DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 43 <-- 43 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 UDK 630* 453 (001) Obolodiplosis robiniae BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK BAGREMA I PRVI NALAZ PARAZITOIDA Platygaster robiniaeU HRVATSKOJ BLACK LOCUST GALL MIDGE (Obolodiplosis robiniae), NEW PEST ON BLACK LOCUSTTREESAND FIRST RECORD OF PARASITOID Platygaster robinaeIN CROATIA Milan PERNEK, Dinka MATOŠEVIĆ* SAŽETAK: U radu je utvrđena prisutnost bagremove muhe šiškarice (Obolo diplosisrobinae) na području Hrvatske, novog štetnika na bagremu. Registri ran je i parazitoid Platygaster robiniae, što je prvi nalaz ove vrste na području Hrvatske. Praćena je biologija bagremove muhe šiškarice (razvojni sta diji, broj ličinki u šiški, postotak parazitiranosti). Bagremova muha šiškarica stvara karakteristična oštećenja na palistićima bagrema-šiške. Broj ličinki po šiški prosječno je iznosio 2, a kretao se od 1 do 9 ličinki po šiški. Parazitiranost bagremove muhe šiškarice je na uzorcima s područja Zagreba ti jekom 2008. godine iznosila 15,6 %. Bagremova muha šiškarica se u Hrvatskoj može smatrati novom invazivnom vrstom štetnika. Ova muha šiškarica je u Europu vjerojatno unesena sa sadnim materijalom, a njezini glavni vektori rasprostranjenja Europom bili su intenzivna trgovina biljnim materijalom, posebice ukrasnim sadnicama bagrema i međunarodni promet vozilima. Zamjet ne štete na bagremima u Hrvatskoj su ponajprije one estetske. Ključne riječi:bagrem, novounesena vrsta, štetnost, Diptera: Cecidomyiidae, Hymenoptera: Platygastridae UVOD – Introduction Bagrem (Robinia pseudoacaciaL.) je alohtona vrs takoj, Crnoj Gori, Nizozemskoj, Poljskoj, Švicarskoj, Ru za Europu, unesena 1601. godine iz SjeverneAmeri kesiji i Ujedinjenom Kraljevstvu (Skuhravai sur.2007; (Hecker1985). Posljednjih desetljeća dvije fitofagneMihajlovići sur.2008). Gotovo u isto vrijeme kao i vrste lisnih minera na bagremu,Parectopa robiniellaprvi nalazi u Europi bagremova muha šiškarica prvi je Clemens i Phyllonorycter robiniellaClemens (Mato-puta opisana u Japanu i Koreji (Kodoii sur.2003). Do šević2007a), unešene su u Europu. Najnovija inva ziv -sada u Hrvatskoj postoji samo jedan nalaz iz 2006. gona vrsta u Europi i Hrvatskoj je bagremova muhadine u okolici Rapca u Istri (Skuhravai sur.2007), ali šiškarica –Obolodiplosis robiniae (Haldeman) (Diptera:bez detaljnijih podataka. Cecidomyiidae), autohtona u sjevernojAmerici, koja je Parazitoid bagremove muhe šiškaricePlatygaster roprvi puta u Europi nađena 2003. godine u regijiVeneto u biniaeBuhl & Duso (Hymenoptera: Platigastridae) opi - Italiji. Počela se vrlo brzo širiti Europom, pa je već slje san je prvi puta kao vrsta u 2008. godini (BuhliDuso deće godine (2004) nađena u Sloveniji i Češkoj, zatim 2008). Pretpostavlja se da je u Europu unesen za jedno sa 2006. u Hrvatskoj, Slovačkoj, Srbiji, Njemačkoj, Ma svo jim domaćinom, a do sada nije nađen na po dručju đar skoj i Ukrajini. Tijekom 2007. godine registirana je u Re publikeHrvatske. Al baniji, Austriji, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Francus - Unašanje organizama iz nekog staništa u novo, nema ve ćih ekonomskih ili ekoloških posljedica ako organi * Dr. sc. Milan Pernek (milanp@sumins.hr) zam ne uspije pronaći adekvatnog domaćina i povoljne Dr. sc. Dinka Matošević (dinkam@sumins.hr) Šumarski institut Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, Jastrebarsko