DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 UDK 630* 232.3 (001) Cupressus sempervirens var. pyramidalisNyman UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ SADNICAOBIČNOG ČEMPRESA(Cupressus sempervirens var. pyramidalis Nyman) U RASADNIKU I ŠUMSKOJ KULTURI EFFECT OF CONTAINER TYPE ON GROWTHAND DEVELOPMENT OF SEEDLINGS OF COMMON CYPRESS (Cupressus sempervirens var. pyramidalisNyman) IN NURSERIESAND FOREST CULTURES 1 1231 Vlado TOPIĆ, Lukrecija BUTORAC, Zoran ĐURĐEVIĆ, Branko KEKELIĆ, Goran JELIĆ SAŽETAK: Rast i razvoj sadnica običnog čempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalisNyman) koje su se uzgajale u različitim kontejnerimapratio se tijekom jedne godine uzgoja u rasadnicima u Omišu i u Šibeniku, te pet godina u šumskoj kulturi, posađenim na podrivanoj površini riperom i uiskopanim jamama 40 x 40 x 40 cm na pokusnoj plohi Podi kod Šibenika. Korištena su tri tipa kontejnera: Bosnaplast 12, Bosnaplast 18 i PVC tuljak 7/24, koji su napunjeni standardnom mješavinom treseta i zemlje u omjeru 2:1. Sjetva u kontejenrima je obavljena 23. travnja 2003. godine. Nakon nicanja biljaka obavljene su izmjere i analize jednogodišnjih biljaka u rasadnicima i u laboratoriju. Izmjere su obavljene sukcesivno svaka dva mjeseca u 3 navrata. Varijable koje su proučavane u rasadnicima i laboratoriju bile su: visina stabljike, promjer vrata korijena, težina korijena, ukupna dužina korijena, prosječni promjer korijena, težina stabljike, ukupna težina biljke, odnos težine stabljike i korijena. Na pokusnoj plohi Podi su svake godine u razdoblju od 2003. do 2008. godine, kod svih posađenih biljaka, izmjerene njihove visine i utvrđeni postotci preživljenja. Volumen kontejnera po zitivno je utjecao na morfologiju jednogodišnjih biljaka u rasadnicima i njihov bolji rast na plohi, pogotovo kod biljaka posađenih na podrivanom tlu riperom. Najveće i najkvalitetnije biljke u rasadnicima proizvedene su u PVC tuljcima, kontejnerima s volumenom od 923 cm3i s odnosom visine i promjera 3,4; zatim u kontejnerima Bosnaplast 18 volumena 220 cm3, te najmanje u kontejnerima Bosnaplast 12 volumena 120 cm3. Istraživanjima je utvrđeno da su biljke u kontejnerima s većim volumenom imale i bolji rast na terenu te veći postotak preživljenja. Ključne riječi:čempres, rasadnik, kontejner, sadnica, morfološka obi lježja, visinski rast, preživljenje. 1. UVOD – Introduction Čempres je vrsta šumskog drveća koja od prirodezemlje. U nas se uzgaja u primorskim krajevima, a na dolazi u sjevernom Iranu, MalojAziji, Egejskim otoci -mno gim lokalitetima priobalnog i otočnog dijela sred ma, Kreti, Cipru, odakle se proširio na čitavo Sredo- nje i južne Dalmacije prirodno se obnavlja, ali ne tvori prostrane šumske sasatojine, nego raste u većim i ma 1 Dr. sc. VladoTopić, mr. sc. Lukrecija Butorac, njim skupinama. Najviše je zastupljen u okolini Ore- Goran Jelić, dipl. ing. šum., Institut za jadranske kulture i melio bića, Župe dubrovačke i južnije, a pojedinačna stabla raciju krša, Put Duilova 11, 21000 Split, vlado.topic@krs.hr 2 po javljuju se i u toplijem submediteranu na području Mr. sc. Zoran Đurđević, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Split, Kralja Zvonimira 35, 21000 Split Obrovca, Knina,Vrlike i Sinja (Marčić1924,Balen 3 Branko Kekelić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 1937,Matković1962, Topić1990, Vidakovići Uprava šuma Split, Šumarija Šibenik, Josipa bana Jelačića 1, Fra njić2004). 22 000 Šibenik |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 8 <-- 8 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Dobro podnosi sušu, a otporan je na zračna strujanja, vjetrove, prašinu i plinove u zraku, te na posolicu. Iako je čempres sredozemna šumska vrsta, može izdržati niske temperature i preko –24 °C (Topić1990). Ima razvijen korijenov sustav i nalazimo ga na različitim tlima, ali najbolje uspijeva na vapnencima.Vrlo je raširen kao dekorativna vrsta u Primorju. Uzgaja se u parkovima, nasadima, grobljima, vrtovima i alejama, i to kao pojedinačna stabla, u skupinama i drvoredima. Svojim karakterističnim habitusom estetski obogaćuje, oživljava i osvježava jadranski krajolik, dajući mu topli sredozemni ugođaj. PremaMatkoviću(1962), u hortikulturnoj prak si općenito na našem primorju i otocima čempres predstavlja po svojoj učestalosti, osebujnim formama habitusa, veličini stabljike i rastu najimpozantniju ukrasnu parkovnu biljku. Istraživači čempresa slažu se u tome, piše Balen (1937), da je on u Sredozemlju bio nekada rašireniji nego danas. Pokušaj za njegovim proširenjem na sredozemnim staništima ima za cilj, barem u izvjesnoj mje ri, vratiti ga na nekadašnji položaj, koji je izgubio utje cajem čovjeka. Ako polazimo od pretpostavke da je Sredozemlje zaista prastara domovina čempresa, onda su današnja spontana nalazišta samo tragovi nekadaš njih prostranih sastojina. Čempres pripada među vrste koje nisu vezane za najizrazitija sredozemna staništa. On može činiti sastojine na našim najjužnijim, najtoplijim staništima, gdje se i prirodno pomlađuje, ali umjetno podignut dolazi i ondje, gdje se jedva osjećaju tragovi Sredozemlja i gdje nema prirodnog pomlađivanja ili