat ruke, prije nego da čekaju da im se u ruke stavi “zlatna” prilika. Ljude na djelovanje po kre će motivacija, no za nju ne postoji prekidač koji se uključuje iz vana, već se on nalazi unutar svakoga poje dinca koji je osposobljen reagirati na izazove, ima ju ći na umu ciljeve tima u kojemu djeluje i interese kom panije u kojoj radi. Djelujući u timovima, nerijet ko pojedinci, istražujući mogućnosti optimalnih odgovora na izazove poslovanja, ne ostvare spektakularne odgovore ili karijere na osobnoj razini, no njihove spoz naje od velike su vrijednosti za tim kao cjelinu, jer će isti u bu du ćim dilemama imati stav, koji neće imati za posljedicu ponovljene pogreške. Istraživanje slijepe ulice uvi jek je jalov posao, no znati ne ući u slijepu uli cu ve li ka je stvar, pogotovo kada se živi u vremenu po put današnjega, kada se odluke donose vrlo brzo i u real nomvremenu. Očekivani pad najproduktivnije populacije u zapadnim ekonomijama u prvih 20 godina ovoga stoljeća, čak za 15 %, posebice će biti izražena u gospodarstvima Ja pa na, Njemačke, Velike Britanije i Francuske, stavit će pred rukovoditelje kompanija u tim zemljama zadatak da svojim rješenjima osiguraju konkurentan opstanak na svjet skom tržištu i k tome održe razvoj i profite za svoje vlas nike, kao i standard svojih uposlenika. Ova zadaća neće se moći razriješiti uvozom radne snage iz ostatka svi jeta, već se ponajprije odgovori moraju potražiti u op ti malnim organizacijama i sposobnosti prihvaćanja i usva janja visokih tehnologija preko vlastite motivirane i edu cirane radne snage, u čije osposobljavanje za takve iza zove valja vršiti stalno ulaganje. Zapadne su ekono mi je uvelike kroz prošlost iskoristile uvoz radne snage za vlastiti razvoj, na njoj stvarajući svoje bogatstvo, no bilo je to neko drugo vrijeme. Primjera radi, i danas u američkomgospodarstvuradipreko30milijunaneameri kanaca, koji u svoje matične zemlje šalju 93 mi li jarde $ potpore svojim obiteljima, a što u njima poslije iz rav nih stranih ulaganja predstavlja najveći izvor de viznog pri ljeva(Meksiko, Kina, Filipini, Indija, Vijet nam). SAD-e imaju populaciju stranih imigranata pri bližno ve ličini stanovništva Kanade ili broju stanov ni štva Bel gi je, Portugala i Grčke zajedno. Popisni ured SAD-a pred viđa da će 2050. godine četvrtina američke populacije biti hispanskog porijekla. Koliko je i kakvo je tržište SAD-a dob ro se vidi u banalnoj, ali istinitoj činjenici koja pokazuje da se na godišnjoj razini za po tre be kućnih ljubimaca u toj zemlji potroši golemih 32 milijarde dolara, ko jih, usput budi rečeno, ima više nego li stanovnika. Narasle potrebe za zadovoljenje potrošnje na svojim tržištima, kao i očekivanja kompanija da svojim profitima osiguraju daljni rast standarda svojim vlasni ci ma, uposlenicima, te potrebnu državnu potrošnju, stav lja pred menadžere njihovih tvrtki da odgovore tim po trebama. Da je ta zadaća vrlo zahtjevna, nije se teško ne složiti, zar ne? |