uvje te za razvoj potomstva. Uspije li u tome, uz nedosta |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Pernek, D. Matošević: BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 tak prirodnih čimbenika koji reduciraju brojnost, dola zi do eksponencijalnog razvoja populacijeskompleks nim i dugoročnim posljedicama. Indikativno je kako su prodori organizama u novije vrijeme postali učestaliji i br ži, što se izravno povezuje s pojačanim kre tanjem ljudi i ro ba, ali i uvjetovani klimatskim pro mjenama. To poka zu ju noviji primjeri pojava vrlo neu godnih karantens kih organizama u Europi, kao što su borova nematoda (Bursaphelenchus xylophylus/Stei ner et Buhrer/ Nick le) 1998. god. u Portugalu (Per nekiMatošević2003), cvi li dreta“Zvjezdanonebo”Anoplophora glabripennis Motsch. 2001. god. Austriji i Anoplophora chinensis Forster 2003. god. u Italiji (TomiczekiHoyer- Tomiczek2007). Takav razvoj događaja zahtijeva kor jenite promjene u načinu kontrole ula za biljaka i drugog ma terijala kojima bi se organizmi mogli prenijeti. Hrvatska nije izuzeta od unašanja novih organizama, pogotovo štetnika na šumskom drveću.Topotvrđuju nedavni nalazi jedinki vrsta poput npr:Leptoglossus occidentalis Heidemann2004. godine (Tescari2004), Phy llonorycter isikiiKumata2005. god. (Matošević 2007a) iAnoplophora chinensis2007. god. (Vukadin iHrašovec2008). Cilj ovoga rada bio je registirati nalaze bagremove mu he šiškarice u Hrvatskoj, utvrditi njezino raspro stranje nje, opisati njezinu biologiju, registrirati njezine para zitoide i ocijeniti opasnosti za bagrem i šume u Hr vat skoj. MATERIJALI I METODE RADA– Materials and methods Prisutnost bagremove muhe šiškarice utvrđivana je pregledom listova bagrema na sljedećim lokalitetima: kontinentalno (područje grada Zagreba s parkovima, Slika 3.Žute ličinke bagremove muhe šiškarice Figure 3Yellow larvae ofObolodiplosis robiniae Slika 1.Šiške na palistićima bagrema Figure 1Galls ofObolodiplosis robiniaeon black locust leaves park šumama i pojedinačnim stablima bagrema, podru čje Jastrebarskog, Đurmanca, Lepoglave, Ivanca), submediteransko (otok Krk) i mediteransko područje Hrvatske (okolica Zadra). Determinacija bagremove ose šiškarice napravljena je na temelju šiški (Slika 1) i ličinki (Slika 2 i 3). Prisutnost ličinki i parazitoida u šiškama istraživana je na području grada Zagreba (Jarun), 9. srpnja 2008. godine. Uzet je slučajni uzorak od 20 zaraženih lis tova bagrema sa 3 stabla, koji su istoga dana laboratorijski analizirani.Analiziran je prosječ ni broj šiški po palistiću, broj ličinki u šiškama i broj ličinki parazitoida. Slika 2.Bijele ličinke bagremove muhe šiškarice Figure 2White larvae ofObolodiplosis robiniae |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M. Pernek, D. Matošević: BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 REZULTATI – Results Šiškenalistovimakojeuzrokujebagremovamuha šiškaricautvrđenesunavišelokalitetaukontinentalnomimediteranskomdijeluHrvatske( Tablica1). Tablica 1. Nalazi bagremove muhe šiškarice po datumima i lokalitetima Table 1 Records of blacklocust gall midge by dates and sites Datum –DateLokalitet –Locality 26. 6. 2008.Vinogradska ulica, Zagreb 1. 7. 2008.Šilo, otok Krk 9. 7. 2008.Jarun, Zagreb 15. 7. 2008.Lepoglava 17. 7. 2008.Đurmanec 1. 8. 2008.Maksimir, Zagreb 6. 8. 2008.Jastrebarsko 15. 9. 