DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 103 <-- 103 --> PDF |
vrsta u švicarskim šumama alohtono. lnvazivne biljke opasne su, jer su autohtonim biljkama konkurencija za stanišni prostor. Jedan od primjera je bagrem. U Švicarskoj gotovo da nije ostalo prašuma. Službeno, postoje još tri – nazivaju se: Bömeren (Schwyz), Derborence (Valais) i Scatle (Grisons). Sve zajedno pokrivaju prostor od 100 hektara, što znači 0,01 % šumskoga područja u Švicarskoj. Kantoni i lokalne vlasti, ipak povećavaju broj područja koja su u Švicarskoj izdvojena pod nazivom prirodni šumski rezervati, pa se s vremenom pretvaraju u prirodne šume. Omjer suhoga ili mrtvoga drveta u Švicarskoj još je uvijek premalen da bi ispunio potrebne ekološke funkcije. Prosječno ga bude svega 5 m3 po hektaru, za razliku od bukovih prašuma 3 istočne Europe koje proizvedu 30–110 m. No, suho drvo osnova je za život jedne petine stanovnika šume. Preko 1 300 vrsta kukaca i više od 2 300 viših gljiva ne mogu preživjeti bez suhoga drveta. Čak i planinske šume, koje sadrže glavninu šumskoga drveta pate zbog ekoloških manjaka. Šumski rezervati danas pokrivaju preko 280 km 2 (u Hrvatskoj 57 km), odnosno 2,5 % šume (u Hrvatskoj 6,7 %).Tabi se površina u sljedećih dvanaest godina trebala povećati za 10%.Većina šumskih rezervata je malena i obično iznosi oko 40 hektara. Najveća zaštitna šuma je ona u Švicarskome Nacionalnome Parku i prekriva 4 800 hektara. Stručnjaci u Švicarskoj razlikuju šumske rezervate u kojima nema ljudskoga djelovanja i posebne šumske rezervate u kojima se provode selektivne intervencije, koje imaju ulogu održavanja staništa određenih biljaka i životinja. Zaštitne šume Pitka voda koju nalazimo u šumi odlične je kvalitete i sadrži daleko manje polutanata nego ona iz poljoprivrednih područja. Jedan razlog je taj što šuma prima manje otpadnih tvari, a drugi je što, za razliku od poljoprivrednog, šumsko tlo rijetko biva zbijeno uslijed ljudskog djelovanja. Budući da šumsko tlo može pohraniti i do dva milijuna litara po hektaru, šumska voda ne samo da je dobre kvalitete, nego je također nalazimo u velikim količinama. Švicarska uživa prirodne vodne rezerve, kao jednu od opće korisnih funkcija šuma. Mnogi su lokalni moćnici izgradili vlastite kolektore na šumskome zemljištu, zbog čega se 42 % švicarskih podzemnih voda nalazi u šumama potpunoga sklopa. Druga važna funkcija šume je zaštita prometnica od prirodnih nepogoda. Zaštitne šume učinkoviti su štit, koji osigurava dugotrajnu zaštitu od odrona, erozije tla i naplavina. Ako ljudi doista računaju na šumu kao zaštitu budućnosti, tada ona mora biti u boljem stanju nego što je sada. Na nekim mjestima ona više ne može pružiti tako učinkovitu zaštitu. Zato je Švicarska vlada razvila strategiju (SIPF – “Održavanje zaštite šuma”), pomoću koje stručnjaci procjenjuju trenutno stanje zaštite šuma i razvijaju mjere održavanja i povećanja učinkovitosti zaštite za dugo razdoblje. Ovaj zadatak je visokoprioritetan, te je uvršten u novi Švicarski nacionalni šumarski program (NFP-CH), kao jedan od pet glavnih prioriteta švicarske šumarske politike. Kvaliteta i rasprostranjenost Ovisno o karakteristikama tla, intercepcijska voda ili otječe s tla u potoke, rijeke ili jezera, ili prodire kroz tlo gdje se nakuplja kao podzemna voda, i prije ili poslije izbije kao izvor. Kvaliteta podzemne vode vrlo je ovisna o sastavu i dubini (gustoći) tla, kao i o zaštitnim slojevima koji je prekrivaju, npr. vegetacija. Šumsko tlo zbijeno je samo u slučaju da na njemu leži prilazna cesta. Zbijanje tla ograničava prodiranje vode i smanjuje efektivnost tla kao filtra. Zato ona i bez potrebe za tehničkom obradom, obično zadovoljava stroge zahtjeve koji su postavljeni propisima o hrani. Čak i kada je izvorskoj ili podzemnoj vodi potrebna neka jednostavna obrada ( najčešće ozon ili dezifekcija klorom ), osjetna je pročišćavajuća snaga šume. Voda u šumi sadrži mnogo manje nitrata, klorida, pesticida i drugih zagađivača koje je proizvela civilizacija, od one iz porječja poljoprivrednih ili naseljenih područja. Količina nitrata i klorida koje sadrži voda prikupljena u šumi, obično je manja od 10 tisućina grama (10 mili grama) po litri, što je daleko niže od granice Europske Unije, a koja iznosi 50 miligrama po litri. Šuma ima esencijalnu ulogu u očuvanju zaliha vode, kako u gusto naseljenoj Središnjoj zaravni, tako i u područjima na većim nadmorskim visinama. Prema SAFEL-ovoj procjeni, u Švicarskoj pod zem ne vode sveukupno pokrivaju površinu od oko 2 700 kva dratnih kilometara, od čega se 42 % nalazi u šumama potpunog sklopa.Tuje razlika u omjeru puno veća, nego u šumskim područjima koja prekrivaju cijelu površinu Švicarske, i koji, ako se uzmu u obzir i panjače i šikare, ugrubo iznosi 27 %. Voda koja se isporučuje švicarskim konzumentima uključuje i oko 400 milijuna kubičnih metara koji se ni na koji način ne obrađuju.Toje ugrubo 40 % od sveukupnog prihoda gradskog vodovoda. Značajna količina ove prirodno pročišćene vode skuplja se u porječjima. Ušteda pri korištenju šumskih podzemnih voda, kojima obrada nije potrebna, iznosi otprilike 80 milijuna franaka. |