DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
UDK 630* 232.3 (001) Cupressus sempervirens var. pyramidalisNyman


UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ SADNICAOBIČNOG
ČEMPRESA(Cupressus sempervirens var. pyramidalis Nyman)
U RASADNIKU I ŠUMSKOJ KULTURI


EFFECT OF CONTAINER TYPE ON GROWTHAND DEVELOPMENT OF SEEDLINGS
OF COMMON CYPRESS (Cupressus sempervirens var. pyramidalisNyman)
IN NURSERIESAND FOREST CULTURES


1
1231


Vlado TOPIĆ, Lukrecija BUTORAC, Zoran ĐURĐEVIĆ, Branko KEKELIĆ, Goran JELIĆ


SAŽETAK: Rast i razvoj sadnica običnog čempresa (Cupressus sempervirens
var. pyramidalisNyman) koje su se uzgajale u različitim kontejnerimapratio se tijekom jedne godine uzgoja u rasadnicima u Omišu i u Šibeniku, te
pet godina u šumskoj kulturi, posađenim na podrivanoj površini riperom i uiskopanim jamama 40 x 40 x 40 cm na pokusnoj plohi Podi kod Šibenika.


Korištena su tri tipa kontejnera: Bosnaplast 12, Bosnaplast 18 i PVC tuljak
7/24, koji su napunjeni standardnom mješavinom treseta i zemlje u omjeru 2:1.
Sjetva u kontejenrima je obavljena 23. travnja 2003. godine. Nakon nicanja biljaka
obavljene su izmjere i analize jednogodišnjih biljaka u rasadnicima i u laboratoriju.
Izmjere su obavljene sukcesivno svaka dva mjeseca u 3 navrata.
Varijable koje su proučavane u rasadnicima i laboratoriju bile su: visina stabljike,
promjer vrata korijena, težina korijena, ukupna dužina korijena, prosječni
promjer korijena, težina stabljike, ukupna težina biljke, odnos težine stabljike i
korijena. Na pokusnoj plohi Podi su svake godine u razdoblju od 2003. do 2008.
godine, kod svih posađenih biljaka, izmjerene njihove visine i utvrđeni postotci
preživljenja. Volumen kontejnera po zitivno je utjecao na morfologiju jednogodišnjih
biljaka u rasadnicima i njihov bolji rast na plohi, pogotovo kod biljaka
posađenih na podrivanom tlu riperom. Najveće i najkvalitetnije biljke u rasadnicima
proizvedene su u PVC tuljcima, kontejnerima s volumenom od 923 cm3i
s odnosom visine i promjera 3,4; zatim u kontejnerima Bosnaplast 18 volumena
220 cm3, te najmanje u kontejnerima Bosnaplast 12 volumena 120 cm3. Istraživanjima
je utvrđeno da su biljke u kontejnerima s većim volumenom imale i bolji
rast na terenu te veći postotak preživljenja.


Ključne riječi:čempres, rasadnik, kontejner, sadnica, morfološka
obi lježja, visinski rast, preživljenje.


1. UVOD – Introduction
Čempres je vrsta šumskog drveća koja od prirodezemlje. U nas se uzgaja u primorskim krajevima, a na
dolazi u sjevernom Iranu, MalojAziji, Egejskim otoci -mno gim lokalitetima priobalnog i otočnog dijela sred ma,
Kreti, Cipru, odakle se proširio na čitavo Sredo-
nje i južne Dalmacije prirodno se obnavlja, ali ne tvori
prostrane šumske sasatojine, nego raste u većim i ma


1


Dr. sc. VladoTopić, mr. sc. Lukrecija Butorac,


njim skupinama. Najviše je zastupljen u okolini Ore-


Goran Jelić, dipl. ing. šum., Institut za jadranske kulture i melio


bića, Župe dubrovačke i južnije, a pojedinačna stabla


raciju krša, Put Duilova 11, 21000 Split, vlado.topic@krs.hr


2
po javljuju se i u toplijem submediteranu na području


Mr. sc. Zoran Đurđević, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava
šuma Split, Kralja Zvonimira 35, 21000 Split


Obrovca, Knina,Vrlike i Sinja (Marčić1924,Balen


3


Branko Kekelić, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,


1937,Matković1962, Topić1990, Vidakovići


Uprava šuma Split, Šumarija Šibenik, Josipa bana Jelačića 1,


Fra njić2004).