2008.Zadar U šiškama su nađene bijele i žute ličinke. Bijele lič inke (Slika 2) su rani, a žute (Slika 3) kasniji larvalni stadij. Na temelju uzorka od 20 listova sakupljenom na jed nom lokalitetu (Jarun, 9. 7. 2008), odnosno 251 pa- lis tića, nađeno je 599 šiški, što je prosječno 2,3 šiške po pa listiću. Broj ličinki iznosio je 1183 ili prosječno 2 liči nkepo šiški od čega je više bilo kasnijih (916) nego ranih (82) larvalnih stadija ličinki (Tablica 2). U šiš ka ma su nađene i parazitirane ličinke (Slika 4)i kokoni parazitoidaP. robiniae(Slika 5).Parazitiranost ličinki ba gremove muhe šiškarice u uzorku iznosila je 15,6 % (Tablica 2). Tablica2.Prosječni broj šiški i ličinki po palistiću bagrema (broj analiziranih palistića n = 264) i parazitiranost bagremove muhe šiškarice parazitoidomPlatygaster robiniae Table 2Average number of galls and larvae on black locust leaflet (number of analized leaflets = 264) and parasitism of black locust gall midge byPlatygaster robiniae Broj nađenih ličinki Number of larvae Prosječan broj ličinki po palistiću Average on leaflet Prosječan broj ličinki po šiški Average in gall Broj ličinki zaražen parazitoidom Platygaster robiniae Number of larvae parasitised by Platygaster robiniae Postotak parazitiranosti Percentage of parasitism (%) Rani larvalni stadij (bijele ličinke) Younger instars (white larvae) 820,30,1±0,4 Kasniji larvalni stadij (žute ličinke) Older instars (yellow larve) 9163,41,5±1,7 Ličinke svih stadija Total number of larvae11834,42,0±1,718515,6 Slika 4.Parazitirane ličinke bagremove muhe šiškariceSlika 5.Kokoni parazitoida Platygaster robiniae Figure 4Parasitised larvae of black locust gall midgeFigure 5Cocoons of parasitoid Platygaster robiniae |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Pernek, D. Matošević: BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 RASPRAVA– Discussion Širenjebagremovemuhešiškarice Spreading of black locust gall midge Bagremova se muha šiškarica u Europi, pa tako i u Hr vatskoj, može smatrati novom i invazivnom vrstom štet nika. Invazivna vrsta opisuje se kao neautohtona vrsta koja je unesena u novo stanište, širi se i čini štete na autohtonim vrstama i staništima (http://en.wikipedia.org/wiki/Invasive_species). U slučaju kukaca invazivna vrsta može se opisati kao vrsta kukca koji je unesen u novo područje i poči nje naglo širiti svoj areal, hraniti se i činiti štete na au toh tonim domaćinima. Rasprostranjenost neke vrste u novom staništu, posebice one monofagne, a bagremo va muha šiškarica se za sada može smatrati monofagom pr vog stupnja (Hering1951; Matošević2007c), ovisi o rasprostranjenju biljke domaćina. Što je veći broj biljaka domaćina, to će i intenzitet pojave ove muhe šiškarice biti veći. Ova muha šiškarica u Europu je vjerojatno unesena sa sadnim materijalom, a njezini glavni vektori raspro stra njenja Europom bili su objekti intenzivne trgovine biljnim materijalom, posebice ukrasnim sadnicama bagrema i međunarodni promet vozilima. Jaja i vrlo sitne li činke prve generacije nalaze u se u listovima bagrema koji tek izlaze iz pupa, i vrlo teško ih je uočiti golim okom. Jak napad u Pragu 2004. godine uočen je na novo posađenim biljkama uz ceste (Skuhravai sur. 2007). Sitni palistići bagrema sa šiškama lagano se pre nose u kamionima i automobilima, pa ličinke mogu nesmetano završiti svoj razvoj u novom staništu gdje nalaze bagrem za razvoj sljedeće generacije. Sličan uzo rak rasprostranjenja zabilježen je kod drugih