DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 90 <-- 90 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and Professional) Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić BILJNE ZAJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE PLANT COMMUNITTIES OF CROATIA Knjiga prof. dr. sc. Ive Trinajstića“Biljne zajed nice Republike Hrvatske”, predstavlja sintezugotovo 80-godišnjih sustavnih fitocenološko-sintaksonomskih i vegetacijskih istraživanja biljnih zajednica na po dručju Hrvatske. Knjigom je obuhvaćen kompletni, do sada istraženi i objavljeni inventar biljnih zajednica u Hr vatskoj. Na 179 stranica ukupno je obrađeno 42 razreda, 66 redova, 117 sveza i 408 asocijacija. Šume i ši ka re zastupljene su s 9 razreda, 13 redova, 28 sveza i sa 121 asocijacijom. Od 1925. godine kada je poznati hrvatski botaničarfitocenolog IvoHorvatobjavio prvi rad u kojem je prikazana “Vegetacija Plješivice u Lici”, što se smatra sa mim početkom fitocenoloških istraživanja u Hr vat skoj, prošlo je preko 80 godina. U tom, razmjerno du gom razdoblju, vegetacija Hrvatske intenzivno je proučavana, pa bi se moglo reći da smo je relativno dobro proučili. Isto tako, na temelju skoro tridesetgo diš njih vegetacijskih i fitocenoloških istraživanja, iz vr šeno je i razmjerno detaljno vegetacijsko kartiranje cjelokupnoga biljnog pokrova Hrvatske, iako su, nažalost, rezultati toga rada objavljeni tek manjim dijelom. Iako je biljni pokrov Hrvatske s fitocenološko-sintaksonomskoga gledišta praktički u potpunosti proučen, objavljen je ipak razmjerno mali broj monografskih djela, ponajprije na geografskom načelu, dok je niz ma gistarskih radova i disertacija s fitocenološko-sin tak sonomskom problematikom ostao, nažalost, u rukopisu. Isto je tako objavljen i razmjerno velik broj većih ili manjih članaka s fitocenološkim sadržajem u mno go brojnim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima. IzradasažetogpregledabiljnihzajednicaRe pu b li ke Hrvatske ukazala se kao nužna potreba, kako bi se na jednom mjestu, makar i u kratkim crtama prikazao kom pletni sintaksonomski inventar do sada poznatih bilj nih zajednica na području Hrvatske. Sretna okolnost bila je ta da je trebalo na poticaj europskoga kon ci la (Council of Europe/Conseil de l’Europe) iz Stras bourga izraditi “Klasifikaciju biotopa”, ustvari pregled svih poznatih biljnih zajednica na području Hrvatske (2003). Predložak za navedenu “klasifikaciju” bio je dio teksta koji se odnosi na Hrvatsku i koji su preveliIlijanići Topić(2002). Budući da su i originalni tekst i njegov pri jevod sadržavali mnogobrojne nelogičnosti koje se odnose na Hrvatsku, pristupilo se izradi potpuno novoga teksta (Trinajstić2003). Njegova sintaksonomska verzija prerađena je u monografiji ”Biljne zajednice Republike Hrvatske“. U knjizi je obrađen izvjestan broj zajednica koje, iako su poznate za Hrvatsku, nisu do sada sintaksonomski analizirane, pa će takvi podaci mo ći poslužiti znanstvenicima da popune sve one praznine u poznavanju vegetacijskih prilika na području Re pu bli keHrvatske. Sadržaj knjige prikazan je na način uobičajen kod mo nografskoga prikaza vegetacije, na načelima mo difi cirane florističke fitocenološke škole “Zürich- Mont pelleir”. Kao podloga poslužilo je nekoliko os novnih djela koja se odnose na Hrvatsku (Braun- Blanquetetal. 1951; Oberdorfer1977–1992; Mucinaetal. 1993;Rivas-Martinezetal. 2002), uz odgovarajuću dopunu onih autora koji su navedeni u popisu literature. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Da opseg teksta ne bi bio preglomazan, svaki je sintakson prikazan u sažetom obliku. U sklopu pojedinih asocijacija navedene su samo najvažnije vrste, dok je za pobliže upoznavanje i analizu svake asocijacije, na ve dena odgovarajuća literatura. Nomenklatura sintaksona uglavnom je usklađena sa sin taksonomskim kodeksima (Barkmanetal. 1976, 1986; Weberetal. 