DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Uz predstavljanje iscrpnih životopisa učenika, polaz nika škole (s fotografijom), kao najopsežnijim po glav ljem knjige (44 %), ne mali prostor dat je zbi va njima vezanim uz početak nastave u Glini, smje š taju učenika, premještanja u Karlovac, nastavnom osoblju i dr. U početku zamišljena kao škola internat skog tipa, svoj je “curriculum vitae” otpočela u jednokatnoj zgradi bivše Šumarije Glina, pod čijim su se kro vom našli i uče nici i nastavnici i učionice. Kako zbog skučenog pros tora, a i pomanjkanja stručnog kadra, škola nije imala perspektive, zalaganjem osni va ča škola je 26. lip nja 1947. preselila u Karlovac u tzv. “šumarsku ku ću”, da bi 1980. definitivno dobila posebnu reprezentativnu zgradu na Gažanskom polju, gdje se i danas nalazi ne da leko sjedišta HŠ-a Uprave šuma Podružnice Kar lo vac. Prema sjećanju Ivana Ša vo ra, dipl. ing. šum., jednog od uglednih predavača škole, učenici koji su nakon glinskog iskustva nastavili JOURNALOF Časopis Journal of Forestry (Society ofAmerican Fo resters) izdaje Američko šumarsko društvo, koje je nacionalna znanstvena i obrazovna organizacija jer predstavlja šumarsku struku u SAD-u, a osnovana je 1900. godine.To je najveća profesionalna organizacija šumara u svijetu. Osnovni zadaci Društva su: pro mi školovanje u Kar lov cu, bili su smješteni u barakama. “Svaka od njih”, za bilježio je autor, “imala je po 6 so ba, a u svakoj sobi je bilo smješteno 6–8 (a po potrebi i više) učenika. Peći su bile izrađene od limenih bačvi. Na kraju hodnika, koji je prolazio sredinom barake, bio je sanitarni čvor s umi vaonicima. Tople vode nije bilo”. Od nastavnog osoblja, pretežito diplomiranih inženjera šumarstva (Tomo Bikčević,LadislavHang, Slavko Lovrić,Dragutin Hanzl,Ivan Šavor i dr., na čije životopise autor upućuje čitatelje na Hrvatski šu marski životopisni leksikon), detaljno je predstavljen životni put prvog ravnatelja škole Ante Duića (1904–1993), “ne samo uzornog direktora i profesora, već i odgajatelja i prijatelja, kojega posebno pamtimo po poštenju”, a koji je posljednji susret sa svojim učenicima prve generacije imao u Karlovcu 1987. na prosla vi 40. obljetnice Šumarske škole u Karlovcu (za bi lježeno i slikom). Dojmljiva su i sjećanja pojedinih uče nika i/ili članova njihovih obitelji(D.Truhli, I. Kezele, Z. Klepac, R. Rački, M. Špigelski,st.)na dane školovanja kada je bilo primarno “završiti školu u kojoj smo imali red i disciplinu, ali smo imali i za jesti, ponekad više nego kod kuće”. Na samom kra ju knjige, uz kratku bilješku o autoru, dat je opširan po pis značajnije literature o Šumarskoj školi Karlovac. Zahvalivši se brojnim “svojim” učenicima koji su bilo financijski ili bilo kroz suradnju na prikupljanju po dataka pripomogli da ova publikacija ugleda svjetlo dana, autor posebno naglašava suradnju BrankaMeš tri ća, dipl. ing. šum., također polaznika karlovačke Šu mar ske škole, koji je obavio tehničku pripremu i pri premio digitalno izdanje publikacije. Knjiga je izdana u digitalnom obliku i može se naći u digitalnoj biblioteci HŠD na adresi www.sumari. hr/biblioteka ili na internetskoj stranici www.sumari/ skoko. Iako je izdana kao prilog proslavi 60. obljetnice pos to janja i rada Šu mar ske škole u Karlovcu, u kojoj je au tor kao profesor pro veo puna dva desetljeća (1961–1981), od te školske usta nove nije, kako je rekao, dobio očekivanu podršku ni pomoć. Alojzije Frković FORESTRY canje znanosti, obrazovanja, tehnologije i šumarske stru ke, unapređenja kompetencije svojih članova, po sti zanje stručne izvrsnosti, spretnosti i etičnosti struke i očuvanje zdravstvenog stanja i održivosti šumskih eko sustava za sadašnjost i korištenje u budućnosti, na do brobit društva. Američko šumarsko društvo je |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
