DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 53 <-- 53 --> PDF |
L. Butorac, V.Topić, A. Jazbec, G. Jelić: POVRŠINSKO OTJECANJE OBORINAI GUBICI TLA...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 165-174 2 Količina erozijskog nanosa(t/ha/god, g/m/dan) utvrđena je iz suspenzije tla koja se nalazila u spremniku. Uzorci su uzimani svaki erodibilni dan, na način da se suspenzija u spremniku dobro promiješa i uzme prosječni uzorak u količini od 1 litre. Proračun je vršen na temelju količine suhog tla, istaloženog iz uzetog uzorka suspenzije, na filter papiru. Površinsko otjecanjeutvrđeno je množenjem oborina koje su pale po metru kvadratnom, s reduciranom površinom erozijske parcele i stavljen u odnos prema količini vode u bazenu, gdje se prikupljaju oborine. Mjera povezanosti površinskog otjecanja i gubitka tla s karakteristikama oborina procijenjena je Pearsonovim koeficijentom korelacije (Sokal, 1995). Za sve statističke analize razina značajnosti od 5 % sma trala se statistički značajnom. Sve statističke analize napravljene su koristeći statistički paket STATISTICA 7.1 (StatSoft,Inc.,2006.). REZULTATI ISTRAŽIVANJAI RASPRAVA– Results and discussion Prije požara na pokusnoj plohi nalazila se kultura alep skog bora prosječne kvalitete i uzrasta te rijetkog i na više mjesta prekinutog sklopa. Starost sastojine bila je neujednačena i kretala se između 30 i 40 godina, poneg dje je bilo i mlađih stabala. Mjestimično se pojavljivao čempres. U sloju drveća bili su zastupljeni: Pinus halepensisMill.iCupresuss sempervirens L., a u sloju grmlja: Paliurus spina-cristiL., Spartium junceum L., Rosa sempervirensL, Olea europeaL, Celtis australisL, Smilax asperaL, Asparagus acutifoliusL, Rubus ulmi - Slika1.Opožarena površina alepskog bora na predjelu Žrnovnice prije sanacije, 2002. g. Figure 1Burnt stand of Aleppo pine before sanation in 2002, Žrnovnica area (Foto: V. Topić) foliusSchott.(Program gospodarenja Gospodarskom je dinicom Mosor-Perun, razdoblje 2001. – 2010. Zagreb). Šuma na ovom području imala je ponajprije zašti nu funk ciju zbog obližnjeg kamenoloma i bujičnih nanosa. Požar je površinu zahvatio 11. kolovoza 2001. go- dine. Sanacija opožarene površine izvršena je 2002. godi ne, a obuhvatila je uklanjanje izgorjele drvne mase i uspo stavljanje šumskog reda. Nikakvih dodatnih meliorativnih bioloških zahvata i aktivnosti nije bilo (slika 1). Kako je nakon požara razvijen gust travni pokrov, izostalo je prirodno pomlađivanje alepskog bora (slika 2). Slika2.Opožarena površina alepskog bora na predjelu Žrnovnica nakon sanacije, 2003. g. Figure 2Burnt stand of Aleppo pine after sanation, Žrnovnica area 2003 year (Foto: V. Topić) Pokusna ploha u Žrnovnici nalazi se na karbonat nom koluviju s prevagom detritusnih stijena. U neposrednoj blizini pokusne plohe otvoren je pedološki profil (slika 3) iz kojega su uzeti uzorci tla koji su analizirani u pedološkom laboratoriju Šumarskog in stituta u Jastrebarskom. Analitički podaci pokazuju da se pokusna ploha nalazi na karbonatnom koluviju s pretežito detritusom kamenja (Vrbek2002.). Tlo je neutralne do vrlo slabo al kalne reakcije, jako humozno, bogato dušikom te fi |