novo unesenih invazivnih vrsta u Europi i Hrvatskoj (Matoše vić2007a). Neki autori smatraju da je njezinom rasprostranjenju pogodovala i promjena klime (WermelingeriSkuhrava2007). Preduvjeti za naglo širenje kukaca u novom arealu su kontinuirano rasprostranjenje biljke domaćina i du- go ročna visoka gustoća populacija kukca koji se širi. Svako zabilježeno rasprostranjenje novounesenih vrsta imalo je svoj specifičan hod i početne točke, uvjetovano najvjerojatnije poklapanjem svih potrebnih predispozicija za uspješnu kolonizaciju novih područja. Parectopa robiniellaiPhyllonorycter robiniellasu nakon dolaska na europsko tlo imali novog, vrlo proširenog domaćina (bagrem), na čijemu se listu nisu hranile druge vrste kukaca, pa nije bilo konkurencije.Ph. robiniellase u Mađarskoj nakon unošenja 1996. u roku od dvije godine rapidnom brzinom (500 km/godišnje) proširio po svim staništima bagrema (Csoka2001). Za bagremovu muhu šiškaricu izračunata je brzina šire nja koja iznosi od 93, pa čak do 220 km/generaciji (Csokausmeno priopćenje). Rasprostranjenje bagremove muhe šiškarice u Hr vat skoj imalo je dva smjera unosa: iz Slovenije i Mađar ske za kontinentalni dio, te iz Italije za mediteranski dio. Prema mjestu prvog nalaza za Hrvatsku (Rabac) može se pretpostaviti da je vjerojatno unesena iz Italije sadnim materijalom (rasadnici u Istri i Kvarneru prodaju biljke uvezene iz Italije) ili antropogenim putem. Širenje u kontinentalnom dijelu prije svega se odvijalo posredstvom prometa i prirodnim putem. Biologija Biology Imago bagremove muhe šiškarice je velik 2,6–3,2 mm. Ženke u proljeće odlažu jaja na donjoj strani lista u vrlo mlade listove koji tek izlaze iz pupa.Vrsta ima 2 do 4 generacije godišnje (Mihajlovići sur.2008;Sku hrava i sur.2007;Csokausmeno priopćenje). Prva generacija razvija se od sredine svibnja do kraja lipnja ili početka srpnja. U zapadnoj Srbiji zabilježen je razvoj prve generacije od travnja do kraja svibnja (Mihajlović i sur. 2008). Rojenje prve generacije uvi jek se poklapa s listanjem bagrema. Druga generacija razvija se tijekom srpnja i kolovoza, a treća tijekom rujna i listopa da, pa čak i do sredine studenog. U po voljnim klimats kim prilikama (rano proljeće, dugo i toplo ljeto i jesen) mo guća je i djelomična četvrta generacija (Skuhrava i sur. 2007; Mihajlovići sur.2008). Po izlasku iz jaja li činke na rubu palistića počinju konzumirati stanice lista koji se zbog toga uvija pre ma dolje, stvarajući šišku spe cifičnog izgleda (Slika 1). U šiški se nalazi 1–7, rje đe do 10 bijelih beznogih ličinki (Slika 2), a tijekom ovog istraživanja nađene su prosječno 2 ličinke po šiški, najmanje 1, a najviše 9. One prolaze kroz nekoliko larvalnih stadija i mogu narasti do 4 mm. Prvo su bijele, a u starijim stadijima žuto-narančaste boje (Slika 3.). Biologija ove vrste nije u potpunosti razjašnjena.Tako prema ne kim autorima ličinke zadnje generacije padaju iz mine na tlo (Mihajlovići sur.2007), a prema drugi ma se kukulje u šiški na palistiću s kojim kasnije p ada ju na tlo na prezimljavanje (Csokausmenopri op ćenje). Imaga izla ze u travnju i odlažu jaja na mla do lišće. Praćenja biologije bagremove muhe šiškarice na po dru čju sjeverozapadne Hrvatske nisu pokazala razvoj no ve generacije nakon srpnja. Zadnje su ličinke u šiškama nađe ne 9. srpnja. Vlastita opažanja i različiti podaci o nači nu prezimljavanja (Csokausmeno priopćenje; Mihajlović i sur.2007) pokazala su nedovoljnu istraženost svih aspekata biologije bagremove ose šiškarice (broj generacija, način prezimljavanja), pa će biti potreb na dodatna istraživanja njezine biologije. Parazitoidi Parasitoids U šiškama bagremove muhe šiškarice, na svim loka litetima istraživanja u Hrvatskoj, nađene su paraziti |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 47 <-- 47 --> PDF |