22 000 Šibenik




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 8     <-- 8 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
Dobro podnosi sušu, a otporan je na zračna strujanja,
vjetrove, prašinu i plinove u zraku, te na posolicu.
Iako je čempres sredozemna šumska vrsta, može izdržati
niske temperature i preko –24 °C (Topić1990).
Ima razvijen korijenov sustav i nalazimo ga na različitim
tlima, ali najbolje uspijeva na vapnencima.Vrlo je
raširen kao dekorativna vrsta u Primorju. Uzgaja se u
parkovima, nasadima, grobljima, vrtovima i alejama, i
to kao pojedinačna stabla, u skupinama i drvoredima.
Svojim karakterističnim habitusom estetski obogaćuje,
oživljava i osvježava jadranski krajolik, dajući mu topli
sredozemni ugođaj.


PremaMatkoviću(1962), u hortikulturnoj prak si
općenito na našem primorju i otocima čempres predstavlja
po svojoj učestalosti, osebujnim formama habitusa,
veličini stabljike i rastu najimpozantniju ukrasnu
parkovnu biljku.


Istraživači čempresa slažu se u tome, piše Balen
(1937), da je on u Sredozemlju bio nekada rašireniji
nego danas. Pokušaj za njegovim proširenjem na sredozemnim
staništima ima za cilj, barem u izvjesnoj
mje ri, vratiti ga na nekadašnji položaj, koji je izgubio
utje cajem čovjeka. Ako polazimo od pretpostavke da je
Sredozemlje zaista prastara domovina čempresa, onda
su današnja spontana nalazišta samo tragovi nekadaš njih
prostranih sastojina.


Čempres pripada među vrste koje nisu vezane za
najizrazitija sredozemna staništa. On može činiti sastojine
na našim najjužnijim, najtoplijim staništima, gdje
se i prirodno pomlađuje, ali umjetno podignut dolazi i
ondje, gdje se jedva osjećaju tragovi Sredozemlja i gdje
nema prirodnog pomlađivanja ili je ono vrlo rijetko.
Umjetno podignut, čempres dolazi vrlo često u čistim
sas tojinama. On je izrazita vrsta za gornju sastojinu u
sredozemnim šumama. Njegove uzgojne osobine traže
što obilniju donju sastojinu, čija uloga se ogleda ponajprije
u održavanju proizvodne sposobnosti tla.


S obzirom na činjenicu da čempres zauzima prostorni
areal kao malo koja druga mediteranska vrsta, trebao
bi imati i značajno mjesto među vrstama koje dolaze
u obzir za pošumljavanje našeg krškog područja.


Pavari(1934) piše da čempres nije odgovarajući
za stvaranje čistih sastojina, koje bi odgovarale na kršu,
i to zbog toga što vraća zemljištu vrlo malen dio oduzetih
hraniva, odnosno stvara vrlo slabu prostirku (listinac),
a time i slabu zaštitu zemljišta od erozije, što je
potvrdio i Topić(1988) u svojim istraživanjima na
po kusnoj plohi Klačine.


Kako vidimo, radi se o šumskoj vrsti velike ekonom ske,
ekološke i pejsažne vrijednosti, za koju ima mo malo
egzaktnih saznanja o njegovoj uporabljivosti pri pošumljavanju
degradiranih staništa sredozemnog krškog područja
Hrvatske i njegovom melioracijskom učinku na
stanište(Topić1988, 1999), kao i tipovima kontejnera
u kojima bi se proizvodile kvalitetne sadnice u rasadnicima,
što je preduvjet uspješnom pošumljavanju.


Za proizvodnju sadnica šumskog drveća mnogi rasad
nici kod nas i u svijetu preferiraju manje kontejnere,
jer su jeftiniji i po jedinici površine može se uzgajati
više biljaka. Međutim, ovi kontejneri prilagođeni su vrstama
sitnog sjemena, ali ne i vrstama brzog rasta,
krup nog sjemena i s jakim korijenom za koji su potreb ni
veći kontejneri (Matići dr.1996,Oršanići dr.
1996,Ocvirek1994, Topići dr.2006).


Varijable kontejnera kao što je volumen, odnosno nje gov
promjer i dubina (visina) utječu na fiziologiju i morfologiju
sadnica u rasadniku i šumskoj kulturi. Sto ga je
važno odrediti koje varijable imaju najveći utjecaj na morfološka
svojstva sadnica u rasadniku i njihov raz voj sa što
manjom deformacijom korijenovog susta va prouzročenog,
uglavnom, ograničenim volumenom kontejnera.


U ovom radu istraživan je utjecaj tipa kontejnera na
rast i razvoj biljaka običnog čempresa u rasadnicima i
šumskoj kulturi pri različitim metodama pripreme tla
za pošumljavanje. Istraživanja su obavljena u rasadnicima
Uprave šuma Split i pokusnoj plohi “Podi” na području
Šumarije Šibenik s ciljem da se utvrdi koji od
is traživanih kontejnera, koji se već nekoliko godina
pri mijenjuju u redovitoj šumskoj proizvodnji, imaju
naj veći učinak na razvoj sadnica čempresa u rasadniku
i pokusnoj plohi, posađenim na podrivanoj površini s
ri perom i u iskopanim jamama.


