DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Definicija održivog gospodarenja usvojena je na Mi nistarskoj konferenciji o zaštiti europskih šuma (Hel sinki proces 1993) je općenito dostatna za održivo gos podarenje mediteranskim četinjačama (MPCF) u Izraelu. Prirodne sastojine alepskog bora u Izraelu pretežito uspijevaju na područjima s vrlo teškim uvjetima. Sastojine čini uglavnom samo jedna pionirska vrsta prve generacije s kratkom ophodnjom (Sl. 2). Slika2. Gusta jednodobna monokultura alepskog bora Shaharia, koja se nalazi na Shfela području u sjeveroistočnoj medi te ranskoj zoni Izraela (prosječne oborine 400 mm godiš nje. Izvor: Journal of Forestry, Vol. 106, no. 1, 2008, str. 40. Prirodni ekosustavi uslijed dugotrajnog djelovanja čovjeka davno su nestali, što može komplicirati definiciju prirodnosti stanja šuma (kultura). Bez obzira na spo menute jedinstvene karakteristike, kriteriji koje tre ba odrediti za održivo gospodarenje mediteranskim kul turama u Izraelu u skladu su s određenim kriterijima za prirodne šume u drugim sličnim zonama. Kao i obič no, ekonomske, socijalne i društvene koristi treba paralelno odrediti očuvanjem vitalnosti,produktivnosti i regenerativne sposobnosti šuma te sačuvati biodiverzitet (bioraznolikost) i izbjegavati štete na drugim ekosustavima. Važnost svakog kriterija su indikatori, a po trebne parametre treba odrediti. Te definicije razlikuju se ovisno o ekološkim uvjetima i ciljevima gospodarenja. U tablici 1, ovoga članka (str. 42 i 43) dan je preg led (lista) kriterija, indikatora kao i parametara za pro cjenu održivog gospodarenja mediteranskim kulturama četinjača u Izraelu. Parametri su klasificirani pre ma njihovoj primjenjivosti. Lista kriterija bazirana je na kriterijima koje su odredile međunarodne organizacije, a to su “Ministarska konferencija o zaštiti eu rop skih šuma (MCPFE)” i “Montrealski proces” (1995). Gospodarenje mediteranskim kulturama četinjača u Izraelu je multifunkcionalno. Zato gospodarenje treba pro voditi tako da se ostvare ti ciljevi. Određeno je 6 ti po va šuma koje se razlikuju prema principijelnim ci ljevimagospodarenja: 1. Šume za rekreaciju. Šumskim sastojinama treba tako gospodariti da se stvore prikladni uvjeti za rekre aciju (zone za piknik, za igre i dr.). Ukupna po vr šina za te namjene iznosi5 % od ukupne povr šine. 2. Šume za proizvodnju drva. Superiorna šumska sas to jina čiji je cilj visoka proizvodnja velike količine kvalitetnog drva.Ta opcija treba biti planirana kada je potražnja za drvom veća od proizvodnje ogrijevnog drveta (prorede i čista sječa). 3. Šume za uzgoj stoke. Područja šuma koja služe za sto čarstvo. To su obično rjeđe šume velike travnate mase blažeg nagiba. Oko70 % koristi se za stočarstvo (20 % za goveda, 50 % ovce i koze). 4. Zaštitne šume. Šume kojima se gospodari za zaštitu sta ništa-tla, sprječavanje erozije. Za sada je smo jed na šuma (Tiberias) planirana za zaštitu strme la po raste površine oko 300 ha, na zapadnoj obali Ga li lejskogmora. 5. Šume za krajolik. To su prave šumske jedinice koje čuvaju kvalitetu krajolika u Izraelu, njima se gos po dari na način da se očuva estetska vrijednost za re kreaciju. 6. Šume za očuvanje usluga krajolika. Šumske sastojine kojima s gospodari na način da se osiguraju usluge ekosustava kao što su infiltracija vode, sek ve stracija ugljika i bioraznolikost. Temelj prirodne obnove u Izraelu je napuštanje mo dela cikličkih čistih sječa promicanjem obnove ras pr šenog sjemena podstojne sastojine (Sl. 3). Alepski Slika3.Prirodna obnova alepskog bora pod zastorom nadstojne etaže u području Donje Galileje. Izvor: Journal of Forestry, Vol. 106, no. 1, 2008, str. 44. bor, u većoj mjeri, a brucijski bor u manjoj mjeri, poznati su po samoobnovi (Schiller1979), Boydak 2004). Posebne koristi od prirodne obnove su: (a) odabir stabala iz sjemena i sadnica primjenom mjera njege (čiš će nje), (b) postepena zamjena sastojina, (c) sma nje nje troškova za pripremu tla, popunjavanje i čišćenje, (d) komplikacije kod sječe stabala, (e) investicije su kom pleksna strana, jer režim gospodarenja povećava mo guće konflikte s dugoročnim i kratkoročnim korištenjem. |