2000), s izuzetkom onih sin taksona koji su objavljeni poslije 1979. godine, a nisu dokumentirani fitocenološkim snimkama, pa su nedostatno opisani. Tamo, gdje je to bilo potrebno radi točnosti pojedine nomenklaturene kombinacije u binomu sintaksona, na vedeni su i epiteti vrsta onih rodova koji sadrže više vrsta, a one su dijelovi imena sintaksona.Tako se broj sintaksona povećao, da korištenje samo generičkoga ime na u binomu sintaksona dovodi do zabune. Izvjestan broj asocijacija opisan je izvan Hrvatske, ali je poznat i u biljnom pokrovu Hrvatske. Kod nas nije pobliže fitocenološki analiziran, pa o njihovu florističkom sastavu ne postoje nikakvi podaci. Takvi su sintaksoni, također, navedeni kako bi ih se tijekom dalj njih istraživanja na odgovarajući način proučilo. Uz znanstveno ime svakoga pojedinog sintaksona, naveden je i hrvatski naziv. Uz svaku asocijaciju priložen je kratki opisni tekst i navedene su najvažnije vrste tzv. “karakteristične kombinacije”. Na kraju su nave de ni literaturni izvori (autori i godina) kao pripomoć za pobliže upoznavanje sa sadržajem, ponajprije fitocenološkim tablicama, ukoliko postoje i ukoliko se ukaže potreba za pobližu znanstvenu analizu. Izvjestan broj sintaksona je u odnosu na “sintaksonomski kodeks” (Weberetal. 2000) nedostatno opisan, pa su njihova imena ilegitimna, ali to, kako je to i prije istaknuto, može biti pobuda za daljnja odgovarajuća znanstvena istraživanja. Ipak, da bi se u pojedinim slu čajevima zadovoljio kodeks, sve one asocijacije ime novane bez dokumentacije fitocenološkim snimkama, ukoliko za to postoje odgovarajući neobjavljeni podaci, opisane su u posebnom poglavlju – dodatku (Appendix), kako su to nedavno počeli primjenjivati u fi tocenološkoj literaturi (usp. Marinčeketal. 1993; Mu cinaetal. 1993). Nomenklatura taksona shvaćena je u užem smislu, da bi florističko bogatstvo hrvatske flore došlo do većega izražaja. Tako su npr. rodovi Scirpus s. l. shvaćeni kao Scirpus,Schoenoplectus, Bolboschoenus, Chlo ro cy perus;Silene s. l. kaoSilene, Melandrium,He lio s per ma; Cardamine s. l. kaoCardamine iDen taria itd. Čitav sadržaj podijeljen je na poglavlja – Nešumska ve getacija primarnih biotopa, Nešumska vegetacija se kun darnih biotopa i Šumska vegetacija. Ova je knjiga vrlo vrijedan doprinos znanosti i bit će bogat te sustavan izvor informacija svim istraživa čima i stručnjacima koji se bave botanikom, fi to ce nolo gi jom, ekologijom, šumarstvom, poljoprivredom, zaš titom prirode i dr. Prof. dr. sc. Jozo Franjić Doc. dr. sc. Željko Škvorc PRVAGENERACIJAŠUMARSKIH TEHNIČARA U HRVATSKOJ Neposredno nakon okončanja Drugog svjetskog rata potrebe za šumarskim stručnjacima u Hrvatskoj bile su iznimno velike, posebno za srednjim stručnim kad rom, šumarskim tehničarima. Da bi se taj problem što brže riješio ili barem ublažio, resorno Ministarstvo šu mar stva i poljoprivrede NRH pristupa organizaciji dvo godiš nje šumarske škole u Glini, koja je otpočela s nastavom 21.studenog 1946. Sjećanje na tu prvu generaciju šumarskih tehničara, koja je svoje školovanje ot počela 1946. u Glini, a okončala uspješno maturirav ši 1949. u Karlovcu, iscrpno bilježi u svojoj spomen-publikaciji pod naslovomŠumarska škola u Glini i Karlovcu – Prva generacija, jedan od dugogodišnjih nastavnika škole i poznati povjesničar šumarstva prof. Mladen Skoko,dipl. ing. šum., s namjerom da otme za bo ravu (1) djelić povijesti naše struke . Rad je obogaćen, kako u (1) Vidi M. Skoko: (2007). Prva generacija šumarskih tehničara za počela je školovanje 1946. u Glini, a završila 1949. u Kar lov cu. Prilog obilježavanju šezdesete obljetnice postojanja i rada Šumarske škole u Karlovcu (1947–2007). Šumarski list CXXXI (11–12) 609–616. Uvodu navodi autor, objavljivanjem iscrp nih životopisa ukupno trideset šestorice uspješno okon čanih polaznika Šumarske škole u Karlovcu 1949., od kojih je danas živih samo 14!To i ne treba ču diti, ako su neki od njih kao “nesretna generacija” pro živjeli Bleiburg i “križni put” kao pripadnici sred nje domobranske škole ili domobranske vojske. Publikacija ukupna obima 32 stranice, velikogA4 for mata (21 x 29 cm), bogato ilustrirana s 55 slika, pre težno u boji, razdijeljena je u sljedeća poglavlja: –Uvod –O Šumarskoj školi u Glini i Karlovcu –Životopisi (polaznika škole) –Sjećanja na dane školovanja –Anegdote –Zaključak –Zahvale –Značajnija literatura o Šumarskoj školi Karlovac –Bilješka o autoru |