2. MATERIJAL I METODE – Material and methods
2.1.Faza u rasadniku i laboratoriju– Phase in nursery and laboratories
Prikupljeno je sjeme običnog čempresa (Cupressus
sempervirens var. pyramidalis Nyman) poznate provinijencije,
iz kojega su tijekom 2003. godine u rasadnicima
“Sla vinj” u Omišu i “Šubićevac” u Šibeniku proizvede ne
jednogodišnje sadnice. Kod uzgoja su korištena tri ti pa
kontejnera: Bosnaplast 12 – dimenzija 36 x 25,5 x 12 cm,


3


s 55 otvora u bloku i volumena svakog otvora od 120 cm,
Bosnaplast 18 – dimenzija 32 x 21,2 x 18 cm, s 33 ot vora


3


u bloku i volumenom svakog otvora od 220 cmte PVC


3


tuljak – dimenzija 7 x 24 cm, volumena 923 cm.Kontej


neri su se punili standardnom mješavinom treseta i
zem lje u omjeru 2:1, koja se upotrebljava u redovitoj
rasadničkoj proizvodnji. Pri pripravljanju smjese do


3


dano je 4-5 kg NPK 7:14:21, po 1msupstrata. Sjetva u
kontejnerima obavljena je ručno 23. travnja 2003. go-
di ne. Biljke u rasadnicima redovito su se zalijevale i
obav ljala njega i zaštita ponika od bolesti i štetnika.
Na kon nicanja biljaka obavljene su izmjere i analize


jed nogodišnjih sadnica u rasadnicima i laboratoriju.


Varijable koje su se proučavale u rasadnicima i labora




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 9     <-- 9 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
toriju bile su visina stabljike, promjer vrata korijena,
te žina stabljike, težina korijena, ukupna težina biljke i
od nos težine stabljike i korijena, a deformacija korijenovog
sustava promatrala se kod svakog kontejnera pri
izmjeri biljka. Izmjere su obavljene sukcesivno svaki
mjesec u 3 navrata. Kod svake izmjere izabrane su 3
bilj ke (maksimalne visine, srednje i minimalne) iz svakog
kontejnera za morfološku determinaciju. Prva analiza
obavljena je 1. rujna 2003. godine, a posljednja 7.


2.2.Faza u šumskoj kulturi
Pokusna ploha “Podi” uspostavljena je tijekom
2002. godine na području Uprave šuma Podružnice
Split, Šumarija Šibenik, u suradnji sa Samostalnim
odjelom za šumarstvo Instituta za jadranske kulture i
melioraciju krša u Splitu. Ploha ima površinu 16 ha,
ograđena je i nalazi se u Gospodarskoj jedinici Jamina,
odjel 20d, na zaravni nadmorske visine 150 m u pojasu
vazdazelene šumske vegetacije sveze hrasta crnike
(Quercion ilicis). Geološki ploha je homogena, izgrađena
od krednih vapnenaca s plitkim do srednje dubokim
i jako skeletnim smeđim tlom karakterističnog
A-(B)rz-R profila. Prema Köppenovoj klasifikaciji, koristeći
se podacima Seletkovićai Katušina
(1992) meteorološke postaje Šibenik iz razdoblja
1961–1990, klimu ovog područja svrstavamo u tip Csa,


listopada 2003. godine.Visina biljke izmjerena je rav na
lom u cm, a promjer vrata korijena šublerom. Težina
nadzemnog i podzemnog dijela biljke vagana je preciznom
vagom u dvije decimale. Pomoću Skenera STD
1600 i softwareVin RHizo Pro utvrđena je kod analiziranih
sadnica ukupna dužina svih dijelova korijena po
debljinskim stupnjevima, ukupni volumen, volumen po
debljinskim stupnjevima, prosječni promjer korijena i
površina plašta korijena.


– Phase in forest culture
koju karakterizira zbroj godišnjih količina padalina od
808,1 mm i srednje godišnje temperature 15,1 °C.


