DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 17 <-- 17 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 uz goja sadnica čempresa u ispitivanim kontejnerima od posebne važnosti i izravno utječe na kvalitetu sadnog materijala, razvijenost žiljnog sustava i njegovu deformaciju. Prema našim istraživanjima, za kontejner malog volumena, kao što je Bosnaplast 12, ne preporučujemo uzgoj duži od jedne vegetacije, odnosno sedam mjeseci nakon sjetve, dok za kontejner Bosnaplast 18 i 3 PVC tuljak, volumena 923 cm, za uzgoj kvalitetnog sad nog materijala preporučuje se proizvodnja od jedne i pol , maksimalno dvije vegetacije. Općenito, može se zaključiti kako su sadnice iz većih kontejnera, kontejnera s većim volumenom, imale veću startnu visinu kod pošumljavanja, veći postotak preživljenja i intenzivniji rast i razvoj. Razvijenije biljke ne trpe nikakav šok prilikom sadnje, a hranivima bogatiji supstrat u većim kontejnerima pozitivno utječe na njihov ubrzani rast prvih godina nakon sadnje i konačno vremenske prilike kod sadnje imaju daleko manji utjecaj, što znatno može produžiti i sezonu sadnje. Rezultati petogodišnjeg praćenja razvoja biljaka na pokusnoj plohi daju nam podatke na temelju kojih se može zaključiti o prednostima i nedostacima različitih načina uzgoja i sadnje običnog čempresa na kršu. Utvrdili smo da je metoda pošumljavanja biljaka običnog čempresa na podrivanom tlu riperom, na dubini od LITERATURABalen,J., 1937: Drugi prilog poznavanju naših medite ranskih šuma. Šum. list 61 (5): 345–446, Zagreb. Dereta,B., 1968: Primjena mehanizacije na kršu u po šumljavanju. Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu, Radovi 11: 1–17, Zagreb. Marčić,M., 1924: Čempres. Šum. list 48 (1): 1–6, Zagreb. Matić,S., 1978: Rezultati komparativnog istraži vanja uspjeha pošumljavanja mehaniziranim i klasičnim načinom sadnje. Mehanizacija šumarstva, 9–10, Zagreb. Matić,S., 1981: Mjesto i uloga mehanizacije u radovima na proširenoj biološkoj reprodukciji šuma. Mehanizacija šumarstva, 5–6, Zagreb. Matić,S., B.Prpić,1983: Pošumljavanje. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, 1–79, Zagreb. Matić,S., N.Komlenović, S.Orlić, M.Oršanić, 1996: Rasadnička proizvodnja hrasta lužnja ka. U: D. Klepac (ur.), Hrast lužnjak u Hr vatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 159–166, Zagreb. Matković,P.,1962: Čempres. Hortikultura 2: 1–16, Zagreb. 50–70 cm, dala bolje rezultate od klasične metode pošumljavanja u iskopane jame dimenzija 40 x 40 x 40 cm. Sadnice običnog čempresa koje su rasle u većim kontejnerima i posađene na podrivanom tlu riperom imale su veći postotak preživljenja i veće visine nego sadnice posađene u jame iz kontejnera malog volumena. Na riperom razrahljenom tlu biljka se brzo zakorijenjuje i prodire u dublji horizont, gdje uvijek ima više vode nego u plićim horizontima, što u sušnim ljetnim mjesecima ima izravni utjecaj na preživljenje i rast biljaka. Dakle, dobro pripremljeno tlo za pošumljavanje i kvalitetna sadnica s dobro razvijenom stabljikom, netorziranim i razvijenim korijenom dobro je jamstvoa za uspješno podizanje kultura običnog čempresa na kršu. Istraživanja koja su provedena na pokusnoj plohi Podi pokazala su da je čempres vrsta s kojom najozbiljnije treba računati kod pošumljavanja sredozemnog krškog područja Hrvatske. Kako se radi o trajnom eksperimentalnom objektu, značajnom za eumediteransko krško područje Dalmacije, praćenje rasta i razvoja običnog čempresa i ostalih šumskih vrsta s kojima se eksperimen tira na ovoj plohi, nastavlja se. – References Meštrović,Š., 1964: Primjena mehaničke obrade tla pri pošumljavanju šuma u području Mediterana. Šum. list 88 (3–4): 124–133, Zagreb. Ocvirek,M., 1994: Kontejnerska proizvodnja četinjača. Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 104, Zagreb. Oršanić,M., S.Matić, I.Anić,1996: Kontejnerska proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka i njen utjecaj na kvalitetu šumskih kultura. U: B. Ma yer (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šum skih ekosustava, Znanstvena knjiga 1, Hrvatsko šumarsko društvo, str. 307–312, Zagreb. Pavari,A., 1934: Monografia del Cipresse inTos ca na, Firenze. Perić,S., S.Orlić,2000: Utjecaj krupnoće sjemena crnog, alepskog i primorskog bora te pinije na pošumljavanje i razvoj biljaka u rasadniku. Rad. Šumar. inst. 35 (2): 27–39, Jastrebarsko. Seletković,Z., Z. Katušin,1992: Klima Hrvatske. U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, 13–18, Zagreb. Tomašević,A., 1981: Rezultati pokusne sadnje biljaka alepskog i primorskog bora (Pinus halepensis Mill.) i (Pinus maritimaDur.) golog ko rijena i u polietilenskim tuljcima. Šum. list CV (11–12): 441–450, Zagreb. |