M. Pernek, D. Matošević: BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 rane ličinke (Slika 4) i kokoni parazitoidaPlatygaster robiniae (Slika 5).Toje prvi nalaz ove vrste na području Hrvatske. Ženke parazitoida Platygaster robiniae ulažu jaja u ličinku bagremove muhe šiškarice u kojoj se razvijaju ličinke parazitoida. Ličinka bagremove muhe šiškarice ugiba neposredno prije kukuljenja parazitoida koji se kukulje u grupi. Kokoni su prvo bijele, kasnije tamnosive boje. Pojava ovog monofagnog paraziotoida uočena je i u drugim europskim zemljama (Wermelingeri Skuhrava2007;Mihajlović i sur. 2008; Skuhravai sur.2007) i u Japanu (Skuhrava i sur.2007). Ova je vrsta parazitoida prvi puta opi sana tek 2008. godine (BuhliDuso2008) i to na uzor cima nađenima u Europi. Pojava parazitoida u tako kratkom roku nakon unašanja novog štetnika vrlo je zanimljiva, jer znači da se parazitoidska adaptacija dogodila u vrlo kratkom roku. Prilagodba prirodnog neprijatelja na domaćina obično traje duže, pa se primjerice kod kestenovog moljca minera (Cameraria ohridellaDeschka & Dimic) još nije dogodila, iako je štet nik prvi puta u Hrvatskoj opisan 1989. godine (Macelj skiiBertić1995; Matošević 2007b).Vremensko razdoblje nakon unašanja novog štetnika je s fitosanitarnog gledišta najproblematičnije, pa vjerojat no zahvaljujući ovakvoj brzoj prilagodbi prirodnog nepri jatelja, neće doći do većih šteta na bagremu. Tijekom ovog istraživanja izračunata je parazitiranost li čin ki bagremove muhe šiškarice koja je iznosila 15,6 %. U Srbiji je parazitiranost tijekom 2007., godinu dana na kon što je štetnik unesen, iznosila prosječno 6,08%, a tijekom 2008. se višestruko povećala na preko 41% (Mihajlovići sur.2008). Parazitiranost od 15,6 % utvrđena tijekom ovog istraživanja ukazuje na to da je bagremova muha šiškarica prisutna na području Hrvatske više od dvije godine (što i potvrđuje nalaz iz 2006), te da se parazitoid uspješno prilagodio na novog štetnika. Sljedeće godine može se očekivati širenje areala ba gremove muhe šiškarice, ali i višestruko povećanje pa razitiranosti njene populacije. Štetnost Damages Bagremova muha šiškarica stvara osobita oštećenja na palistićima bagrema-šiške (Slika 1). Zbog konzumacije ličinki dolazi do promjena u građi parenhima lista, on zadeblja i rubovi palistića se uvijaju na dolje (Hoffmanni sur.2007), pa se stvaraju prepoznatljive šiške. Budući da su jedino oštećenje takve vrste na bagremu, štetnika nije moguće zamijeniti s nekom dru gom vrstom. Šiške u kojima se nalaze ličinke rani jih larvalnih stadija svijetlije su zelene boje, a nakon što ličinke pređu u treći larvalni stadij i počnu se kuku ljiti, šiške postaju žućkaste i na kraju smeđe (Skuhra vai sur. 2007). Tijekom istraživanja na istim listovima su primijećene i stare smeđe šiške prve generacije te nove zelene šiške druge generacije. Veći broj šiški na listu uzrokuje smanjenje asimilacijske funkcije lista i njegovo prerano otpadanje, što utječe na vitalitet bagrema. Kod ukrasnih biljaka narušena je njihova estetska