je ono vrlo rijetko. Umjetno podignut, čempres dolazi vrlo često u čistim sas tojinama. On je izrazita vrsta za gornju sastojinu u sredozemnim šumama. Njegove uzgojne osobine traže što obilniju donju sastojinu, čija uloga se ogleda ponajprije u održavanju proizvodne sposobnosti tla. S obzirom na činjenicu da čempres zauzima prostorni areal kao malo koja druga mediteranska vrsta, trebao bi imati i značajno mjesto među vrstama koje dolaze u obzir za pošumljavanje našeg krškog područja. Pavari(1934) piše da čempres nije odgovarajući za stvaranje čistih sastojina, koje bi odgovarale na kršu, i to zbog toga što vraća zemljištu vrlo malen dio oduzetih hraniva, odnosno stvara vrlo slabu prostirku (listinac), a time i slabu zaštitu zemljišta od erozije, što je potvrdio i Topić(1988) u svojim istraživanjima na po kusnoj plohi Klačine. Kako vidimo, radi se o šumskoj vrsti velike ekonom ske, ekološke i pejsažne vrijednosti, za koju ima mo malo egzaktnih saznanja o njegovoj uporabljivosti pri pošumljavanju degradiranih staništa sredozemnog krškog područja Hrvatske i njegovom melioracijskom učinku na stanište(Topić1988, 1999), kao i tipovima kontejnera u kojima bi se proizvodile kvalitetne sadnice u rasadnicima, što je preduvjet uspješnom pošumljavanju. Za proizvodnju sadnica šumskog drveća mnogi rasad nici kod nas i u svijetu preferiraju manje kontejnere, jer su jeftiniji i po jedinici površine može se uzgajati više biljaka. Međutim, ovi kontejneri prilagođeni su vrstama sitnog sjemena, ali ne i vrstama brzog rasta, krup nog sjemena i s jakim korijenom za koji su potreb ni veći kontejneri (Matići dr.1996,Oršanići dr. 1996,Ocvirek1994, Topići dr.2006). Varijable kontejnera kao što je volumen, odnosno nje gov promjer i dubina (visina) utječu na fiziologiju i morfologiju sadnica u rasadniku i šumskoj kulturi. Sto ga je važno odrediti koje varijable imaju najveći utjecaj na morfološka svojstva sadnica u rasadniku i njihov raz voj sa što manjom deformacijom korijenovog susta va prouzročenog, uglavnom, ograničenim volumenom kontejnera. U ovom radu istraživan je utjecaj tipa kontejnera na rast i razvoj biljaka običnog čempresa u rasadnicima i šumskoj kulturi pri različitim metodama pripreme tla za pošumljavanje. Istraživanja su obavljena u rasadnicima Uprave šuma Split i pokusnoj plohi “Podi” na području Šumarije Šibenik s ciljem da se utvrdi koji od is traživanih kontejnera, koji se već nekoliko godina pri mijenjuju u redovitoj šumskoj proizvodnji, imaju naj veći učinak na razvoj sadnica čempresa u rasadniku i pokusnoj plohi, posađenim na podrivanoj površini s ri perom i u iskopanim jamama. 2. MATERIJAL I METODE – Material and methods 2.1.Faza u rasadniku i laboratoriju– Phase in nursery and laboratories Prikupljeno je sjeme običnog čempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalis Nyman) poznate provinijencije, iz kojega su tijekom 2003. godine u rasadnicima “Sla vinj” u Omišu i “Šubićevac” u Šibeniku proizvede ne jednogodišnje sadnice. Kod uzgoja su korištena tri ti pa kontejnera: Bosnaplast 12 – dimenzija 36 x 25,5 x 12 cm, 3 s 55 otvora u bloku i volumena svakog otvora od 120 cm, Bosnaplast 18 – dimenzija 32 x 21,2 x 18 cm, s 33 ot vora 3 u bloku i volumenom svakog otvora od 220 cmte PVC 3 tuljak – dimenzija 7 x 24 cm, volumena 923 cm.Kontej neri su se punili standardnom mješavinom treseta i zem lje u omjeru 2:1, koja se upotrebljava u redovitoj rasadničkoj proizvodnji. Pri pripravljanju smjese do 3 dano je 4-5 kg NPK 7:14:21, po 1msupstrata. Sjetva u kontejnerima obavljena je ručno 23. travnja 2003. go- di ne. Biljke u rasadnicima redovito su se zalijevale i obav ljala njega i zaštita ponika od bolesti i štetnika. Na kon nicanja biljaka obavljene su izmjere i analize jed nogodišnjih sadnica u rasadnicima i laboratoriju. Varijable koje su se proučavale u rasadnicima i labora |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 9 <-- 9 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 toriju bile su visina stabljike, promjer vrata korijena, te žina stabljike, težina korijena, ukupna težina biljke i od nos težine stabljike i korijena, a deformacija korijenovog sustava promatrala se kod svakog kontejnera pri izmjeri biljka. Izmjere su obavljene sukcesivno svaki mjesec u 3 navrata. Kod svake izmjere izabrane su 3 bilj ke (maksimalne visine, srednje i minimalne) iz svakog kontejnera za morfološku determinaciju. Prva analiza obavljena je 1. rujna 2003. godine, a posljednja 7. 