DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Prema sadašnjem stanju šumske sastojine starije od
60 godina nalaze se na površini od 500 ha alepskog
bora i 120 ha brucijskog bora. Najstarije su 81 godinu
(alep ski bor) i 79 godina (brucijski bor). Do sada osnivanje
novih borovih sastojina prirodnom obnovom
nisu nastale planirano, već nakon šumskih požara ili
na padom lokalnih štetnika (M. jasephi). Lokalni šumari
u Izraelu nisu stekli dovoljno iskustva u gospoda renju
prirodnim sastojinama. Osim toga, nije lako
od re diti trajanje ophodnje sastojina alepskog i bru cijskog
bora, jer su ekološki i gospodarski uvjeti u
Izraelu vrlo mali (ograničeni). Odlučeno je da prijelaz
na prirodnu obnovu treba provoditi oprezno, čišćenjem
sas to jina i treba ih uzgajati u ophodnji do 60 godina
sta rosti, ali samo one koje su dobre, ostale sastojine
tre ba zaštititi i očuvati.


Uzgoj prirodne makije kao podstojne sastojine,
prirodnu vegetaciju u većem dijelu Izraela karakterizira
mediteranska makija u različitim formama (Kad mon
iHarari-Kremer1999). Strukturu makija i
pojedinačno raspršenih stabala alepskog bora s 100 do
200 stabala po ha s gustom makijom u podstojnoj sas tojini,
gdje dominira prirodni obični (zimzeleni) hrast
(Quercus calliprinos), a rasprostranjen je u dijelovima
planine Carmel regije (Shiller1985, Schillerat
al. 1997). Slične formacije također se pojavljuju uslijed
penetracije sadnica iz borovih kultura u susjedni
prirodni krajolik (Levietal. 2005) radi obnove makije
u rijetkim borovim kulturama (Lev-Yadunet al.
1999). Moguće je da je kombinacija guste makije i
pojedinačnih stabala alepskog bora u tim predjelima
Izraela u klimaksu. Jako degradirane makije u prvoj
polovici dvadesetog stoljeća čine osnovu motivacije za
sadnju mediteranskih četinjača i postupaka koji uzrokuju
degradaciju makija. Radi zaštite i promicanja me di
teranskih kultura, makije su se polako oporavile
(Lev-Yadunetal. 1999).Tempo toga procesa u tim
po dručjima varira, ovisno o starosti sastojina, gustoći


Slika4.Razvoj mediteranske makije kao drvenaste podstojne ve


ge tacije i stvaranje mješovite sastojine četinjača i listača.


Po jedinačna stabla običnog (zimzelenog) hrasta (Quercus


calliprons) u podstojnoj etaži alepskog bora i čempresa.


Šu ma Baram u području Gornje Galileje, sjeverni Izrael


(pro sječne oborine oko 800 mm godišnje).


Izvor: Journal of Forestry, Vol. 106, no.1, 2008, str. 45.


(sklopu), režimu pašarenja i stanju okoliša, odnosno
po javi šumskih požara i načinu korištenja zemljišta. Tu
spa daju i postupci koji omogućavaju i pojavu mediteranskih
listača, što je nekad bilo nepoželjno, a sada
pred stavlja potencijal za razvoj bioraznolikosti, odnosno
mješovitih mediteranskih šuma (Sl. 4). Uzgoj
maki je kao podstojne sastojine može se pospješiti proredama,
ograničavanjem pašarenja, sadnjom i sjetvom
sjemena drveća i grmlja. Povijest i karakteristike održivog
gospodarenja kulturama četinjača (MPCF) u
Izraelu, rezultirali su stvaranjem jedinstvenog umjetno
stvorenog ekosustava. Nacionalna služba za šume sada
se koncentrirala na osnivanje novih šuma, u kojima
dominiraju monokulture alepskog bora prve generacije
i služe za održivo gospodarenje mediteranskim četi njačama(
SFM).


Joso Gračan


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA


(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske
Akademije šumarskih znanosti, Firenze)


Iz broja 5, rujan – listopad 2008. izdvajamo:


Treći kongres nacionalnog šumarstva – završni
pri jed lozi za očuvanje i poboljšanje šuma


Od 16 do 19. listopada 2008. g. održan je uTaor mi niTreći
kongres talijanskog šumarstva, na kojemu su
jednoglasno usvojeni završni prijedlozi, čiji sadržaj
do nosimo:


1.Šumskepovršine Italije zauzimaju trećinu ukupne
po vršine, od koje je veći dio u funkciji očuvanja
oko liša;
2.Šumaje ekosustav koji pruža usluge i koristi opće
važ nosti: očuvanje tla i zalihe voda, zaštita biološke
raznolikosti, ublažavanje klimatskih promjena,
smanjenje degradacije, proizvodnja drvne mase i
bio mase za energiju;
3.Šumaje važna za uskladištenje ugljičnog dioksida
i osnovna komponenta u svjetskoj klimatskoj rav no
teži, te doprinosi smanjenju stakleničkih plinova
u atmosferi, kao što to zahtijeva za Italiju protokol
iz Kyota;