DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 47 <-- 47 --> PDF |
M. Pernek, D. Matošević: BAGREMOVAMUHAŠIŠKARICA(Obolodiplosis robiniae) – NOVI ŠTETNIK ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 157-163 rane ličinke (Slika 4) i kokoni parazitoidaPlatygaster robiniae (Slika 5).Toje prvi nalaz ove vrste na području Hrvatske. Ženke parazitoida Platygaster robiniae ulažu jaja u ličinku bagremove muhe šiškarice u kojoj se razvijaju ličinke parazitoida. Ličinka bagremove muhe šiškarice ugiba neposredno prije kukuljenja parazitoida koji se kukulje u grupi. Kokoni su prvo bijele, kasnije tamnosive boje. Pojava ovog monofagnog paraziotoida uočena je i u drugim europskim zemljama (Wermelingeri Skuhrava2007;Mihajlović i sur. 2008; Skuhravai sur.2007) i u Japanu (Skuhrava i sur.2007). Ova je vrsta parazitoida prvi puta opi sana tek 2008. godine (BuhliDuso2008) i to na uzor cima nađenima u Europi. Pojava parazitoida u tako kratkom roku nakon unašanja novog štetnika vrlo je zanimljiva, jer znači da se parazitoidska adaptacija dogodila u vrlo kratkom roku. Prilagodba prirodnog neprijatelja na domaćina obično traje duže, pa se primjerice kod kestenovog moljca minera (Cameraria ohridellaDeschka & Dimic) još nije dogodila, iako je štet nik prvi puta u Hrvatskoj opisan 1989. godine (Macelj skiiBertić1995; Matošević 2007b).Vremensko razdoblje nakon unašanja novog štetnika je s fitosanitarnog gledišta najproblematičnije, pa vjerojat no zahvaljujući ovakvoj brzoj prilagodbi prirodnog nepri jatelja, neće doći do većih šteta na bagremu. Tijekom ovog istraživanja izračunata je parazitiranost li čin ki bagremove muhe šiškarice koja je iznosila 15,6 %. U Srbiji je parazitiranost tijekom 2007., godinu dana na kon što je štetnik unesen, iznosila prosječno 6,08%, a tijekom 2008. se višestruko povećala na preko 41% (Mihajlovići sur.2008). Parazitiranost od 15,6 % utvrđena tijekom ovog istraživanja ukazuje na to da je bagremova muha šiškarica prisutna na području Hrvatske više od dvije godine (što i potvrđuje nalaz iz 2006), te da se parazitoid uspješno prilagodio na novog štetnika. Sljedeće godine može se očekivati širenje areala ba gremove muhe šiškarice, ali i višestruko povećanje pa razitiranosti njene populacije. Štetnost Damages Bagremova muha šiškarica stvara osobita oštećenja na palistićima bagrema-šiške (Slika 1). Zbog konzumacije ličinki dolazi do promjena u građi parenhima lista, on zadeblja i rubovi palistića se uvijaju na dolje (Hoffmanni sur.2007), pa se stvaraju prepoznatljive šiške. Budući da su jedino oštećenje takve vrste na bagremu, štetnika nije moguće zamijeniti s nekom dru gom vrstom. Šiške u kojima se nalaze ličinke rani jih larvalnih stadija svijetlije su zelene boje, a nakon što ličinke pređu u treći larvalni stadij i počnu se kuku ljiti, šiške postaju žućkaste i na kraju smeđe (Skuhra vai sur. 2007). Tijekom istraživanja na istim listovima su primijećene i stare smeđe šiške prve generacije te nove zelene šiške druge generacije. Veći broj šiški na listu uzrokuje smanjenje asimilacijske funkcije lista i njegovo prerano otpadanje, što utječe na vitalitet bagrema. Kod ukrasnih biljaka narušena je njihova estetska funkcija. Intenzitet napada raste s porastom broja generacija, tj. naslabiji je u prvoj, a najjači u trećoj generaciji, što je čest slučaj kod šetnika koji imaju više generacija godišnje npr. lisnim minerima (Matošević2007b). Štetnost ove muhe šiškarice je u europskim zem ljama različito ocijenjena. U Mađarskoj se smatra opas nim štetnikom, jer Mađarska ima 430 000 ha bagre movih šuma (više nego sve europske zemlje zajed no) (Csokausmeno priopćenje), kao što se smatraju i lisni mineri na bagremuPa. robiniella i Ph. robiniella (Csoka2001). U Švicarskoj se štete smatraju zanema rivim(WermelingeriSkuhrava2007), u Sr biji postoji bojazan štetnog utjecaja na medonošenje ba grema(Mihajlovići sur. 2007), a u Poljskoj sma tra ju da nema ekonomske važnosti osim narušavanja estetske funkcije bagrema i neznatnog smanjenja asimilacijske površine (www.iop.krakow.pl). Neki autori (Hoffmanni sur. 2007) smatraju da bagremova mu ha šiškarica može pridonijeti kontroli bagrema kao ne poželjne invazivne vrste. U Hrvatskoj bagrem nije važna šumska vrsta, pa se ni bagremova muha šiškarica ne može smatrati opasnim šumskim štetnikom. Zamjetne štete na bagremima u Hrvatskoj su ponajprije one estetske, jer se kultivari bagrema često sade u urbanim područjima. Bagremova muha šiškarica je još jedna nova vrsta u entomofauni Hrvatske. Evidentiranje i praćenje novounesenih vrsta bitno je iz više gledišta: fitosanitarnog, entomološko-faunističkog, kao i zaštite šuma. Unaša nje novih vrsta ne mora imati naglašene štetne ekološke i ekonomske posljedice za šume, kao što je to primjerice slučaj s nekoliko novih unesenih vrsta lisnih minera posljednjih desetljeća (Matošević2007a), ali može imati i štetne posljedice nesagledivih razmjeraka, što je slučaj s azijskim cvilidretama diljem svijeta (TomiczekiHoyer-Tomiczek2007). Stoga je brzo otkrivanje novounesene invazivne vrste od ključ ne važnosti za pravovremenu primjenu karantenskih i osta lih mjera zaštite. ZAKLJUČCI – Conclusions 1.Bagremova muha šiškarica je dvije godine nakondručju u kontinentalnoj i mediteranskoj Hrvatskoj. prvog nalaza 2006. godine nađena na širokom po-2.ParazitoidPlatygaster robiniaeje prvi puta nađen u |