DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 100 <-- 100 --> PDF |
se oporavila prije ispuštanja u prirodu. No, stvari su pošle po zlu, divokoze su se povukle na mali, skučeni prostor u ogradi i nisu prihvaćale hranu. Radi dugog boravka na istom prostoru dobile su mno go unutarnjih parazita (što je naknadno ustanovljeno) i izgubile tjelesnu težinu. Nakon što su uginula prva grla, donesena je odluka da se preostale puste u pri rodu, ali je bilo prekasno. Onako iscrpljena divljač pos tala su žrtva svoje bolesti ili vukova, kojih je tada naVelebitu bilo dosta. Od uginulih divokoza ostale su samo kuke, kao us po mena na ovaj neuspjeli pokušaj, koji nije zaustavio kasnije uspješne akcije unošenja divokoza na lovištaVelebita. Najmanje roščiće jareta koje nije dočekalo kraj dru ge godine svog života, otacje donio kući, a ja sam ih sa čuvao do danas (na slici). Frane Grospić dipl. ing. IZ INOZEMNOG ŠUMARSTVA FROM FOREIGN FORESTRY Ovih dana dopalo nam je u ruke Izvješće o šumama za 2005. godinu, Švicarske agencije za okoliš, šumarstvo i krajobraz (SvissAgency for the Environment, Forests and Landscape). Iz opširnijega izvješća preveli smo potpoglavlje “Kakvo je stanje švicarskih šuma” i poglavlje “Zaštita šuma”, što smatramo zanimljivim čitateljima “Šumarskoga lista”. Švicarska je zemlja čije pučanstvo pridaje općekorisnim funkcijama šume posebnu pozornost i posebno cijene blagodati koje im šuma pruža. Uredništvo Kakvo je stanje švicarskih šuma Strogo nametnute mjere održavanja čistoga zraka posljednjih su godina dovele do prilično dobroga stanja švicarskih šuma. Iskorištavanje više nije isplativo, pa se drvna zaliha po većava, što kratkoročno donosi negativne posljedice. Šuma postaje tamnija i hladnija, te se ne može dobro regenerirati. Takav je razvoj osobito nepoželjan u zaštitnim šumama, koje su toliko važne za Švicarsku. Kada bi se iskorištavao otpad dobiven od drveta, potražnja bi u Švicarskoj morala porasti, a cijene bi morale biti dovoljno visoke, da prodaja trupaca donese profit.Tobi koristilo ekonomiji, jer je šuma COneutralani i obnov 2 ljivi izvor koji se može koristiti umjesto betona i čelika u građevini[i zamijeniti naftu, plin ili ugljen kao sredstvo za ogrijev. Danas su šume još uvijek zagađene, osobito emisijama dušika s farmi i prometnica.Toremeti hranidbene ravnoteže kod stabala, što se odražava na njihovo korijenje i time na osjetljivost na vjetrolome.Visoke koncentracije ozona češće napadaju lisne stanice ljeti, zato, iako više nije ispravno govoriti o “odumiranju” šuma, one su još uvijek glavna tema. Nije moguće odgovoriti na često postavljeno pitanje o trenutnom stanju švicarskih šuma jednostavnim “dobro” ili “loše”. Dok se za čovjeka koji ima tjelesnu temperaturu preko 37 % °C smatra da je bolestan, ne postoji jednostavna i uvriježena mjera kojom bi se došlo do općeg stanja šume. Tone iznenađuje, jer šuma nije živo biće, nego složeni ekosustav, u kojemu raste preko 500 milijuna stabala. Takozvane “šumske katastrofe”, oluje, požari ili potkornjaci, znače uništenje cijeloga šumskoga područja, no to su za šume koje rastu u prirodnim uvjetima potpuno normalne pojave tijekom njihova razvoja. lzmjeru šuma trebalo bi izvršiti ponajprije zbog njihovoga značaja za ljude. Sljedeće ključne riječi upućuju na opseg koristi koje daje šuma: osiguravanje zaštite (od odrona i zaštita pitke vode), šumskih proizvoda, spored nih šumskih proizvoda kao što je divljač, med i gljive, podobnost za odmor i rekreaciju, bioraznolikost te raznolikost krajolika. Ovaj sustav praćenja dogovoren je 1998. godine na Konferenciji europskih ministara šumarstva u Lisabonu na kojoj je i Švicarska sudjelovala. Dušik i potkornjaci Najvažniji preduvjet za održavanje produktivnosti šume, njezine vitalnosti i sposobnosti regeneracije je da nije oštećena polutantima, ni drugim opasnim utjecajima. U stvarnosti je 90 % šuma s godinama postalo pre zasićeno dušikom koji emitiraju automobili, centralno gri janje i zahvati u poljoprivredi. To je rezultiralo zakiseljavanjem tala na mnogim mjes tima, te im stoga nedostaju hranjiva, a previše je |