DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Kapacitet pohrane Prvi sloj šumskoga tla pun je živih organizama i sadrži nebrojene šupljine.Te pore djeluju poput spužve i čine više od polovine zapremine tla.To znači da prvih deset centimetara šumskoga tla može sadržavati do 50 litara oborinske vode po kvadratnom metru, a to u pravilu potpuno onemogućava otjecanje šumske podloge. U jednome kubičnome metru šumskoga tla, korijenove žile mogu doseći i do 100 kilometara, što omogućava da protok kroz drenažni sustav dosegne poprilične dubine. Tako tlo u šumi listača može pohraniti do dva milijuna 3 mvode po hektaru. Zato, čak i za vrijeme dugih suša iz izvora koji se nalaze u u šumskim porječjima i dalje izvire voda, dok druga mjesta djelomično isušuju. Ravnoteža dušika Na šume zagađivači iz zraka utječu daleko snažnije nego na druge vegetacijske oblike, jer se prašina i plinoviti aeropolutanti zadržavaju visoko u krošanjama.Tako šume apsorbiraju 65 % više nitrogena iz zraka, nego vegetacija na otvorenome. Taloženje dušikovih spojeva iz zraka se od 40-tih godina prošloga stoljeća u šumama gotovo utrostručilo. U prosjeku se nataloži 30 kg po hektaru godišnje, što je daleko iznad granice od 10 – 20 kilograma, koje je šuma u stanju podnijeti. Naslage duž izloženih rubova šuma i one u blizini jakih izvora zagađenja, mogu biti nekoliko puta više od postavljenih granica. Otprilike dvije trećine dušikovih spojeva potječe od poljodjeljskih djelovanja. Pod prirodnim uvjetima je dušik u šumskim ekosustavima u stalnome kruženju. Otpalo lišće, iglice, granje i mrtvo korijenje vraća hranjiva koja su biljke pohranjivale u tlu. U tlu ona služe kao hranjiva za mikroorganizme. Nakon što se mikrobiološki transformira, dušik ostaje u tlu u obliku nitrata te ga biljke ponovo apsorbiraju korijenjem. No, međutim, od 60-tih godina prošloga toljeća, većina šuma upila je više dušika iz zraka nego što stabla mogu preraditi. Danas, pomoću pokazatelja povećanja apsorbiranih spojeva dušika, uočavamo da je u mnogim sastojinama dosegnuta granica zasićenja. Opasnost leži u budućem porastu količine nitrata u šumskome tlu, jer će to dovesti do veće razine nitrata u podzemnim vodama. Snaga pročišćavanja Na nižim nadmorskim visinama, kao što je Središnja zaravan u Švicarskoj, šume listača prilagođene lokalnim uvjetima, učinkovitije su u pročišćavanju podzemnih voda nego šume četinjača. Gubeći lišće ujesen, krošnje lis tača profiltriraju znatno manje dušika iz atmosfere nego vazdazelene iglice smreka i jela. Listopadno drveće s dubokim korijenjem veže više nitrata u šumskome tlu i kod njega hranjiva prolaze duži put, nego u četinjača čije je korijenje pliće. K tomu, četinjače uklone manje nitrata iz tla nego listače, jer za absorpciju dušika više “vole” amonijak nego nitrate. Život u tlu na kojemu su šume li stača aktivniji je, što vodi učinkovitijem filtriranju i zadržavanju i raspadanju polutanata, sa sveobuhvatnnim pozitivnim učinkom na podzemne vode. Švicarski zakon brani čistu sječu šuma ukoliko iste nisu pošumljene. To osigurava dugoročnu i učinkovitu zaštitu pitke vode u zaštićenim dijelovima šume. Prema švicarskom Zakonu o šumama, sve se funkcije u šumi moraju održavati, uključujući proizvodnju pitke vode vi soke kvalitete. U praksi, ovoj važnoj funkciji šume nije posvećeno dovoljno pozornosti. Zaštitne šume Osim tehničkih zaštitnih konstrukcija kao što su umjetne brane, i šume mogu osigurati važnu i dugotrajnu zaštitu od prirodnih nepogoda u dolinama. Bez takve zaštite ljudima bi jedino preostalo biti pripremni za evakuaciju ili zatvoriti opasna područja. Otprilike četvrtina švicarskih šuma smještena je tako da može izravno zaštititi naseljena područja i pro metnice od odrona, padajućeg kamenja, erozije tla i naplavina. Ostale šume osiguravaju neizravnu zaštitu, na prim jer sprječavaju iznenadne bujice apsorbirajući u šumsko tlo vodu. Zaštitne šume doprinose sigurnosti cijele regije. Zaštitne šume osiguravaju i dugoročnu zaštitu i dugoročnu učinkovitost.Tim bi se šumama moralo gospodariti na održiv način.Ako uzmemo prirodu kao model, šume bi trebale biti mješovite, s raznim vrstama drveća, a životinje koje brste ne bi trebale doseći brojnost na ko joj ugrožavaju razvoj mladih stabala. Gospodarenje zaštitnim šumama može ponekada biti skupo, ali je još uvijek mnogo jeftinije nego izgradnja tehničkih konstrukcija za zaštitu, kao što su brane. Zato, održavanje zaštitnih šuma treba biti uobičajeno i ponajprije sredstvo mjera zaštite, za razliku od tehničkih rješenja, osim, ukoliko doista nije potrebna 100-postotna zaštita, na primjer duž važne prometnice. Učinkovitost zaštite koju osigurava šuma, danas je ugro žena raznim negativnim razvojnim smjerovima, oso bito smanjenjem regeneracije i povećanjem broja pre starjelih sastojina. Toslabljenje, isto tako znači veću osjetljivost šuma za trajanja oluja. Vlada Švicarske iznijela je u Švicarskome nacional no me programu za šume ( NFP-CH ) funkcionalnost za |