DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 116 <-- 116 --> PDF |
IN MEMORIAM ZLATKO LISJAK, dipl. ing. šumarstva(1948 – 2009) Nakon duge i teške bolesti u Požegi je 17. veljače 2009. u ranim ve černjim satima, u 61. godini pre- mi nuo i zauvijek nas napustio dipl. ing. Zlatko Lisjak. Iznaših redova otišao je još jedan kolega iz malobrojne starije generacije požeških šumara. Iako smo znali da se pos ljednjih godina bori s podmuk lom bolešću, vijest smo primili s ne vjericom i tugom. Dipl. ing. Zlatko Lisjak rođen je 26. srpnja 1948. u Požegi, u katolič koj obitelji Josipa iVjekoslave; roditelji su mu bili službenici. Svoje djetinjstvo provodi u igrama s vrš nja cima, ponajviše s druge, sjever ne strane Orljave, izvan središta grada, naVeličanki, kodVajzlerova mlina. Osnovnu i srednju naobraz bu stječe u rodnome gradu: osnovnu školu završava 1963., a realnu gimnaziju 1967. godine. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu diplomira 1973. Početkom kolovoza iste go- di ne zapošljava se u Odjelu za uređi vanje šuma ondašnjeg Šumskoga gospodarstva Slavonska Požega., a od 1. prosinca 1975. počinje raditi u šumariji Velika. Početkom veljače 1982. postavljen je za upravitelja šumarije te ovu odgovornu dužnost obavlja do 1994. godine, kada je u Upravi šuma Požega, javnoga podu zeća “Hrvatske šume” Zagreb, ime novan za rukovoditelja Odjela za ekologiju i zaštitu šuma. Na ovo me mjestu hvata se u koštac s novim izazovima, no budući da pokazuje izrazit i istančan smisao za ekološke probleme hrvatskoga šumarstva, svoj posao obavlja uspješno, precizno, pedantno i savjes no, izvršavajući sve postavljene zadat ke. Stalno se pritom zalaže za veći dig nitet šumarske struke, objavljujući pojedine radove na tu temu u strukovnom glasilu. Poznata je njegova kvalitetno i stručno izrađena stu dija o “Eminovačkom lugu”, ko ji naziva požeškim Maksimirom i za laže se da ovo mjesto za odmor i rekreaciju postane zaštićeni prirodni objekt, park-šuma. Iako narušenog zdravlja, što ga sprječava u normal- nom i kontinuiranom izvršava nju re dovitih šumarskih poslova, nije klo nuo duhom, te se uporno i prkosno borio protiv podmukle bolesti, stalno nešto radeći, posebice aktiv no na izdavanju pojedinih knji ga iz po dručja šumarstva, a u ok viru svoje nakladničke obiteljske tvr tke “ITD Gaudeamus”. Naziv tvrt ki daje po poznatoj gimnazijskoj matural noj pjesmi, a ona upuću je na veselo i radosno ras položenje, na oso bine koje su tijekom radnoga i ži votnoga vijeka krasile našega Zlatka, ali i na kratkoću čovjekova življenja: ”Gaudeamus igitur, Iuvenes dum sumus, Post iucundam iuventutem, Post molestam senectutem, Nos habebit humus…” (Radujmo se, dakle, dok smo mladi. Poslije ugodne mladosti, poslije dosadne sta rosti, imat će nas zemlja…, tj. dolazi smrt.) Kao rijetko svestran stručnjak ši rokih vidika i zavidnog općeg obr a zovanja, s darom za pisanje, me đu požeškim šumarima isticao se osebuj nošću, originalnim ideja ma i smi s lom za estetiku. Svoje je bogato šumarsko i životno iskustvo ne sebič no prenosio na svoje kolege i najbli že suradnike, a velikom marljivošću, zalaganjem i poštenjem bio je primjer drugima, posebice mlađim suradnicima. Kao cijenjeni šu marski stručnjak autor je i ko a u tor niza stručno- znanstvenih članaka, po lemika i zapaženih fotografija u “Šu marskom listu” te knjiga iz područja šumarstva, gljivarstva, poljoprivrede i vatrogastva. Od njegovih radova navodimo: “Priručnik za pro izvodnju šampinjona” (Požega, 1980.), Izložba fotografija “Šumarstvo iz blizine” (Muzej Požeške kot line ,1984.), “Uzgoj gljiva” (Zagreb, 1984., 1989.), “Izbor dopuns kih zanimanja (s Milanom Žgelom; Zagreb, 1991.)”, zatim u Šumars kom listu: “Osvrti na inicijativu za iz dvajanje šumskog transporta (fa ze II) iz jedinstvenog tehnološkog procesa proizvodnje šumskih sortimenata”,“ Da li se šumarstvo odreklo gljiva kao sporednih šumskih proizvoda”, “Optimalno korištenje drvne mase u eksploataciji šuma”, “Ugroženi dignitet šumarske stru ke, ili kako se zaštititi od Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja”, “Domaćini žute imele (Loranthus europaeus) i intenzitet zaraze na području Uprave šuma podružnice Požega” (grupa autora), “Suradnja šu mara i vatrogasaca”, “Eminovačka šuma” – požeški Maksimir!?”. Početkom prosinca 2008. u Požegi su predstavljena hrvatska izda |