funkcija. Intenzitet napada raste s porastom broja generacija, tj. naslabiji je u prvoj, a najjači u trećoj generaciji, što je čest slučaj kod šetnika koji imaju više generacija godišnje npr. lisnim minerima (Matošević2007b). Štetnost ove muhe šiškarice je u europskim zem ljama različito ocijenjena. U Mađarskoj se smatra opas nim štetnikom, jer Mađarska ima 430 000 ha bagre movih šuma (više nego sve europske zemlje zajed no) (Csokausmeno priopćenje), kao što se smatraju i lisni mineri na bagremuPa. robiniella i Ph. robiniella (Csoka2001). U Švicarskoj se štete smatraju zanema rivim(WermelingeriSkuhrava2007), u Sr biji postoji bojazan štetnog utjecaja na medonošenje ba grema(Mihajlovići sur. 2007), a u Poljskoj sma tra ju da nema ekonomske važnosti osim narušavanja estetske funkcije bagrema i neznatnog smanjenja asimilacijske površine (www.iop.krakow.pl). Neki autori (Hoffmanni sur. 2007) smatraju da bagremova mu ha šiškarica može pridonijeti kontroli bagrema kao ne poželjne invazivne vrste. U Hrvatskoj bagrem nije važna šumska vrsta, pa se ni bagremova muha šiškarica ne može smatrati opasnim šumskim štetnikom. Zamjetne štete na bagremima u Hrvatskoj su ponajprije one estetske, jer se kultivari bagrema često sade u urbanim područjima. Bagremova muha šiškarica je još jedna nova vrsta u entomofauni Hrvatske. Evidentiranje i praćenje novounesenih vrsta bitno je iz više gledišta: fitosanitarnog, entomološko-faunističkog, kao i zaštite šuma. Unaša nje novih vrsta ne mora imati naglašene štetne ekološke i ekonomske posljedice za šume, kao što je to primjerice slučaj s nekoliko novih unesenih vrsta lisnih minera posljednjih desetljeća (Matošević2007a), ali može imati i štetne posljedice nesagledivih razmjeraka, što je slučaj s azijskim cvilidretama diljem svijeta (TomiczekiHoyer-Tomiczek2007). Stoga je brzo otkrivanje novounesene invazivne vrste od ključ ne važnosti za pravovremenu primjenu karantenskih i osta lih mjera zaštite. ZAKLJUČCI – Conclusions 1.Bagremova muha šiškarica je dvije godine nakondručju u kontinentalnoj i mediteranskoj Hrvatskoj. prvog nalaza 2006. godine nađena na širokom po-2.ParazitoidPlatygaster robiniaeje prvi puta nađen u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 48 <-- 48 --> PDF |
M. Pernek, D. Matošević: BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 Hrvatskoj i to na svim područjima pridolaska ba gre move muhe šiškarice. 3.Broj ličinki po šiški prosječno je iznosio 2, a kretao se od 1 do 9 ličinki po šiški. 4.Parazitiranost bagremove muhe šiškarice je na uzor cima iz Zagreba u ljeti 2008. godine iznosila 15,6 %. ZAHVALA–Acknowledgment Zhvaljujemo se Blaženki Ercegovac,višoj šu- mar skoj tehničarki, Šumarski institut Jastrebarsko, na LITERATURA Buhl, P.N., C. Duso2008: Platygaster robiniae n. sp. (Hymenoptera: Platygastridae) Parasitoid of Oblodiplosis robiniae (Diptera: Cecidomyiidae) in Europe.Annals of the Entomological Society ofAmerica, vol 101, issue 3: 297–300.,Washin g ton D.C. Csoka, G.2001: Recent Invasions of Five Species of Leafmining Lepidoptera in Hungary. U: Proce edings: Integrated management and dynamics of forest defoliating insects, 31–36.,Victoria, BC. Hecker, U.1985: Laubgehölze. BLV Intensivführer, 319 str., München Wien Zürich. Hering, E. M.1951: Biology of the Leaf Miners. Uitegeverij dr.W. Junk, 408 str., Gravenhage. Hoffmann,D., T.Lichtenberger, R. Beiderbeck 2007:Die amerikanische Gallmücke Obolodiplosis robiniae(Haldeman, 1847) an Ro binien in Deutschland. Deutsche Gesellschaft für allgemeine und angewandte Entomologie, Nach richten 21: 86-87., Müncheberg. Kodoi,F.,H.