nepro fitna organizacija koja predstavlja 501 stručni šumarskiogranak,sograncimaprirodnihzna nosti,šu moposjednikaistudenata. U ovom izdanju časopisa Journal of Forestry (Vol. 106, no. 1) tiskano je 5 članaka, od kojih se 4 članka od nose na gospodarenje šumama parkova prirode gle de rekreacije poslije šumskih požara: analiza eko nom skih odnosa posjetitelja i menadžmenta; ocjene posjete izletnika u odnosu na rekreaciju; rezultate telefonske an kete predstavnika šumarstva i izletnika; analiza aus tral ske li te rature u svezi s planiranim šumskim požarima. Nastavno prikazujemo rezultate istraživanja iz član ka pod naslovom: Sustainable Management of Me di terranean Planted Coniferous Forests: An Israeli Definition (Održivo gospodarenje mediteranskim kul tu rama četinjača: Izraelska definicija), autori: Yagil Osem,Paul Ginsberg,Israel Tauber,Nir Atz man iAviPerevolotsky(Journal of Forestry, Vol. 106, no. 1: 38–46). Definicija održivog gospodarenja kulturama četinjača (SFM) u Izraelu je jedinstvena, jer je većina kultu ra osnovana na temelju prirodnih i povijesnih isku stava koja su stečena na ograničenim površinama. Cilj ovih istraživanja bio je utvrđivanje definicije prikladnog načina održivog gospodarenja mediteranskim kulturama četinjača (MPCF) u Izraelu. Pretpostavljene su jedin stvene povijesne i ekološke karakteristike gos po darenja mediteranskim kulturama četinjača i rasprav ljene posljedice održivog gospodarenja. Pred lo žena je lista indikatora koji zadovoljavaju uvjete odr živog gos po darenja i postupke procjene prema šum sko-uzgojnim mjerama.Također je raspravljena mo gućnost prilagodbe opsežne sheme gospodarenja ute melje na prirodnim postupcima obnove i sukcesije.Taj postupak baziran je na definiciji ciljeva s jedne strane i poznavanja lokalnih ekoloških uvjeta s druge strane, koji su pogodni za održivo gospodarenje kulturama četinjača (alepski bor) i drugih umjetno osnovanih kultura četinjača u svijetu. Borove kulture sađene tijekom posljednjih 100 go di na, postale su sada principijelna komponenta izrael skog krajolika i naslijeđa (Sl.1). Politika održivog raz voja i gos podarenja tim kulturama u Izraelu prihva će na je od Vijeća direktora Servisa za šume, koja je ne vla dina or ga nizacija, a funkcionira od 2004. godine. Aplikativnu interpretaciju treba još definirati.Većina me diteranskih kultura četinjača u Izraelu osnovana je od oplemenjenih genotipova prirodnog porijekla od au tohtonih i alohtonih vrsta četinjača, jer nije bilo prirodnih ili povijesnih spoznaja koje bi se koristile kod osnivanjaTijekom proteklih 100 godina osnovano je gotovo 100.000 ha kultura, koje su zauzimale većinom po vršine neprikladne za kulture u mediteranskoj zoni Izraela, što predstavlja ma nje od 0,02 ha per capita. Posljednjih 50 godina po sa đeno oko 85.000 ha. Te su kul ture osnovane u raz ličitim klimatskim uvjetima s pro sječnom količinom Slika1.Tipična kultura alepskog bora (P. halepensis). Šuma Bol - fur u regiji Donja Galileja, sjeverni Izrael (prosječne obo - ri ne oko 600 mm godišnje). Izvor