DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 114 <-- 114 --> PDF |
vanja članova. Ona je samostalna i neovisna strukovna organizacija koja, uz čuvanje ugleda, časti i prava svojih članova, obavlja i povjerene joj javne ovlasti, kao npr. Licenciranje pravnih i fizičkih osoba za obavljanje radova iz područja šumarstva, lovstva i drvne tehnologije, provođenje stručnih ispita za ovlaštene inženjere, vođenje imenika svih ovlaštenih inženjera, te neki drugi poslovi propisani zakonom. Danas možemo govoriti od oko 2 godine rada. Sam rad donekle je usporila i procedura donošenja potrebnih podzakonskih akata i njihovo usklađivanje, kao što su Pravilnik o licenciranju osoba za izvođenje radova, Pravilnik o polaganju stručnih ispita, Pravilnik vrstama šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno. Komora je započela radom sa samo jednom zaposlenicom, tajnicom Silvijom Zec, dipl. ing. šum., dok je u međuvremenu zaposlena još jedna djelatnica dipl. ing. šum. Danas Komora ima 810 članova, od čega 760 šumara i 50 drvnih tehnologa. Predsjednik Felak zaključuje da Komora djeluje u skladu s Zakonskim i podzakonskim aktima koje je donijelo resorno Ministarstvo i ona sama ne može mijenjati zakonske odredbe. Nakon uvodnoga izlaganja predsjednika Komore uslijedila je diskusija; Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., predsjednik ogran ka Zagreb, smatra da ovlašteni inženjeri trebaju predstavljati elitni dio šumarske struke, koji se svojim znanjem i dokazanim radom uzdižu od ostalih diplomiranih inženjera. U skladu s tim potrebni su stručni ispiti s određenim kriterijima kojima će ovlašteni inženjer dokazati da je nadogradio fakultetsko znanje i stručno se dokazao u svome području. Ne slaže se s podzakonskim aktima kojima je propisano da gotovo svi inženjeri Hrvatskih šuma d.o.o. moraju biti ovlašteni inženjeri. Bitno je da se kroz Komoru struka izbori za poslove u kojima šumari do sada nisu zastupljeni – vodoprivreda, hortikultura i sl., što će osigurati nova radna mjesta. Mr. spec. Mandica Dasović, predsjednica ogranka Gospić, zaključuje da u tvrtki Hrvatske šume gdje radi većina ovlaštenih inženjera, sistematizacijom nisu definirane razlike između ovlaštenih i ostalih inženjera. Također naglašava problem licenciranih osoba zaposlenih kod privatnih izvoditelja radova u šumarstvu, gdje stručno osoblje postoji samo fiktivno, a ne na terenu. Postavlja pitanje tko treba kontrolirati prisutnost istih na radilištima? Prof. dr. sc. Milan Glavaš, predsjednik Sekcije za zaštitu šuma u svom izlaganju dijagnosticira tri najvažnija problema: polaganje ispita, strah za gubitkom radnih mjesta i financiranje vezano za članstvo u Komori. Polaganje ispita smatra nužnim dokazom da je kandidat ovladao stručnim znanjem potrebnim za obavljanje poslova ovlaštenog inženjera. Što se tiče uvjeta od 10 godina rada u struci kojim su se svojedobno inženjeri mogli upisati u Komoru bez polaganja stručnog ispita, osobno misli da postoje diplomirani inženjeri za koje bi potpisao da nakon godine dana rada mogu biti ovlašteni inženjeri, kao i oni koji to ne zaslužuju i nakon 20 godina rada. Međutim zakonodavac je propisao da taj rok bude 10 godina i to treba poštivati. Bit je u stalnom usavršavanju svakoga pojedinca kroz cijeli radni vijek.Troškove dijelom može snositi i poslodavac, međutim svatko mora biti svjestan da samo ulaganjem u sebe i svoje znanje, pa i kroz samofinanciranje za sudjelovanje na simpozijima, stručnim skupovima i sl., kao kvalificirana osoba osigurava svoje radno mjesto na sve zahtjevnijem tržištu rada. Ne slaže se s regionalizacijom ovlaštenih inženjera, jer kao što fakultetskom naobrazbom šumarski inženjeri dobivaju znanja o cjelokupnom šumarstvu, tako to treba vrijediti i za ovlaštene inženjere. Prof. dr. sc. Prpić naglašava da samo kontinuiranim radom na vlastitom stručnom obrazovanju šumarski stručnjak može udovoljiti svim zahtjevima koji su danas pred njega postavljeni. Polaganjem stručnog ispita ovlašteni inženjer samo započinje dio svog stručnog rada, koji se mora nastaviti kroz sudjelovanje na stručnim i znanstvenim skupovima, simpozijima, praćenjem struč ne i znanstvene literature i sl. Postavlja formulu 5 + 5 = 0, tj. 5 godina učenja na fakultetu, a nakon toga 5 godina stagnacije i neusavršavanja, znanje je jednako 0. Izv. prof. dr. sc. Igor Anić kao član ispitnog povjerenstva pak zaključuje da je priča o težini samog ispita neutemeljena, jer je od 58 kandidata koji su pristupili ispitu 47 njih uspješno položilo. Na početku je bilo problema s polaganjem, jer kandidati nisu shvatili ozbiljnost ispita. Postioji 200 pitanja iz 7 područja, koja su kao i popis literature objavljeni na internetu, i kandidati se mogu dobro pripremiti. Ne slaže se s regionalnim pristupom, jer ovlašteni inženjeri dobivaju licencu za rad na području cijele Hrvatske, a usklađenjem zakonskih akata nakon pristupanja Hrvatske EU, vjerojatno i na području Unije. Pri samom ispitu daje se težište na pitanja vezana za regiju iz koje dolazi kandidat. Da li su ispitna pitanja preopširna, kao i 7 područja na koja su vezana, ostavlja za raspravu i na dalje usklađivanje. Dopredsjednik HŠD-a Oliver Vlainić, dipl ing. bit problema ovlaštenih inženjera u Hrvatskim šumama d.o.o.vidi u primjeni Pravilnika o vrstama šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno i na to vezanim pravilnikom Hrvatskih šuma, kojim se propisuje da svi inženjeri moraju biti ovlašteni. Bez sistematizacije radnih mjesta u Hrvatskim šumama d.o.o. ti Pravilnici teško će se u praksi primijeniti. Dubravko Hodak, dip. ing. šum., ponovio je problem fiktivnog zapošljavanja licenciranih osoba u tvrtkama koje se bave uslugama u šumarstvu, dok na terenu tih osoba nema a poslovi za odvijaju po “starom”. |