2.2.Faza u šumskoj kulturi Pokusna ploha “Podi” uspostavljena je tijekom 2002. godine na području Uprave šuma Podružnice Split, Šumarija Šibenik, u suradnji sa Samostalnim odjelom za šumarstvo Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Ploha ima površinu 16 ha, ograđena je i nalazi se u Gospodarskoj jedinici Jamina, odjel 20d, na zaravni nadmorske visine 150 m u pojasu vazdazelene šumske vegetacije sveze hrasta crnike (Quercion ilicis). Geološki ploha je homogena, izgrađena od krednih vapnenaca s plitkim do srednje dubokim i jako skeletnim smeđim tlom karakterističnog A-(B)rz-R profila. Prema Köppenovoj klasifikaciji, koristeći se podacima Seletkovićai Katušina (1992) meteorološke postaje Šibenik iz razdoblja 1961–1990, klimu ovog područja svrstavamo u tip Csa, listopada 2003. godine.Visina biljke izmjerena je rav na lom u cm, a promjer vrata korijena šublerom. Težina nadzemnog i podzemnog dijela biljke vagana je preciznom vagom u dvije decimale. Pomoću Skenera STD 1600 i softwareVin RHizo Pro utvrđena je kod analiziranih sadnica ukupna dužina svih dijelova korijena po debljinskim stupnjevima, ukupni volumen, volumen po debljinskim stupnjevima, prosječni promjer korijena i površina plašta korijena. – Phase in forest culture koju karakterizira zbroj godišnjih količina padalina od 808,1 mm i srednje godišnje temperature 15,1 °C. Izabrana površina predstavlja neobraslo proizvodno šumsko zemljište za pošumljavanje, na kojemu je Šumarija Šibenik u jednom dijelu obavila pripremu tla, kao i sadnju sadnica blok metodom na podrivanom tlu riperom i klasičnim pošumljavanjem u iskopane jame dimenzija 40 x 40 x 40 cm. Nakon sadnje jednogodišnjih sadnica običnog čempresa obavljene su svake go- di ne, u istraživanom razdoblju, izmjere visina svih posađenih biljaka u cilju praćenja njihovog razvoja po vrs tama kontejnera i tehnologiji sadnje. Utvrđen je po go dinama i postotak preživljenja posađenih biljaka čem presa i analiziran uspjeh njegovog pošumljavanja. Date analysis 2.3.Analizapodataka– Korelacijsko-regresijska analiza primijenjena je prijabli (tipa kontejnera, načina sadnje) na rast i razvoj sadutvrđivanju kvantitativne ocjene utjecaja pojedinih vari-nica običnog čempresa u rasadniku i na pokusnoj plohi. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Research results with discussion 3.1.Rezultati istraživanja u rasadnicima i laboratoriju Results of research in nurseries and laboratories Volumen kontejnera imao je jak i pozitivan učinak na rast i razvoj jednogodišnjih sadnica običnog čempresa u rasadnicima (tablica 1).Iz tablice se vidi kako veći kontejneri proizvode više sadnice s većim promjerom vrata korijena i ukupnom biomasom. Prosječne vi sine sadnica 3 običnog čempresa u PVC tuljcima, vo lumena 923 cm, bile su najveće i u prvoj godini uzgoja imale su visinu 25,6 cm, a najmanje u Bosnaplast 12 kontejnerima, 14,2 cm.Volumen kontejnera pozitiv no ko relira i s promjerom sadnice, biomasom korijena i stab ljike u rasadniku. Ukupna težina jednogodišnjih sad nica kod PVC tuljaka iznosila je 5,30 g, dok je promjer biljaka, odnosno promjer vrata korijena, iznosio 3,37 mm. U kontejnerima Bosnaplast 18 ukupna težina sadnice iznosila je 2,17 g, a Tablica 1. Srednje morfološke vrijednosti jednogodišnjih sadnica običnog čempresa (Cupressus sempervirens var. pyramidalisNyman) uzgojenim u različitim tipovima kontejnera u rasadniku Table 1 Average morphologic values of common cypress (Cupressus sempervirens var. pyramidalisNyman) seedlings grown in various container types in a nursery Obilježje –Parameters Bosnaplast 12Bosnaplast 18PVC tuljak 7/24 Visina stabljike – Stem height,cm14,1715,3325,60 Promjer vrata korijena –Root collardiameter, mm2,002,733,37 Težina korijena – Root weight,g0,500,631,30 Ukupna dužina korijena –Total root lenght, cm342,18492,50788,37 Prosječni promjer korijena –Average root diameter,mm0,860,750,60 Težina stabljike – Stem weight, g1,331,534,00 Ukupna težina biljke –Total plant weight, g1,832,175,30 Stabljika / Korjen –Stem / root, 2,662,433,07 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 11 <-- 11 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Slika2.Sadnice običnog čempresa s korijenovim sustavom iz kontejnera Bosnaplast 12 i Bosnaplast 18 četiri mjeseca nakon sjetve, maksimalne, srednje i minimalne biljke Figure 2Seedlings of common cypress with root system from the container Bosnaplast 12 and Bosnaplast 18 four months after seeding, maximum, medium and minimum plants Slika 3.Deformacija i distribucija ukupne dužine korijenovog sustava srednje razvijenih biljaka običnog čempresa iz kontejnera Bosnaplast 12 i Bosnaplast 18, četiri mjeseca nakon sjetve Figure 3Deformation and distribution of entire lenght of root system of medium developed plants of common cypress from the containers Bosnaplast 12 and Bosnaplast 18, fou months after seeding promjer vrata korijena 2,73 mm. Najmanje vrijednostiizmeđu volumena kontejnera i morfoloških parametara utvrđene su kod kontejnera Bosnaplast 12 s ukupnom sadnica. Jednogodišnje sadnice koje su rasle u kontejnebiomasom jednogodišnje sadnice od 1,83 g i promjerom rima većeg volumena (PVC tuljak 7/24) imale su veću 22 vrata korijena od 2,00 mm. visinu (r= 0,981), veću težinu stabljike (r= 0,985) i 2 veću težinu korijena (r=0,792), nego one koje su rasle u razvoj biljaka običnog čempresa u rasadniku. Univari- manjim kontejnerima (Bosnaplast 18) i pogotovo Bosnajantnom regresijskom analizom utvrdili smo jaku vezuplast 12 (slika 1). Dakle, tip kontejnera ima značajni učinak na rast i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 12 <-- 12 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Slika4.Sadnice običnog čempresa s korijenovim sustavom iz kon tejnera Bosnaplast 12 i PVC 7/24 sedam mjeseci na - kon sjetve, maksimalne, srednje i minimalne biljke Figure 4Plants of common cypress with root system from