-S.Lee, N.Uechi, J. Yukawa2003. Occurrence ofObolodiplosis robiniae(Diptera: Cecidomyiidae) in Japan and South Korea. Esakia 43: 35–41., Kyushu. Maceljski,M., D.Bertić1995: Kestenov moljac miner – Cameraria ohridellaDeschka&Dimić (Lep., Lithocolletidae) – novi opasni štetnik u Hr vatskoj. Fragmenta phytomedica et herbologica, Vol. 23 No. 2, 9–18., Zagreb. Matošević, D.2007a: PrvinalazvrstePhyllonorycterissikiiirasprostranjenostinvazivnihvrsta lisnihmineraizporodiceGracillariidaeuHr vat skoj. Rad. Šumar. inst. Jastrebar. 42(2):127–142., Jastrebarsko. Matošević, D.2007b:Lisnimineridrvenastogbilja uHrvatskojinjihoviparazitoidi. Disertacija. Šu marskifakultetZagreb. Matošević, D.2007c: Neke biološke osobitosti lis ni h minera-definicija, oblik i podjela mina. Rad. Šu mar. inst. Jastrebar. 42(1): 47–66., Jas tre bar sko. MihajlovićLJ., M. M. Glavendekić, I. Jakovljević, S.Marjanović2008:Obolodi obav ljenim laboratorijskim analizama. – References plosis robiniae (Haldeman) (Diptera: Cecidomy iidae) – nova štetočina bagrema u Srbiji. Glasnik Šumarskog fakulteta, 97: 197–208., Beograd. Pernek,M., D.Matošević2003: Karantenskišteto činjaBursaphelenchusxylophilus(Steiner& Buh rer1934) Nickle1970 (Nematoda:Aphelenchoididae) vektorskiodnospremaroduMonochamus( Coleoptera: Cerambycidae) iopasnosti zahrvatskošumarstvo. Glasilobiljnezaštite. 1(6): 378–384., Zagreb. Skuhrava,M., V.Skuhravy, G. Csoka2007: The invasive spread of the gall midgeObolodiplosis robiniae in Europe. Cecidology, Vol. 22, No 2, 84–87. Tescari, G.2004: First record ofLeptoglossus occidentalis (Heteroptera: Coreidae) in Croatia. Entomologia Croatica,Vol. 8, 1–2: 73–75., Zagreb. Tomiczek,C.; U. Hoyer-Tomiczek2007: DerAsia tischeLaubholzbockkäfer( Anoplophoragla bri pennis) undderCitrusbockkäfer(Anoplophora chinensis) inEuropa– einSituationsbericht. Forstschutzaktuell38, 2–5.,Wien. Vukadin,A., B. Hrašovec2008: Anoplophora chinensis(Forster) in Croatia. U Steyrer, G. et al (eds.): Proceedings of the Second Meeting of Fo rest Protection and Forest Phytosanitary Specialists, November 27–28, 2007, Vienna, Aus tria, BFW, Deparment of Forest Protection, ForstschutzAktuell (44): 23–24.,Vienna. Wermelinger,B., M. Skuhrava2007: First record of the gall midge Obolodiplosis robiniae (Diptera: Cecidomyiidae) and its associated para sitoid Platygaster robiniae Buhl & Duso (Hyme noptera: Platygastridae) in Switzerland. Mi tteilungen der Schweizerischen Entomologischen Gesellschaft, 80: 217–221., Zürich. Invasive species. http://en.wikipedia.org/wiki/Invasive_ species (4. 2. 2009) Obolodiplosis robiniae.http://www.iop.krakow.pl/ gatunkiobce/default.asp?nazwa=opis&id =87&je=pl(5. 12. 2008). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Pernek, D. Matošević: BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 SUMMARY: Black locust gall midge (Obolodiplosis robiniae) (Diptera: Cecidomyiidae) is the most recent invasive species in Europe originating, like its host plant, from North America. It started its quick spread in Europe in 2003 from the Veneto region in Italy where it was first found. Platygaster robiniae( Hymenoptera: Platygastridae), parasitoid of the midge was first described as species in 2008. In the researches of the black locust gall