DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 običnog čempresa koje su rasle u većim kontejnerima i 2 na podrivanom tlu riperom imaju veću visinu (r= 2 0,972) i veći postotak preživljenja, (r= 0,792) nego biljke posađene u jame. O primjeni strojne obrade tla pri podizanju šuma na kršu i njenog učinka na uspjeh pošumljavanja pisali su, kako u svijetu tako i kod nas, mnogi autori (Meštrović1964, Dereta1968, Matić1978, 1981,MatićiPrpić1983, Tomašević1983, 1990, 1995). U petoj godini, kada su obavljene zadnje izmjere na plohi, biljke običnog čempresa iz polietilenskih tuljaka, 3 vo lumena 923 cm, posađene na riperanoj površini ima le su prosječnu visinu 74,5 cm, maksimalnu 181,0 cm, a po sađene u iskopane jame 54,5 cm, maksinalna 128,0 cm (slike 9 i 10), dok je prosječna visina biljaka čempresa iz kontejnera Bosnaplast 18 na podrivanom tlu riperom iznosila 55,9 cm, maksimalna 138,0 cm, a u iskopanim jamama 44,7 cm, maksimalna 93,0 cm. Najmanji visinski prirast imale su biljke iz kontejnera Bosnaplast 12, na podrivanom tlu riperom pro sječna visina iznosila je 48,4 cm, maksimalna 101,0 cm, a u iskopanim jamama prosječna visina je bila 38,4 cm, maksimalna 76,0 cm. Slika10. Obični čempres posađen u jame, pet godina nakon sadnje, ploha Podi Figure 10Common cypress planted into holes, five years after planting, plot Podi (Foto: V. Topić) dovoljno podataka na temelju kojih se može zaključiti o velikoj prednosti uzgoja sadnog materijala u kontejnerima s većim volumenom i pošumljavanja na podrivanoj površini, odnosno nedostacima pošumljavanja s jednogodišnjim sadnicama čempresa, pogotovo slabije razvijenim i iz kontejnera s malim volumenom i klasičnim načinom pošumljavanja u jame. Analizom posađenih biljaka običnog čempresa utvr dili smo kod svih tipova kontejnera, pogotovo kod kontejnera s malim volumenom kao što je Bosnaplast 12, da su se, godinu dana nakon pošumljavanja, osušile sve slabije razvijene sadnice, koje su imale malu visinu stabljike i slabo razvijen korijenov sustav. Iznijeti podaci pokazuju da je obični čempres vrlo upotrebljiva vrsta za pošumljavanje krša, pogotovo kod podizanja mješovitih kultura, ali samo pod uvjetom da Slika9.Obični čempres na podrivanom tlu riperom, pet godina nakon sadnje, ploha Podi Figure 9Common cypress on soil undermined by riper five years after planting, plot Podi (Foto: V. Topić) Rezultati petogodišnjih proučavanja razvoja biljaka običnog čempresa na pokusnoj plohi Podi, daju nam se upotrijebi kvalitetan sadni materijal, i to dvogodišnje 3 sadnice iz većih kontejnera volumena 900 do 1000 cm, te da se sadnja obavi na vrijeme i stručno uz njegu koja mora biti obavezna u prvim godinama nakon sadnje. Usavršavanjem tehnologije pošumljavanja, postotak preživljenja, kao kriterij, više i nije toliko limitirajući u izboru vrsta kao što su rast i razvoj. 4. ZAKLJUČCI – Conclusions Ovim istraživanjima smo utvrdili jaku vezu između fizičkih karakteristika kontejnera i razvoja sadnica običnog čempresa u rasdniku i šumskoj kulturi.Volumen kontejnera izravno je utjecao na rast i razvoj biljaka čempresa. U većim su kontejnerima proizvedene kvalitetnije biljke većih visina, promjera vrata korijena, težine stabljike, težine korijena, ukupne dužine korijena i ukupne težine biljke. Najveću vrijednost morfoloških svojstava utvrdili smo u PVC tuljcima, zatim u kontejnerima Bosnaplast 18, a najmanju u kontejnerima Bosnaplast 12, što je izravno utjecalo i na rast i razvoj biljaka nakon obavljenog pošumljavanja. Također je veličina kontejnera imala i vrlo pozitivan utjecaj na kvalitetu korijenovog sustava. Biljke čempresa u PVC tuljcima bolje i pravilnije razvijaju postrano žilje, nego u kontejnerima Bosnaplast 18 i pogotovo Bosnaplast 12. Osim toga, i de formacije korijenovog sustava u tuljcima je manja, što čini ove sadnice kvalitetnijim i vrlo upotrebljivim pri pošumljavanju. Rezultati ukazuju kako je dužina |