Journal of Forestry, Vol. 106, no. 1, 2008, str. 39. obo ri na od 600 do 900 mm go diš nje, na različitim tlima i topografiji. Iako u tim kulturama nije planirana, proiz vod nja drva bila je uvijek važna. (LipschitziBiger 2000) jer je osiguravala os novu za izradu strategije gospo darenja kulturama če tinjača (gustoća sadnje, pro vo đe nje proreda i ostale mje re). Glavni ciljevi pošum lja vanja u Izraelu od 1920–1970 bili su: “zaštita javnog zemljišta”, “osiguranje zapošljavanja” i “unapređenje krajolika radi ohrab renja stanovništva” (Amir Rechtman2006). Osta le ekonomske i ekološke po god nosti smatrane su kao sporedne. Servis za šume planirao je osnivanje kultura s au toh tonim (domaćim) mediteranskim brzorastućim če tinjačama( Pinus halepensis,Pinus brutia iCupressus sempervirens). Od ove tri domaće vrste, alepski bor je do minantna vrsta koja zauzima oko 40 % površine svih kulturaTehnologija osnivanja kultura s te tri brzorastuće vrste vrlo je jednostavna, prirast biljaka je velik, a uspijevaju u vrlo različitim edafskim i klimatskim uvjetima, lako se održavaju uz male troškove.Ta politika omogućila je pošumljavanja na većim površinama u kratkom vremenu s niskim troškovima, a os tva rila je većinu ciljeva. Usvojena je strategija gušće sadnje biljaka (3000/ha), kako bi se što prije zatvorio sklop, osušio korov, postigla pravnost i prirodna selekcija stabala (Heth1990). Taj koncept guste sadnje pionirske jednodobne vrste dokazao se kao učinkovit i povijesni, ostvarivši planirane ciljeve.Rezultat toga je bio stvaranje šumskog ekosustava kratke ophodnje, ogra ničene raznolikosti i ekološke stabilnosti (Ney- Meir1989), jako otporan na šumske požare, napade štet nika, sušu i ekstremne klimatske čimbenike (vjetrolomi, snijegolomi). Kad su te jednodobne kulture postigle potrebnu starost posječene su čistom sječom, oštećeno je tlo i krajolik, što je dovelo do degradacije. Gotovo da više u Izraelu nema slobodnih površina. Cilj je povratak na održivo gospodarenje kulturama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Definicija održivog gospodarenja usvojena je na Mi nistarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma (Hel sinki proces 1993) je općenito dostatna za održivo gos podarenje mediteranskim četinjačama (MPCF) u Izraelu. Prirodne sastojine alepskog bora u Izraelu pretežito uspijevaju na područjima s vrlo teškim uvjetima. Sastojine čini uglavnom samo jedna pionirska vrsta prve generacije s kratkom ophodnjom (Sl. 2). Slika2. Gusta jednodobna monokultura alepskog bora Shaharia, koja se nalazi na Shfela području u sjeveroistočnoj medi te ranskoj zoni Izraela (prosječne oborine 400 mm godiš nje. Izvor: Journal of Forestry, Vol. 106, no. 1, 2008, str. 40. Prirodni ekosustavi uslijed dugotrajnog djelovanja čovjeka davno su nestali, što može komplicirati definiciju prirodnosti stanja šuma (kultura). Bez obzira na spo menute jedinstvene karakteristike, kriteriji koje tre ba odrediti za održivo gospodarenje mediteranskim kul turama u Izraelu u skladu su s određenim kriterijima za prirodne šume u drugim sličnim zonama. Kao i obič no, ekonomske, socijalne i društvene koristi treba paralelno odrediti očuvanjem vitalnosti,produktivnosti i regenerativne sposobnosti šuma te sačuvati biodiverzitet (bioraznolikost) i izbjegavati štete na drugim ekosustavima. Važnost svakog kriterija su indikatori, a po trebne parametre treba odrediti. Te definicije razlikuju se ovisno o ekološkim