the con- tainers Bosnaplast 12 and PVC 7/24, seven months after seeding, maximum, medium and minimum plants Slika 5.Deformacija i distribucija ukupne dužine korijenovog sustava maksimalno razvijenih biljaka običnog čempresa iz kontejnera Bosnaplast 12 i PVC 7/24, sedam mjeseci nakon sjetve Figure 5Deformation and distribution of the entire lenght of root system of maximum developed plants of common cypress from the containers Bosnaplast 12 and PVC 7/24, seven months after seeding Kod ocjene kvalitete sadnice veliku važnost imajutiji i dva puta duži korijenov sustav, nego u kontejneri razvijenost i kvaliteta korijenovog sustava.Analizomma Bosnaplast 12, koji se više i ne upotrebljavaju u rako rijenovog sustava utvrdili smo kako jednogodišnjesadničkoj proizvodnji (tablica 1). sad nice čempresa u PVC tuljcima imaju znantno boga |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 10 <-- 10 --> PDF |
. Slika 1.Regresijska analiza ovisnosti visine biljaka, težine stabljike i težine korijena običnog čempresa (1+0) u rasadnicima o vrsti kontejnera Figure 1Regression analysis of dependence of plant height, stem and root weight common cypress (1+0) in nursery with the container type |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 14 <-- 14 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Dakle, u ovom slučaju najslabije rezultate, kad je u pitanju postotak preživljavanja, pokazale su se sadnice običnog čempresa proizvedene iz kontejnera Bosnaplast 12 i to posađene u jame (20 %). Uz postotak preživljavanja biljaka običnog čempresa nakon sadnje, Slika6.Pokusna ploha Podi na kojoj su obavljena pošumljavanja jednogodišnjim sadnicama običnog čempresa Figure 6Experimental plot Podi on which afforestration by one year seedlings of common cypress was done (Foto: V. Topić) Slika 7.Regresijska analiza ovisnosti postotka preživljenja posađenih biljaka običnog čempresa u šumskoj kulturi o vrsti kontejnera i načinu sadnje Figure 7Regression analysis of survival date plants of common cypress in forest culture depending on the type of container and way of planting |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 15 <-- 15 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Slika 8.Regresijska analiza ovisnosti visine biljaka običnog čempresa u šumskoj kulturi o vrsti kontejnera i načinu sadnje Figure 8Regression analysis of dependence of plant height of common cypress in forest culture on the type of container and way of planting važan kriterij kod ocjene uspjeha pošumljavanja je ipogotovo Bosnaplast 12 posađene u iskopane jame dinjihov visinski rast i razvoj. Kao i kod postotka preživ-menzija 40 x 40 x 40 cm. ljenja najveći visinski rast imale su sadnice iz PVC Regresijskom analizom utvrdili smo ovisnost postotuljka 7/24 posađene na riperanoj površini u odnosu na tka preživljenja i visine biljaka na pokusnoj plohi o sadnice proizvedene u kontejnerima Bosnaplast 18 i vrsti kontejnera i načinu sadnje (slike 7 i 8). Sadnice |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 20 <-- 20 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Five-year monitoring of plant development in the experimental plot showed that the afforestation method with common cypresses planted in the soil undermined with a ripper to 50 to 70 cm in depth gave better results than the classical method of afforestation in dug holes of 40 x 40 x 40 cm. Common cypress plants from polyethylene bags of 923 cm3 planted in the soil undermined with a ripper had an average height of 74.5 cm and maximal height of 181.0 cm. Those planted in dug holes reached a height of 54.5 cm and maximum height of 128.0 cm (Figures 9 and 10). Plants from B12 containers showed the smallest height increment. The average plant height in the soil undermined with a ripper was 48.4 cm and the maximal height was 101.0 cm, while that in dug holes was 38.4 cm to 76.0 cm. The above data show that common cypress is a very useful species for afforesting karst areas and establishing mixed cultures in particular, on condition that the soil is properly prepared for afforestation and only good quality planting stock used. This material includes two-year-old seedlings grown in larger volume containers (900 to 1000 cm3). Planting should be timely and expertly performed and obligatory tending treatments should be applied in the first several years after planting. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 16 <-- 16 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 običnog čempresa koje su rasle u većim kontejnerima i 2 na podrivanom tlu riperom imaju veću visinu (r= 2 0,972) i veći postotak preživljenja, (r= 0,792) nego biljke posađene u jame. O primjeni strojne obrade tla pri podizanju šuma na kršu i njenog učinka na uspjeh pošumljavanja pisali su, kako u svijetu tako i kod nas, mnogi autori (Meštrović1964, Dereta1968, Matić1978, 1981,MatićiPrpić1983, Tomašević1983, 1990, 1995). U petoj godini, kada su obavljene zadnje izmjere na plohi, biljke običnog čempresa iz polietilenskih tuljaka, 3 vo lumena 923 cm, posađene na riperanoj površini ima le su prosječnu visinu 74,5 cm, maksimalnu 181,0 cm, a po sađene u iskopane jame 54,5 cm, maksinalna 