DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2009 str. 96 <-- 96 --> PDF |
4.Šuma je prava vrijednost, subjekt njegovanja, ču va nja i obrane, kao i druge biološke zajednice, te za jedno s očuvanim okolišem osigurava bolje uvjete življenja budućim generacijama; 5.Organizirano šumarstvo, koje u primjeni predstavlja prirodnu dinamiku šume i šumsko planiranje, jamče održivo gospodarenje s ekološkog, ekonom s kog i socijalnog stajališta, doprinoseći očuvanju genetskih vrijednosti i smanjenju rizika od biološ kog onečišćenja; 6.Korištenje šume je u skladu s održivim gospodarenjem, te osigurava potrajnost šumskog sektora za dugi period i kompleksnu valorizaciju talijanske šum skebaštine; 7.Zaštita šumskih ekosustava je osnova za očuvanje kul turne, naturalističke, produktivne i rekreativne vri jednosti urbanih sredina; 8.Kritično stanje šuma povećano je zbog sve većeg bro ja požara, uslijed napuštanja gotovo polovine ta li janskih šuma i zbog širenja patogenih gljiva i insekata; 9.Iracionalno pašarenje u šumama, kao odraz socijalnog stanja u ruralnim krajevima, uzrokuje degradaciju šuma i povećava opasnost od požara; 10.Šumski proizvodi, zajedno s ostalim aktivnostima po zitivno djeluju na razvoj važnih ekonomskih sek tora (konstrukcija, ploče, papirna industrija, re ci klaža, energija i trgovina), osiguravaju zaposlenje za oko 300.000 radnika i predstavljaju 0,9 % internog BDP-a. Sudioici kongresa podržali su i mnoge druge aktivnosti te dali poticaj za daljnje unapređenje šumskog sek tora, kao vrlo važne komponente u cjelokupnom na cionalnomnapretku. AntonioPostiglione:Stota obljetnica rođenja prof. Alessandra de Phillippisa 10.svibnja 2008. g. na inicijativu Udruge Pro Loco i općine Bellosguardo (SA– mjesto rođenja), održana je manifestacija prigodom stote obljetnice rođenja prof. de Phillippisa,šumarskog znanstvenika i pred sjednika Akademije šumarskih znanosti u razdob lju od 1980. do 1992. g.Tom prigodom prof. Antonio Pos tiglione,članAkademije, održao je svečani go vor, dio kojega donosimo: Prof. de Phillippis doživio je 94 g., no posljednjih nekoliko godina izgubio je mogućnost govora. Njegov dugi radni vijek bio je vrlo plodan. Proputovao je gotovo sve kontinente, ostavio mnogo znanstvenih radova i bio učitelj i uzor generacijama šumara. U tom razdoblju Poljoprivredni fakultet u Firenci bio je jedini u Italiji koji je uveo šumarsku nastavu. Pos lije zaslugom, također pokojnog prof. Lucia Sus mela, šumarska nastava održava se u Padovi, slijede sveučilišta Bari, Torino, Viterbo i kasnije Potenza i Postice. Danas u Italiji ima osam fakulteta sa šumarskom nastavom, koji stvaraju nove kadrove, čuvare šum ske baštine i konkretne operativce. Prof. de Phillippis bio je odličan predavač, kojega su studenti pažljivo slušali i bilježili njegova preda vanja, tako da su među studentima kružile poznate “zabilješke” s njegovim izvornim predavanjima. Fo to grafije, crteži detalja, opis svojih putovanja, ekskurzija i sudjelovanja na kongresima diljem svijeta, činila su ta predavanja još atraktivnijima. Prof. de Phillippis diplomirao je agronomiju 1930. g. i šumarstvo 1942. g. u Firenci, pod mentorstvom zna menitog prof.AldaPavarija.Iste godine preuzeo je ka tedru ekologije na šumarstvu Sveučilišta u Firenci. U vrijeme suradnje s prof. Pavarijem, bio je vrlo plodan. Objavio je 70 radova u časopisima “Alpe” i “Ta lijanska šumarska revija”. Među tim publikacijama posebno su cijenjene one o plutnjaku, zatim o česmini i eukaliptusu. 1937. g. je objavio studije: “Klimatsko-šumska po dru čja Veneta i Julijske krajne” i “Klasifikacija i klimatski indeksi u odnosu na talijansku šumsku vegetaciju”. Slijedi 1939. g. “Tehnika pripreme tla za pošumlja va nje u vrućim i sušnim klimatskim uvjetima”, “Prilog mo nografiji cera” i “Uvod u šumarsku biologiju” (1942. g.). Kao rezultat studijskih putovanja u Europu,Ame ri ku, Aziju i Australiju, započetih 1939. g., nastali su mno gi njegovi radovi: –Danska, šume i njihova povijest (1939. g.), –Šumarstvo Mađarske (1940. g.), –Osvrt na šumsko-pašnjačku Korziku (1941. g.), –Šumarstvo Jugoslavije (1941. g.), –Slavonski hrastici (1941. g.), –Bilješke o šumarstvu i šumarskoj ekonomici Hrvatske (1942. g.) i –Djevičanske šume Bosne (1943. g.). Za vrijeme svog boravka u Izraelu (1947. g.) nastala su dva dijela: “Bilješke o pošumljavanju Palestine” i “Po šumljavanje i istraživački rad u šumarstvu Izraela” (na francuskom jeziku). U razdoblju od 1952. do 1972. počinje druga faza in tenzivnog rada prof. de Phillippisa, koji uz predavanja iz šumarstva na fakultetu u Firenci, intenzivno radi na una pređenju rasadničke proizvodnje u Italiji i potiče po dizanje plantaža radi širenja papirne industrije. Os ni va Eksperimentalni centar poljoprivrede i šumarstva u sklopu Nacionalnog zavoda za celulozu i papir (ENCC), sa sjedištem u Rimu. U tom razdoblju objavljeni su sljedeći radovi: –Provenijencija sjemena eukaliptusa (1952. g.); –EukaliptusiAustralije (1953. g.); |