uvjetima i ciljevima gospodarenja. U tablici 1, ovoga članka (str. 42 i 43) dan je preg led (lista) kriterija, indikatora kao i parametara za pro cjenu održivog gospodarenja mediteranskim kulturama četinjača u Izraelu. Parametri su klasificirani pre ma njihovoj primjenjivosti. Lista kriterija bazirana je na kriterijima koje su odredile međunarodne organizacije, a to su “Ministarska konferencija o zaštiti eu rop skih šuma (MCPFE)” i “Montrealski proces” (1995). Gospodarenje mediteranskim kulturama četinjača u Izraelu je multifunkcionalno. Zato gospodarenje treba pro voditi tako da se ostvare ti ciljevi. Određeno je 6 ti po va šuma koje se razlikuju prema principijelnim ci ljevimagospodarenja: 1. Šume za rekreaciju. Šumskim sastojinama treba tako gospodariti da se stvore prikladni uvjeti za rekre aciju (zone za piknik, za igre i dr.). Ukupna po vr šina za te namjene iznosi5 % od ukupne povr šine. 2. Šume za proizvodnju drva. Superiorna šumska sas to jina čiji je cilj visoka proizvodnja velike količine kvalitetnog drva.Ta opcija treba biti planirana kada je potražnja za drvom veća od proizvodnje ogrijevnog drveta (prorede i čista sječa). 3. Šume za uzgoj stoke. Područja šuma koja služe za sto čarstvo. To su obično rjeđe šume velike travnate mase blažeg nagiba. Oko70 % koristi se za stočarstvo (20 % za goveda, 50 % ovce i koze). 4. Zaštitne šume. Šume kojima se gospodari za zaštitu sta ništa-tla, sprječavanje erozije. Za sada je smo jed na šuma (Tiberias) planirana za zaštitu strme la po raste površine oko 300 ha, na zapadnoj obali Ga li lejskogmora. 5. Šume za krajolik. To su prave šumske jedinice koje čuvaju kvalitetu krajolika u Izraelu, njima se gos po dari na način da se očuva estetska vrijednost za re kreaciju. 6. Šume za očuvanje usluga krajolika. Šumske sastojine kojima s gospodari na način da se osiguraju usluge ekosustava kao što su infiltracija vode, sek ve stracija ugljika i bioraznolikost. Temelj prirodne obnove u Izraelu je napuštanje mo dela cikličkih čistih sječa promicanjem obnove ras pr šenog sjemena podstojne sastojine (Sl. 3). Alepski Slika3.Prirodna obnova alepskog bora pod zastorom nadstojne etaže u području Donje Galileje. Izvor: Journal of Forestry, Vol. 106, no. 1, 2008, str. 44. bor, u većoj mjeri, a brucijski bor u manjoj mjeri, poznati su po samoobnovi (Schiller1979), Boydak 2004). Posebne koristi od prirodne obnove su: (a) odabir stabala iz sjemena i sadnica primjenom mjera njege (čiš će nje), (b) postepena zamjena sastojina, (c) sma nje nje troškova za pripremu tla, popunjavanje i čišćenje, (d) komplikacije kod sječe stabala, (e) investicije su kom pleksna strana, jer režim gospodarenja povećava mo guće konflikte s dugoročnim i kratkoročnim korištenjem. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Prema sadašnjem stanju šumske sastojine starije od 60 godina nalaze se na površini od 500 ha alepskog bora i 120 ha brucijskog bora. Najstarije su 81 godinu (alep ski bor) i 79 godina (brucijski bor). Do sada osnivanje novih borovih sastojina prirodnom obnovom nisu nastale planirano, već nakon šumskih požara ili na padom lokalnih štetnika (M. jasephi). Lokalni šumari u Izraelu nisu stekli dovoljno iskustva u gospoda renju prirodnim sastojinama. Osim toga, nije lako od re diti trajanje ophodnje sastojina alepskog i bru cijskog bora, jer su ekološki i gospodarski uvjeti u Izraelu vrlo mali (ograničeni). Odlučeno je da prijelaz na prirodnu obnovu treba