DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 51 <-- 51 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 165-174 UDK 630* 116 + 434 (001) Pinus halepensisMill. POVRŠINSKO OTJECANJE OBORINAI GUBICI TLAU OPOŽARENIM KULTURAMAALEPSKOG BORA(Pinus halepensisMill.) NAKOLUVIJU SUFRACE RUNOFFAND SOIL LOSS IN BURNT STANDS OF ALEPPO PINE (Pinus halepensisMill.) GROWING ON COLLUVIAL SOILS 111 Lukrecija BUTORAC, Vlado TOPIĆ, Goran JELIĆ SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja površinskog otjecanja oborinske vode i erozije tla na opožarenoj površini alepskog bora te progre sija vegetacije nakon požara i njen utjecaj na zaštitu tla od erozije. Sta cionarni šum ski pokus postavljen je u kolovozu 2002. godine u okolici Spli ta, u slivu Žrnov nice, na opožarenoj površini alepskog bora, koju je požar za hvatio 11. kolovoza 2001. godine. Ploha se nalazi na koluviju s pretežno detritusim kamenja, na nadmorskoj visini od 83 m i nagibu od 30° (GPS kordi nate: N 43° 31’, E 16° 22’). Istraživanja su obuhvatila razdoblje od kolovoza 2002. godine do kraja prosinca 2005. godine, tijekom koje je registrirano 265 kiš nih dana. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla zabilježeni su u 53 kiš na dana, a izazvale su ih oborine od 8,2 mm (visok intenzitet) do 133,7 mm (vr lo vi sok intenzitet). Mjesečne vrijednosti površinskog otjecanja oborina u istraživanom razdoblju kreću od nule do maksimalno 3,03 mm/m2u rujnu 2002. godine. Godišnje vrijednosti površinskog otjecanja oborina na ovoj plohi iznosile su: 4,71 mm/m2u 2002. godini, 2,08 mm/m2u 2003., 4,40 mm/m2u 2004. i 3,41 mm/m2u 2005. godini.Srednji koeficijent površinskog otjecanja oborina iznosio je 0,0042. Postotak površinskog otjecanja oborinske vode je nizak, inter cepcija, isparavanje i infiltracija vode u tlo iznosi i do 99,6 %. Mjesečne vri jednosti gubitaka tla kreću od nule u ljetnim mjesecima, do maksimalno 9,50 g/m2u rujnu 2002. godine. Godišnje vrijednosti erozijskog nanosa na ovoj plohi iznosile su: 10,83 g/m2u 2002. godini, 0,016 g/m2u 2003., 0,123 g/m2u 2004., 0,246 g/m2u 2005. godini. Koeficijent površinskog otjecanja u erodibilnim danima kretao se od 0,0020 do maksimalno 0,1165. Sukcesija prirodne vege tacije prisutna je na opožarenoj površini, na njoj se obilno razvijaja travni pokrov, dok se alepski bor jako slabo obnavlja, javlja se samo u tragovima. Uz travni pokrov razlog ovako malim gubicima tla su i geološke i pedološke karakteristike plohe, koja je postavljena na izrazito skeletnom koluviju, on je izrazito vodopropusan i djeluje kao “sito”, pa su gubici zanemarivi, gotovo ih i nema. Uz ovakva obilježja tla i vegetacije na ovoj površini nisu izražena po vršinska otjecanja i erozija tla. Ključne riječi:erozija tla, površinsko otjecanje, padaline, koluvij, krš, alepski bor, opožarena površina 1 Mr. sc. Lukrecija Butorac, dr. sc. VladoTopić, Goran Jelić, dipl. ing. šum., Samostalni odjel za šumarstvo, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša – Split, Put Duilova 11, HR – 21000 Split, e-mail: Lukrecija.Butorac@krs.hr 165 |