128,0 cm (slike 9 i 10), dok je prosječna visina biljaka čempresa iz kontejnera Bosnaplast 18 na podrivanom tlu riperom iznosila 55,9 cm, maksimalna 138,0 cm, a u iskopanim jamama 44,7 cm, maksimalna 93,0 cm. Najmanji visinski prirast imale su biljke iz kontejnera Bosnaplast 12, na podrivanom tlu riperom pro sječna visina iznosila je 48,4 cm, maksimalna 101,0 cm, a u iskopanim jamama prosječna visina je bila 38,4 cm, maksimalna 76,0 cm. Slika10. Obični čempres posađen u jame, pet godina nakon sadnje, ploha Podi Figure 10Common cypress planted into holes, five years after planting, plot Podi (Foto: V. Topić) dovoljno podataka na temelju kojih se može zaključiti o velikoj prednosti uzgoja sadnog materijala u kontejnerima s većim volumenom i pošumljavanja na podrivanoj površini, odnosno nedostacima pošumljavanja s jednogodišnjim sadnicama čempresa, pogotovo slabije razvijenim i iz kontejnera s malim volumenom i klasičnim načinom pošumljavanja u jame. Analizom posađenih biljaka običnog čempresa utvr dili smo kod svih tipova kontejnera, pogotovo kod kontejnera s malim volumenom kao što je Bosnaplast 12, da su se, godinu dana nakon pošumljavanja, osušile sve slabije razvijene sadnice, koje su imale malu visinu stabljike i slabo razvijen korijenov sustav. Iznijeti podaci pokazuju da je obični čempres vrlo upotrebljiva vrsta za pošumljavanje krša, pogotovo kod podizanja mješovitih kultura, ali samo pod uvjetom da Slika9.Obični čempres na podrivanom tlu riperom, pet godina nakon sadnje, ploha Podi Figure 9Common cypress on soil undermined by riper five years after planting, plot Podi (Foto: V. Topić) Rezultati petogodišnjih proučavanja razvoja biljaka običnog čempresa na pokusnoj plohi Podi, daju nam se upotrijebi kvalitetan sadni materijal, i to dvogodišnje 3 sadnice iz većih kontejnera volumena 900 do 1000 cm, te da se sadnja obavi na vrijeme i stručno uz njegu koja mora biti obavezna u prvim godinama nakon sadnje. Usavršavanjem tehnologije pošumljavanja, postotak preživljenja, kao kriterij, više i nije toliko limitirajući u izboru vrsta kao što su rast i razvoj. 4. ZAKLJUČCI – Conclusions Ovim istraživanjima smo utvrdili jaku vezu između fizičkih karakteristika kontejnera i razvoja sadnica običnog čempresa u rasdniku i šumskoj kulturi.Volumen kontejnera izravno je utjecao na rast i razvoj biljaka čempresa. U većim su kontejnerima proizvedene kvalitetnije biljke većih visina, promjera vrata korijena, težine stabljike, težine korijena, ukupne dužine korijena i ukupne težine biljke. Najveću vrijednost morfoloških svojstava utvrdili smo u PVC tuljcima, zatim u kontejnerima Bosnaplast 18, a najmanju u kontejnerima Bosnaplast 12, što je izravno utjecalo i na rast i razvoj biljaka nakon obavljenog pošumljavanja. Također je veličina kontejnera imala i vrlo pozitivan utjecaj na kvalitetu korijenovog sustava. Biljke čempresa u PVC tuljcima bolje i pravilnije razvijaju postrano žilje, nego u kontejnerima Bosnaplast 18 i pogotovo Bosnaplast 12. Osim toga, i de formacije korijenovog sustava u tuljcima je manja, što čini ove sadnice kvalitetnijim i vrlo upotrebljivim pri pošumljavanju. Rezultati ukazuju kako je dužina |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 13 <-- 13 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Tijekom proizvodnje sadnica u rasadnicima razvijenost korijena kontrolirala se u tri navrata. Utvrđeno je kako korijenov sustav običnog čempresa ima jednostavnu arhitekturu sa žilom srčanicom i brojnim i vrlo tankim postranim žiljem. Istraživanjima je utvrđeno da je razvijenost sadnica čempresa različita, ne samo kod različitih, već i kod iste vrste kontejnera. U prvoj analizi korijenovog sustava, četiri mjeseca nakon sjetve, proraslost busena kod sadnica čempresa, pogotovo slabije razvijenih, bila je vrlo slaba u svim tipovima kontejnera (slika 2).Tek je krajem mjeseca listopada i početkom studenog proraslost busena bila zadovoljavajuća kod bolje razvijenih biljaka u kontejnerima Bosnaplast 12, ali ne i u kontejnerima Bosnaplast 18 i PVC tuljcima 7/24. U PVC tuljcima korijenov sustav bolje se razvija i bogatiji je žiljem nego u kontejnerima Bosnaplast 18, a pogotovo u kontejnerima Bosnaplast 12 (slika 4). Unutar jed ne vegetacije, kod biljaka u ovim kontejnerima nije 3.2.Rezultati istraživanja u šumskoj kulturi– Krajem 2003. godine na pokusnoj plohi “Podi” kod Šibenika (slika 6) obavljeno je pošumljavanje s jednogodišnjim sadnicama običnog čempresa proizvedenim u rasadnicima u Omišu i u Šibeniku. Pokus smo postavili u istim stanišnim uvjetima, ali s dva načina pripreme tla za pošumljavanje i tri tipa kontejnera. Promatrali smo 828 biljaka posađenih u tri odvojena bloka površine 40 x 50 m. Odmah nakon sadnje čempresa obavljene su izmjere na biljkama u svrhu praćenja njihovog razvoja po vrsti i tehnologiji uzgoja i sadnje, te utvrđivanje postotka preživljavanja. Na plohi su svake godine u razdoblju od 2003. do 2008. godine, kod svih posađenih biljaka izmjerene njihove visine i utvrđeni postotci preživljavanja, a podaci su prikazani u tablici 2 i slikama 7 i 8. Iz podataka prikazanih u tablici 2 vidljivo je da se krajem prvog vegetacijskog razdoblja, utvrđeno spiraliranje