DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Pernek, D. Matošević: BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 RASPRAVA– Discussion Širenjebagremovemuhešiškarice Spreading of black locust gall midge Bagremova se muha šiškarica u Europi, pa tako i u Hr vatskoj, može smatrati novom i invazivnom vrstom štet nika. Invazivna vrsta opisuje se kao neautohtona vrsta koja je unesena u novo stanište, širi se i čini štete na autohtonim vrstama i staništima (http://en.wikipedia.org/wiki/Invasive_species). U slučaju kukaca invazivna vrsta može se opisati kao vrsta kukca koji je unesen u novo područje i poči nje naglo širiti svoj areal, hraniti se i činiti štete na au toh tonim domaćinima. Rasprostranjenost neke vrste u novom staništu, posebice one monofagne, a bagremo va muha šiškarica se za sada može smatrati monofagom pr vog stupnja (Hering1951; Matošević2007c), ovisi o rasprostranjenju biljke domaćina. Što je veći broj biljaka domaćina, to će i intenzitet pojave ove muhe šiškarice biti veći. Ova muha šiškarica u Europu je vjerojatno unesena sa sadnim materijalom, a njezini glavni vektori raspro stra njenja Europom bili su objekti intenzivne trgovine biljnim materijalom, posebice ukrasnim sadnicama bagrema i međunarodni promet vozilima. Jaja i vrlo sitne li činke prve generacije nalaze u se u listovima bagrema koji tek izlaze iz pupa, i vrlo teško ih je uočiti golim okom. Jak napad u Pragu 2004. godine uočen je na novo posađenim biljkama uz ceste (Skuhravai sur. 2007). Sitni palistići bagrema sa šiškama lagano se pre nose u kamionima i automobilima, pa ličinke mogu nesmetano završiti svoj razvoj u novom staništu gdje nalaze bagrem za razvoj sljedeće generacije. Sličan uzo rak rasprostranjenja zabilježen je kod drugih novo unesenih invazivnih vrsta u Europi i Hrvatskoj (Matoše vić2007a). Neki autori smatraju da je njezinom rasprostranjenju pogodovala i promjena klime (WermelingeriSkuhrava2007). Preduvjeti za naglo širenje kukaca u novom arealu su kontinuirano rasprostranjenje biljke domaćina i du- go ročna visoka gustoća populacija kukca koji se širi. Svako zabilježeno rasprostranjenje novounesenih vrsta imalo je svoj specifičan hod i početne točke, uvjetovano najvjerojatnije poklapanjem svih potrebnih predispozicija za uspješnu kolonizaciju novih područja. Parectopa robiniellaiPhyllonorycter robiniellasu nakon dolaska na europsko tlo imali novog, vrlo proširenog domaćina (bagrem), na čijemu se listu nisu hranile druge vrste kukaca, pa nije bilo konkurencije.Ph. robiniellase u Mađarskoj nakon unošenja 1996. u roku od dvije godine rapidnom brzinom (500 km/godišnje) proširio po svim staništima bagrema (Csoka2001). Za bagremovu muhu šiškaricu izračunata je brzina šire nja koja iznosi od 93, pa čak do 220 km/generaciji (Csokausmeno priopćenje). Rasprostranjenje bagremove muhe šiškarice u Hr vat skoj imalo je dva smjera unosa: iz Slovenije i Mađar ske za kontinentalni dio, te iz Italije za mediteranski dio. Prema mjestu prvog nalaza za Hrvatsku (Rabac) može se pretpostaviti da je vjerojatno unesena iz Italije sadnim materijalom (rasadnici u Istri i Kvarneru prodaju biljke uvezene iz Italije) ili antropogenim putem. Širenje u kontinentalnom dijelu prije svega se odvijalo posredstvom prometa i prirodnim putem. Biologija Biology Imago bagremove muhe šiškarice je velik 2,6–3,2 mm. Ženke u proljeće odlažu jaja na donjoj strani lista u vrlo mlade listove koji tek izlaze iz pupa.Vrsta ima 2 do 4 generacije godišnje (Mihajlovići sur.2008;Sku hrava i sur.2007;Csokausmeno priopćenje). Prva generacija razvija se od sredine svibnja do kraja lipnja ili početka srpnja. U zapadnoj Srbiji zabilježen je razvoj prve generacije od travnja do kraja svibnja (Mihajlović i sur. 2008). Rojenje prve generacije uvi jek se poklapa s listanjem bagrema. Druga generacija razvija se tijekom srpnja i kolovoza, a treća tijekom rujna i listopa da, pa čak i do sredine studenog. U po voljnim klimats kim prilikama (rano proljeće, dugo i toplo ljeto i jesen) mo guća je i djelomična četvrta generacija (Skuhrava i sur. 2007; Mihajlovići sur.2008). Po izlasku iz jaja li činke na rubu palistića počinju konzumirati stanice lista koji se zbog toga uvija pre ma dolje, stvarajući šišku spe cifičnog izgleda (Slika 1). U šiški se nalazi 1–7, rje đe do 10 bijelih beznogih ličinki (Slika 2), a tijekom ovog istraživanja nađene su prosječno 2 ličinke po šiški, najmanje 1, a najviše 9. One prolaze kroz nekoliko larvalnih stadija i mogu narasti do 4 mm. Prvo su bijele, a u starijim stadijima žuto-narančaste boje (Slika 3.). Biologija ove vrste nije u potpunosti razjašnjena.Tako prema ne kim autorima ličinke zadnje generacije padaju iz mine na tlo (Mihajlovići sur.2007), a prema drugi ma se kukulje u šiški na palistiću s kojim kasnije p ada ju na tlo na prezimljavanje (Csokausmenopri op ćenje). Imaga izla ze u travnju i odlažu jaja na mla do lišće. Praćenja biologije bagremove muhe šiškarice na po dru čju sjeverozapadne Hrvatske nisu pokazala razvoj no ve generacije nakon srpnja. Zadnje su ličinke u šiškama nađe ne 9. srpnja. Vlastita opažanja i različiti podaci o nači nu prezimljavanja (Csokausmeno priopćenje; Mihajlović i sur.2007) pokazala su nedovoljnu istraženost svih aspekata biologije bagremove ose šiškarice (broj generacija, način prezimljavanja), pa će biti potreb na dodatna istraživanja njezine biologije. Parazitoidi Parasitoids U šiškama bagremove muhe šiškarice, na svim loka litetima istraživanja u Hrvatskoj, nađene su paraziti |