DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 58     <-- 58 -->        PDF

L. Butorac, V.Topić, A. Jazbec, G. Jelić: POVRŠINSKO OTJECANJE OBORINAI GUBICI TLA...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 165-174
ličina površinskog otjecanja bila je jednaka ili manja od


2


0,1 mm/m.
Gubici tla na istraživanim plohama pokazuju veliki
varijabilitet po godinama. Godišnje vrijednosti gubitaka


2


tla, kreću se od 0,016 g/mu 2003. godini do 10,829
g/mu 2002. godini, a koeficijent površinskog otjecanja
se u erodibilnim danima kretao od 0,0020 do 0,1165.


Srednja godišnja količina gubitaka tla pokazuju ma le


2


vrijednosti, iznosi svega 3,398 g/m(0,03 t/ha), s pro sječ


2


nom vrijednosti površinskog otjecanja od 4,42 mm/m.
Dnevne količine površinskog otjecanja i gubitaka tla
na pokusnoj plohi Žrnovnicapokazuju da su na koluviju,
s pretežito detritusom kamenja površinsko otjecanje i gubici
tla izrazito mali, iako se radi o opožarenoj površini. U
prvoj godini istraživanja, drugoj nakon požara, pokazivali
su nešto veće vrijednosti, ali nisu prelazili erozijsku toleranciju.
U drugoj i trećoj godini istraživanja, trećoj i četvr
toj nakon požara, površinska otjecanja oborinske vode


jako su mala, a gubitaka tla praktički nema, javljaju se u
tragovima pri većim količinama oborina jačeg intenziteta.
Površinsko otjecanje je u jakojkorelacijiskoličinom


oborina(r = 0,69), dok je s intenzitetom oborina u korelaciji
srednje jakosti (r = 0,49). Štojevećakoličinaiinten-


LITERATURAAlbadalejo,J., M. Martínez-Mena,A. Roldán,
V.Castillo, 1998: Soil degradation and desertification
induced by vegetation removal in
semiarid environment, Soil Use Manage. 14, pp.
1–5.
Andreu,V., J. L.Rubio, E.GImeno-García, J.


V. Llinares,1998: Testing three Mediterranean
shrub species in runoff reduction and sediment
transport. Soil and Tillage Research, 45:
441–454.
Elwell, H.A., M.A.Stocking,1976: Vegetalco ver
to estimate soil erozion hazard in Rhodesia,
Geoderma 15, pp. 61–70.


Kamara, C.S., 1986: Mulch tillage effects on Soil
loss and soil properting on ultisol in the humid
tropic. Soil andTillage Research 8: 131–134, Elsevier,
Amsterdam.


Kisić,I., F.Bašić,A. Butorac, M. Mesić, O.
Nestroy, M. Sabolić,2005: Erozija tla
vodom pri različitim načinima obrade: 1–95, Zagreb.



Komlenović,N., P.Rastovski, B. Mayer,
1992: Suzbijanje erozije na flišu Istre uzgojem
alep skog bora (Pinus halepensisMill.) i brnistre
(Spar tium junceumL.), Radovi, Vol. 27, br. 1,
5–14, Jastrebarsko.


Martinović,J., N. Komlenović, D. Jedlowski,
1978: Utjecaj požara vegetacije na tlo i is


zitetoborina,to ćeiotjecanjepopovršinibitiveće. Gubicitlapokazujukorelaciju
srednje jakosti s količinom i
intenzitetom oborina(r = 0,48 odnosno r = 0,44) i jaku
korelaciju s površinskim otjecanjem (r = 0,59). Štoje
većakoličinaiintenzitetoborinatepovršinskootjecanje,
to ćei gubici tla bitiveći. Na plohi nije utvrđena korelacija
površinskog otjecanja oborinske vode i gubitaka tla s
trajanjem oborinau razdoblju istraživanjaod3 godine.


Sukcesija prirodne vegetacije prisutna je na opožarenoj
površini, na kojoj se razvijaja travni pokrov, a
alepski bor jako se slabo obnavlja, javlja se samo u tragovima.
Upravo je travni pokrov koji se javlja već u pr voj
godini nakon požara, te karakteristike tla na kojemu
je ploha postavljena, razlog ovako malim vrijednosti ma
površinskog otjecanja i gubitaka tla.Travni pokrov
štiti tlo od udara kišnih kapi i svojim gustim korijenjem
čuva ga od erozije. Uz travni pokrov razlog ovako ma lim
gubicima tla su i geološke i pedološke karakteris ti ke
plohe koja je postavljena na izrazito skeletnom
koluviju, koji je izrazito vodopropustan i djeluje kao
“sito”, pa su gubici zanemarivi, gotovo ih i nema. Uz
ovak va obilježja tla i vegetacije na ovoj površini nisu
izra žena površinska otjecanja i erozija tla.


– References
hranu šumskog drveća, Šumarski list, (4–5):
139–148, Zagreb.
Martinović,J., 1997:Tloznanstvo u zaštiti okoliša:
1–287, Zagreb.
Matić,S., 1986: Šumske kulture alepskog bora i njiho
va uloga u šumarstvu Mediterana. Glas. šum.
pokuse, posebno izdanje 2: 125–145, Zagreb.
Matić,S., I.Anić, M.Oršanić,1997: Podizanje,
njega i obnova šuma kao temeljni preduvjeti
eko loškog, društvenog i gospodarskog napretka
Me diterana. Šumarski list br. 9–10, 463–472,
Zagreb.
Morgan, R.P.C., 1986: Soil Erosion and Conservation,
Longman Scientific andTehnical, Essex.
Pabat, I.A., N. F.Benedičuk,V. M.Krut,1976:
Poverhnostni stok vodi in smiv počni na sklonah
v zavrsinosti ot vazdeljvaeno kultur. Počvevodanie
vol. 2: 107–114.
Petraš,J., F.Bašić,1993: Metode istraživanja erozi
je tla vodom i zaštita voda. Hrvatske vode,
99–105, Zagreb.
Prpić,B., P.Jurjević, H. Jakovac,2005: Procjena
vrijednosti protuerozijske, hidrološke i vodozaštitne
uloge šume. Međunarodni znanstveni
skup: Protuerozijska i vodozaštitna uloga šume i
postupci njezina očuvanja i unapređenja. Šumarski
list, posebno izdanje, 186–194, Zagreb.