korijenovog sustava ili je ono vrlo malo (slike 3 i 5), ali proraslost busena, pogotovo kod sla bije razvijenih biljaka, nije zadovoljavajuća. Zbog toga, uzgoj sadnica običnog čempresa u kontejnerima PVC 7/24, pa i u kontejneru Bosnaplast 18 , trebao bi biti nešto duži od jedne vegetacije, a maksimalno dvije vegetacije. Ovi kontejneri pozitivno su utjecali na rast i razvoj čempresa u rasadnicima i u njima su proizve dene kvalitetne sadnice za pošumljavanje. Dobro ishranjena biljka i kvalitetni korijenov sustav važne su varijable i dobra pretpostavka budućeg preživljavanja i rasta sadnica nakon presađivanja.Velike biljke imaju veći korijenov sustav koji može rasti u dubljim horizontima tla, gdje vlaga može biti dostupna i za vrijeme suhih razdoblja, dok manji kontejneri, kao što je Bosnaplast 12, skraćuju rast korijena i reduciraju dostupnost bioelemenata i vode biljci te na taj način utječu na njezin rast i razvoj, što su terenska istraživanja i potvrdila. Research results in forest culture uzevši u obzir sve tipove kontejnera i metode pošumljavanja, preživljenje biljaka običnog čempresa kretalo u velikom rasponu od 28,0 % do 78,8 %. Najbolji rezultati registrirani su na podrivanom tlu riperom, i to s posađenim biljkama iz kontejnera PVC 7/24 (78,8 %), zatim biljkama iz kontejnera Bosnaplast 18 (62,5 %) te biljkama iz kontejnera Bosnaplast 12 (61,3 %). Na pokusnoj plohi utvrdili smo da je postotak preživljavanja biljaka običnog čempresa posađenih klasičnom metodom u iskopane jame 50 % niži nego kod biljaka posađenih na riperom podrivanoj površini, i to kod svih tipova kontejnera (tablica 2). Tri godine nakon sadnje podaci o preživljavanju se nešto razlikuju od onih iz prve godine, a nakon treće godine nije registrirano daljnje sušenje biljaka. Tablica 2.Prosječne visine biljaka običnog čempresa i njihov postotak preživljenja po vrsti kontejnera i načinu sadnje u prvih 5 godina Table 2 Average heights of common cypress plants and the percentage of survival according to container type and way of planting in the first five years Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom –Afforestation by planting on soil undermined by riper Tip kontejnera Container type Broj posađenih biljaka Number of plants Visina posađenih biljaka Height of plants 2003 Visine biljka u godini, cm Plants height in a year, cm Preživljenje biljaka u godini, % Survival plants in year, % 2004200520062007200820042005200620072008 Bosnaplast 121376,9014,3927,1637,1643,7148,4061,353,348,948,243,1 Bosnaplast 181768,8917,0332,7743,3450,5655,9762,561,457,957,957,4 PVC tuljak 7/2419816,1030,1246,9360,5268,0474,7978,876,373,273,273,2 Pošumljavanje sadnjom u jame –Afforestation by planting into holes Bosnaplast 12506,8713,5620,5629,0634,3838,4428,024,020,020,020,0 Bosnaplast 18508,8414,0022,9032,3940,3044,7236,032,030,030,030,0 PVC tuljak 7/2421716,2426,5837,5443,3550,8054,5443,839,238,237,837,3 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 17 <-- 17 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 uz goja sadnica čempresa u ispitivanim kontejnerima od posebne važnosti i izravno utječe na kvalitetu sadnog materijala, razvijenost žiljnog sustava i njegovu deformaciju. Prema našim istraživanjima, za kontejner malog volumena, kao što je Bosnaplast 12, ne preporučujemo uzgoj duži od jedne vegetacije, odnosno sedam mjeseci nakon sjetve, dok za kontejner Bosnaplast 18 i 3 PVC tuljak, volumena 923 cm, za uzgoj kvalitetnog sad nog materijala preporučuje se proizvodnja od jedne i pol , maksimalno dvije vegetacije. Općenito, može se zaključiti kako su sadnice iz većih kontejnera, kontejnera s većim volumenom, imale veću startnu visinu kod pošumljavanja, veći postotak preživljenja i intenzivniji rast i razvoj. Razvijenije biljke ne trpe nikakav šok prilikom sadnje, a hranivima bogatiji supstrat u većim kontejnerima pozitivno utječe na njihov ubrzani rast prvih godina nakon sadnje i konačno vremenske prilike kod sadnje imaju daleko manji utjecaj, što znatno može produžiti i sezonu sadnje. Rezultati petogodišnjeg praćenja razvoja biljaka na pokusnoj plohi daju nam podatke na temelju kojih se može zaključiti o prednostima i nedostacima različitih načina uzgoja i sadnje običnog čempresa na kršu. Utvrdili smo da je metoda pošumljavanja biljaka običnog čempresa na podrivanom tlu riperom, na dubini od LITERATURABalen,J., 1937: Drugi prilog poznavanju naših medite ranskih šuma. Šum. list 61 (5): 345–446, Zagreb. Dereta,B., 1968: Primjena mehanizacije na kršu u po šumljavanju. Instituta za šumarska istraživanja u Zagrebu, Radovi 11: 1–17, Zagreb. Marčić,M., 1924: Čempres. Šum. list 48 (1): 1–6, Zagreb. Matić,S., 1978: Rezultati komparativnog istraži vanja uspjeha pošumljavanja mehaniziranim i klasičnim načinom sadnje. Mehanizacija šumarstva, 9–10, Zagreb. Matić,S., 1981: Mjesto i uloga mehanizacije u radovima na proširenoj biološkoj reprodukciji šuma. Mehanizacija šumarstva, 5–6, Zagreb. Matić,S., B.Prpić,1983: Pošumljavanje. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, 1–79, Zagreb. Matić,S., N.Komlenović, S.Orlić, M.Oršanić, 1996: Rasadnička proizvodnja hrasta lužnja ka. U: D. Klepac (ur.), Hrast lužnjak u Hr vatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 159–166, Zagreb. Matković,P.,1962: Čempres. Hortikultura 2: 1–16, Zagreb. 