provoditi oprezno, čišćenjem sas to jina i treba ih uzgajati u ophodnji do 60 godina sta rosti, ali samo one koje su dobre, ostale sastojine tre ba zaštititi i očuvati. Uzgoj prirodne makije kao podstojne sastojine, prirodnu vegetaciju u većem dijelu Izraela karakterizira mediteranska makija u različitim formama (Kad mon iHarari-Kremer1999). Strukturu makija i pojedinačno raspršenih stabala alepskog bora s 100 do 200 stabala po ha s gustom makijom u podstojnoj sas tojini, gdje dominira prirodni obični (zimzeleni) hrast (Quercus calliprinos), a rasprostranjen je u dijelovima planine Carmel regije (Shiller1985, Schillerat al. 1997). Slične formacije također se pojavljuju uslijed penetracije sadnica iz borovih kultura u susjedni prirodni krajolik (Levietal. 2005) radi obnove makije u rijetkim borovim kulturama (Lev-Yadunet al. 1999). Moguće je da je kombinacija guste makije i pojedinačnih stabala alepskog bora u tim predjelima Izraela u klimaksu. Jako degradirane makije u prvoj polovici dvadesetog stoljeća čine osnovu motivacije za sadnju mediteranskih četinjača i postupaka koji uzrokuju degradaciju makija. Radi zaštite i promicanja me di teranskih kultura, makije su se polako oporavile (Lev-Yadunetal. 1999).Tempo toga procesa u tim po dručjima varira, ovisno o starosti sastojina, gustoći Slika4.Razvoj mediteranske makije kao drvenaste podstojne ve ge tacije i stvaranje mješovite sastojine četinjača i listača. Po jedinačna stabla običnog (zimzelenog) hrasta (Quercus calliprons) u podstojnoj etaži alepskog bora i čempresa. Šu ma Baram u području Gornje Galileje, sjeverni Izrael (pro sječne oborine oko 800 mm godišnje). Izvor: Journal of Forestry, Vol. 106, no.1, 2008, str. 45. (sklopu), režimu pašarenja i stanju okoliša, odnosno po javi šumskih požara i načinu korištenja zemljišta. Tu spa daju i postupci koji omogućavaju i pojavu mediteranskih listača, što je nekad bilo nepoželjno, a sada pred stavlja potencijal za razvoj bioraznolikosti, odnosno mješovitih mediteranskih šuma (Sl. 4). Uzgoj maki je kao podstojne sastojine može se pospješiti proredama, ograničavanjem pašarenja, sadnjom i sjetvom sjemena drveća i grmlja. Povijest i karakteristike održivog gospodarenja kulturama četinjača (MPCF) u Izraelu, rezultirali su stvaranjem jedinstvenog umjetno stvorenog ekosustava. Nacionalna služba za šume sada se koncentrirala na osnivanje novih šuma, u kojima dominiraju monokulture alepskog bora prve generacije i služe za održivo gospodarenje mediteranskim četi njačama( SFM). Joso Gračan L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti, Firenze) Iz broja 5, rujan – listopad 2008. izdvajamo: Treći kongres nacionalnog šumarstva – završni pri jed lozi za očuvanje i poboljšanje šuma Od 16 do 19. listopada 2008. g. održan je uTaor mi niTreći kongres talijanskog šumarstva, na kojemu su jednoglasno usvojeni završni prijedlozi, čiji sadržaj do nosimo: 1.Šumskepovršine Italije zauzimaju trećinu ukupne po vršine, od koje je veći dio u funkciji očuvanja oko liša; 2.Šumaje ekosustav koji pruža usluge i koristi opće važ nosti: očuvanje tla i zalihe voda, zaštita biološke raznolikosti, ublažavanje klimatskih promjena, smanjenje degradacije, proizvodnja drvne mase i bio mase za energiju; 3.Šumaje važna za uskladištenje ugljičnog dioksida i osnovna komponenta u svjetskoj klimatskoj rav no teži, te doprinosi smanjenju stakleničkih plinova u atmosferi, kao što to zahtijeva za Italiju protokol iz Kyota; |