DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 54 <-- 54 --> PDF |
L. Butorac, V.Topić, A. Jazbec, G. Jelić: POVRŠINSKO OTJECANJE OBORINAI GUBICI TLA...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 165-174 ziološki aktivnim kalijem i fosforom (tablica 1).Ana liza mehaničkog sastava pokazuje da tlo pripada teks turnoj klasi lakih glina. Vegetacijski sastav na istraživanom području nije se bitnije mijenjao više od tri godine koliko traju istražvanja (2002–2005), tek što je na početku istraživanja pokrovnost bila nešto manja. U sloju grmlja ona je 2003. i 2004. godine iznosila 5 %, a 2005. godine 10 %; u sloju prizemnog rašća pokrovnost je u 2003. god. bila 70 %, u 2004. god. 85 %, a u 2005. god. 90 %. Od flornih elemenata u sloju grmlja nakon požara pridolazi: Myrtus communis L., Pistacia lentiscusL, Paliurus spina-crisa L, Rosa sempervirens L, Smilax aspera L, Spartium junceum L, Cystus salviefolius L, Rubus dalmatinusTratt.,usloj prizemnog rašća Sesleria autumnalisScop, Asparagus acutifolius L, Solidago virgaaurea L, Brachypodium ramosumL, Dorycnium hir- Tablica 1.Mehanički sastav i neka kemijska svojstva tla na pokusnoj plohi Žrnovnica Table 1Mechanical structure and some chemical characteristic on experimental plot Žrnovnica Slika 3.Pedološki profil na pokusnoj plohi Žrnovnica Figure 3Pedological profile in experimental plot Žrnovnica (Foto: B.Vrbek) Kemijskeanalize lokacijadubina pHCaCO 3 (%) P 2 O 5 mg/100g K 2 O mg/100g N (%) Humus (%) C (%) C/N H 2 0n-KCl Žrnovnica 0-37,77,517,9325,448,40,5111,976,9613,65 8-357,87,331,594,011,70,112,001,1610,55 Mehaničkisastav lokacijadubina KP 2,0-0,2 SP 0,2-0,02 prah 0,02-0,002 glina >0,002 teksturna oznaka Žrnovnica 0-33,029,334,533,2laka glina 8-357,328,132,332,3laka glina sutumL, Geranium purpureum Vill., Filipendula vulgarisMoench, Plantago lanceolataL, Inula verbascifolia Willd., Taraxacum officinale Weber. Tri godine nakon požara na ovom strmom i krševitom terenu razvila se relativno oskudna vegetacija. Alepski bor se vrlo rijetko pojavljuje nakon požara, dok je jesenska šašikagotovo u potpunosti osvojila opo žarenu površinu. Površinsko otjecanje i gubici tla na pokusnoj plohi Tijekom istraživanog razdoblja (2002–2005. godi ne) na pokusnoj plohi registrirano je 265 kišnih dana, tijekom kojih je palo ukupno 3.244,1 mm oborina. Sred nja godišnja količina oborina iznosila je 973,2 mm. Količina oborina manja od 10 mm s niskim i srednjim intenzitetom i kratkog trajanja zabilježena je u 80 % kišnih dana, dok one s količinom većom od 10,1 mm (20 % kišnih dana) predstavljaju 80 % ukupne količine. Najveća količina oborina koncentrirana je u jesenskim i zimskim mjesecima, osim 2005. godine kada je ljeto bilo izrazito kišovito. Površinsko otjecanje oborina i gubici tla zabilježeni su u 63 kišna dana, a uzrokovale su ga 24 oborine s nis kim, 20s umjerenim, 9 s visokim i 2 s vrlo visokim intenzitetom. Podatke o intenzitetu oborina za 8 dana u ko jima se javilo otjecanje nemamo, jer u samom počet ku praćenja na plohi nije bio postavljen ombrograf. Površinsko otjecanje oborinske vode izazvale su obo rine od 8,2 mm (visok intenzitet) do 133,7 mm (vrlo visok intenzitet). Oborine manje od 10 mm izazvale su površinsko otjecanje samo u 2 slučaja. U goto vo 50 % slučajeva količina površinskog otjecanja bila 2 je jednaka ili manja od 0,1 mm/m. Na Grafikonu 1pri kazani su podaci o mjesečnim vrijednostima oborina i površinskog otjecanja za svaku godinu istraživanja, osim 2002. godine koja je prikazana u tablici 2. Ploha je 2002. godine uspostavljena, ali bez mjernih instrumenata, pa nismo raspolagali s oborinskim podacima s plohe već smo koristili podatke meteorološke postaje Split-Marjan. To je razlog zbog kojega ćemo re zultate istraživanja iz 2002. godine u ovom radu prika zivati odvojeno od razdoblja 2003–2005. Iz navedenih podataka vidljivo je da se mjesečne vri jednosti površinskog otjecanja u istraživanom raz dob lju kreću od nule do maksimalno 3,03 mm/mu ruj nu 2002. godine. |