50–70 cm, dala bolje rezultate od klasične metode pošumljavanja u iskopane jame dimenzija 40 x 40 x 40 cm. Sadnice običnog čempresa koje su rasle u većim kontejnerima i posađene na podrivanom tlu riperom imale su veći postotak preživljenja i veće visine nego sadnice posađene u jame iz kontejnera malog volumena. Na riperom razrahljenom tlu biljka se brzo zakorijenjuje i prodire u dublji horizont, gdje uvijek ima više vode nego u plićim horizontima, što u sušnim ljetnim mjesecima ima izravni utjecaj na preživljenje i rast biljaka. Dakle, dobro pripremljeno tlo za pošumljavanje i kvalitetna sadnica s dobro razvijenom stabljikom, netorziranim i razvijenim korijenom dobro je jamstvoa za uspješno podizanje kultura običnog čempresa na kršu. Istraživanja koja su provedena na pokusnoj plohi Podi pokazala su da je čempres vrsta s kojom najozbiljnije treba računati kod pošumljavanja sredozemnog krškog područja Hrvatske. Kako se radi o trajnom eksperimentalnom objektu, značajnom za eumediteransko krško područje Dalmacije, praćenje rasta i razvoja običnog čempresa i ostalih šumskih vrsta s kojima se eksperimen tira na ovoj plohi, nastavlja se. – References Meštrović,Š., 1964: Primjena mehaničke obrade tla pri pošumljavanju šuma u području Mediterana. Šum. list 88 (3–4): 124–133, Zagreb. Ocvirek,M., 1994: Kontejnerska proizvodnja četinjača. Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, str. 104, Zagreb. Oršanić,M., S.Matić, I.Anić,1996: Kontejnerska proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka i njen utjecaj na kvalitetu šumskih kultura. U: B. Ma yer (ur.), Unapređenje proizvodnje biomase šum skih ekosustava, Znanstvena knjiga 1, Hrvatsko šumarsko društvo, str. 307–312, Zagreb. Pavari,A., 1934: Monografia del Cipresse inTos ca na, Firenze. Perić,S., S.Orlić,2000: Utjecaj krupnoće sjemena crnog, alepskog i primorskog bora te pinije na pošumljavanje i razvoj biljaka u rasadniku. Rad. Šumar. inst. 35 (2): 27–39, Jastrebarsko. Seletković,Z., Z. Katušin,1992: Klima Hrvatske. U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, 13–18, Zagreb. Tomašević,A., 1981: Rezultati pokusne sadnje biljaka alepskog i primorskog bora (Pinus halepensis Mill.) i (Pinus maritimaDur.) golog ko rijena i u polietilenskim tuljcima. Šum. list CV (11–12): 441–450, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 18 <-- 18 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 Tomašević,A., 1983: Mogućnost primjene strojneTopić,V.,1999: Melioracijski učinci šumskih kultura obrade tla pri pošumljavanju krša. Šumarskana kršu u odnosu na pedosferu. Šum. list CXXIII me hanizacija (5–6): 665–668, Zagreb.(9–10): 411–422, Zagreb. Tomašević,A., 1986: Rekultivacija krških goletiTopić,V., L.Butorac, S.Perić, G.Jelić,2006: pošumljavanjem u SR Hrvatskoj. Glas. šum. po-Influence of container type on growth and devekuse, posebno izdanje 2: 147–160, Zagreb.lopment of holm oak (Quercus ilexL.) seedlings in the nursery. Periodicum biologorum, Vol. 108, Tomašević,A., 1990: Podrivanje kao prva faza pri- No 6, 643–648. preme tla za pošumljavanje. Glas. šum. pokuse 26:393–404, Zagreb. Topić,V., Z. Đurđević, L.Butorac, G. Jelić, 2006: Utjecaj tipa kontejnera na rast i razvoj sadTomašević, A., 1995:Višegodišnji rezultati istražinica pinije (Pinus pineaL.) u rasadniku. Rad. vanja uspjeha pošumljavanja na kršu alepskim Šumar. inst., izvanredno izdanje 9: 149–158, Ja borom (Pinus halepensisMill.), crnim borom strebarsko. (Pinus nigraArn.) i primorskim borom (Pinus pinasterAit.) kod tri različite metode pripremeVidaković,M., J.Franjić,2004: Golosjemenjače. tla za pošumljavanje. Šum. list CXIX (7–8):Sveučilišni udžbenik, Šumarski fakultet Sveuči227– 236, Zagreb.li šta u Zagrebu, Hrvatske šume i Akademija šumar skih znanosti, Nacionalna sveučilišna Topić, V.,1988: Upotrebljivost nekih autohtonih i knjiž nica, str. 1–823, Zagreb. alohtonih šumskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog krškog područja Dalmacije, Disertacija. Topić,V.,1990: Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom krškom području Dalmacije. Šum. list CXIV (11–12): 441–450, Zagreb. SUMMARY: Cypress is a forest tree species that is widely distributed across the entire Mediterranean region. Grown in the Adriatic area, in many coastal and island localities of Central and South Dalmatia it regenerates naturally but does not form large forest stands. Instead, it occurs in smaller orbigger groups. It is mostly found near Orebić, Župa Dubrovačka and further south, while some individual trees can also occur in the warmer sub-Mediterranean parts of Obrovac, Knin, Vrlika and Sinj. Compared to many other Mediterranean species, cypress has a very large distribution range and should, therefore, have an important role in afforesting karst areas, particularly in view of its great economic, ecologic and landscape value. This paper investigates the impact of container type on the development of common cypress grown in nurseries and forest cultures at various methods of preparing the soil for afforestation. The