midge only one record was given for Croatia (in 2006) but without details. The aim of this research was to record the distribution, biology, parasitoids and damages of this newly introduced insect species in Croatia. The presence of black locust gall midge was recorded by inspection of black locust leaves on the following localities: the greater surrounding of Zagreb, Jastrebarsko, northwestern (Đurmanec, Lepoglava, Ivanec), submediterranean (island Krk) and mediterranean (surrounding of Zadar) part of Croatia (Table 1). The presence of larvae and parasiotids in galls was researched on the sites in Zagreb. On 9 July 2008 a sample of 20 black locust leaves was taken from 3 trees and analised. Galls (Figure 1) with white (Figure 2) and yellow larvae (Figure 3) were found on the leaves. White larvae are young and yellow older instars. In the sample of 20 leaves i.e. 251 leaflets of black locust 599 galls were found which is 2,3 galls on average per leaflet. Total number of larvae was 1183 or 2 larvae on average per gall, out of which yellow larve (916) were numerous than white (82) (Table 2). Parasitised larve (Figure 4) and cocoons of parasitoidPlatygaster robiniae(Figure 5) were found in galls. The percentage of parasitism of black locust gall midge in the sample was 15,6 % (Table 2). The black locust gall midge can be cosidered as a new invasive species in Europe as well as in Croatia. The midge was very probably introduced to Europe with planting material and its main vectors of dispersal in Europe were black locust ornamental plants trade and intensive international vehicle transport. The dispersal in Croatia had two main entries: from Slovenia and Hungary for the continental part and from Italy for the Mediterranean part. The observations of the black locus midge biology in the northwestern Croatia in 2008 have not shown the development of new generation after July. The last larvae in galls were found on 9 July. Our own observations and different data on overwintering of other researchers have shown a need for more researches of the various aspects of black locust midge biology (number of generations, overwintering). In the galls of the black locust gall midge the parasitised larvae (Figure 4) and cocoons of parasitoidPlatygaster robiniae(Figure 5) were found on all localities of research in Croatia. This is the first record of this species in Croatia. From the percentage of parasitism of 15,6 % it can be presumed that the midge is present in Croatia for several years (which confirms the record from 2006) and that the parasitoid has successfully adapted itself to the new pest. In the next year a more intensive spread of black locust gall midge in Croatia can be expected, but also a multiple rise in parasitism levels. Black locust gall midge makes distinctive damages on leaflets of black locust - galls (Figure 1). Numerous galls on leaflets influence the assimilation process and can cause premature leaf drop. The galls influence the aestethic value of black locust ornamental plants. The estimation of damages caused by the midge vary considerably in Europaean countries. Black locust is not an important forest species in Croatia so the black locust gall midge is not considered as important forest pests. Aesthetic damages can be expected on ornamental plants. Key words:black locust, new introduction, damage, Diptera: Cecidomyiidae, Hymenoptera: Platygastridae |