research was undertaken in the nurseries of Split Forest Administration and in the experimental plot Podi in thearea of Šibenik Forest Office. The goal was to determine which of the studied containers, already in use in regular forest production for several years, have the greatest impact on the development of cypress seedlings in the nurseries and in the experimental plot. The seedlings were planted in the soil undermined with a ripper and in dug holes. Three types of containers were used: Bosnaplast 12, Bosnaplast 18 and PVC bag 7/24. The containers were filled with standard 2:1 peat and soil mixture commonly used in regular nursery production. The seeds were hand-sown in containers on 23 April 2003. After reaching one year, the plants were measured and analyzed in the nurseries and laboratories. The variables studied in the nurseries and laboratories included plant height, root collar diameter, plant weight, root weight, total plant weight and plant weight - root weight ratio. Root system deformations were observed in |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 19 <-- 19 --> PDF |
V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134 each container during plant measurements. Measurements were carried out successively every month on three occasions. Each time three plants were chosen (maximal, medium and minimal height) from each container for morphologic determination. Plant heights were measured with a ruler in cm and root collars with a shubler. The weight of the aboveground and underground plant part was measured with precise scales to two decimals. Scener STD 1600 and Vin RHizo Pro software were used to determine overall length of all the root parts by diameter degrees, as well as total volume, volume by diameter degrees, the average root diameter and root area. In the experimental plot of Podi, the block method was used to prepare the soil and plant the seedlings in the soil undermined with a ripper, and so was classical afforestation in the holes of 40 x 40 x 40 cm. A total of 826 plants were planted in three separate blocks of 40 x 50 m and monitored. After planting one-year-old seedlings of common cypress, the heights of all the planted stock were measured annually over the period 2003 to 2008 and the survival percentage was determined. A correlation-regression analysis was applied to determine the quantitative grades of particular variables (container type, planting method) on the growth and development of common cypress seedlings in the nurseries and in the experimental plot. Container volume had a strong and positive effect on the growth and development of one-year-old seedlings of common cypress in the nursery (Table 1). Plants grown in larger-volume containers (PVC 7/24) attained bigger heights (r2 = 0.981), bigger plant weight (r2 = 0.985) and bigger root weight (r2 = 0.792), compared to plants grown in smaller containers (B18), particularly in Bosnaplast 12 containers (Figure 1). Research showed that cypress seedlings developed differently not only in different but also in the same container type. The first analysis of the root system done four months after sowing showed very poor root growth of cypress seedlings, especially of less developed ones, in all container types (Figure 2). Only by the end of October and the beginning of November was root development satisfactory in better developed plants grown in Bosnaplast 12 containers, but not so in Bosnaplast 18 and PVC 7/24 containers. The root system developed better and was richer in a PVC bag than in a B18 container, and especially in a B12 container (Figure 4). During one vegetation, no spiraling of the root system was observed in plants grown in these containers, or it was very slight (Figures 3 and 5), whereas root development, particularly in poorly developed plants, was not adequate. For this reason, seedlings of common cypress should be kept in PVC 7/24 containers and in B18 containers for more than one vegetation, but not longer than for two vegetations. Table 2 shows data on average heights of common cypress plants and their survival percentages by container type and planting method in the first five years of research in the experimental plot. According to the Table, at the end of the first vegetation period, taking into account all container types and afforestation methods, the survival of common cypress plants ranged from 28.0 % to 78.8 %. The best results were obtained in the soil undermined with a ripper and planted with seedlings from PVC 7/24 containers (78.8 %), followed by plants from B18 containers (62.5 %), and plants from B12 containers (61.3 %). In the experimental plot the survival percentage of common cypress planted with a classical method in dug holes was by 50 % lower than that of plants planted in the ripped soil in all container types. Regression analysis showed the dependence of plant survival percentage and plant height in the plot on container type and planting method (Figures 7 and 8). Plants of common cypress growing in larger containers and undermined soil attained bigger heights (r2 = 0.981) and bigger survival percentage (r2 = 0,792) than those planted in holes. |