Izabrana površina predstavlja neobraslo proizvodno
šumsko zemljište za pošumljavanje, na kojemu je Šumarija
Šibenik u jednom dijelu obavila pripremu tla,
kao i sadnju sadnica blok metodom na podrivanom tlu
riperom i klasičnim pošumljavanjem u iskopane jame
dimenzija 40 x 40 x 40 cm. Nakon sadnje jednogodišnjih
sadnica običnog čempresa obavljene su svake go-
di ne, u istraživanom razdoblju, izmjere visina svih
posađenih biljaka u cilju praćenja njihovog razvoja po
vrs tama kontejnera i tehnologiji sadnje. Utvrđen je po
go dinama i postotak preživljenja posađenih biljaka
čem presa i analiziran uspjeh njegovog pošumljavanja.


Date analysis


2.3.Analizapodataka–
Korelacijsko-regresijska analiza primijenjena je prijabli (tipa kontejnera, načina sadnje) na rast i razvoj sadutvrđivanju
kvantitativne ocjene utjecaja pojedinih vari-nica običnog čempresa u rasadniku i na pokusnoj plohi.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJAS RASPRAVOM – Research results with discussion
3.1.Rezultati istraživanja u rasadnicima i laboratoriju
Results of research in nurseries and laboratories


Volumen kontejnera imao je jak i pozitivan učinak na
rast i razvoj jednogodišnjih sadnica običnog čempresa u
rasadnicima (tablica 1).Iz tablice se vidi kako veći kontejneri
proizvode više sadnice s većim promjerom vrata
korijena i ukupnom biomasom. Prosječne vi sine sadnica


3


običnog čempresa u PVC tuljcima, vo lumena 923 cm,
bile su najveće i u prvoj godini uzgoja imale su visinu


25,6 cm, a najmanje u Bosnaplast 12 kontejnerima, 14,2
cm.Volumen kontejnera pozitiv no ko relira i s promjerom
sadnice, biomasom korijena i stab ljike u rasadniku.
Ukupna težina jednogodišnjih sad nica kod PVC tuljaka
iznosila je 5,30 g, dok je promjer biljaka, odnosno promjer
vrata korijena, iznosio 3,37 mm. U kontejnerima
Bosnaplast 18 ukupna težina sadnice iznosila je 2,17 g, a


Tablica 1.
Srednje morfološke vrijednosti jednogodišnjih sadnica običnog čempresa (Cupressus sempervirens var.
pyramidalisNyman) uzgojenim u različitim tipovima kontejnera u rasadniku


Table 1
Average morphologic values of common cypress (Cupressus sempervirens var. pyramidalisNyman)
seedlings grown in various container types in a nursery


Obilježje –Parameters Bosnaplast 12Bosnaplast 18PVC tuljak 7/24
Visina stabljike – Stem height,cm14,1715,3325,60
Promjer vrata korijena –Root collardiameter, mm2,002,733,37
Težina korijena – Root weight,g0,500,631,30
Ukupna dužina korijena –Total root lenght, cm342,18492,50788,37
Prosječni promjer korijena –Average root diameter,mm0,860,750,60
Težina stabljike – Stem weight, g1,331,534,00
Ukupna težina biljke –Total plant weight, g1,832,175,30
Stabljika / Korjen –Stem / root, 2,662,433,07




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 10     <-- 10 -->        PDF

.


Slika 1.Regresijska analiza ovisnosti visine biljaka, težine stabljike i težine korijena običnog čempresa (1+0)
u rasadnicima o vrsti kontejnera


Figure 1Regression analysis of dependence of plant height, stem and root weight common cypress (1+0)
in nursery with the container type




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 11     <-- 11 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
Slika2.Sadnice običnog čempresa s korijenovim sustavom iz kontejnera Bosnaplast 12 i Bosnaplast 18 četiri mjeseca nakon sjetve, maksimalne,
srednje i minimalne biljke


Figure 2Seedlings of common cypress with root system from the container Bosnaplast 12 and Bosnaplast 18 four months after seeding,
maximum, medium and minimum plants


Slika 3.Deformacija i distribucija ukupne dužine korijenovog sustava srednje razvijenih biljaka običnog čempresa iz kontejnera
Bosnaplast 12 i Bosnaplast 18, četiri mjeseca nakon sjetve


Figure 3Deformation and distribution of entire lenght of root system of medium developed plants of common cypress from the
containers Bosnaplast 12 and Bosnaplast 18, fou months after seeding


promjer vrata korijena 2,73 mm. Najmanje vrijednostiizmeđu volumena kontejnera i morfoloških parametara
utvrđene su kod kontejnera Bosnaplast 12 s ukupnom
sadnica. Jednogodišnje sadnice koje su rasle u kontejnebiomasom
jednogodišnje sadnice od 1,83 g i promjerom


rima većeg volumena (PVC tuljak 7/24) imale su veću


22


vrata korijena od 2,00 mm.


visinu (r= 0,981), veću težinu stabljike (r= 0,985) i


2


veću težinu korijena (r=0,792), nego one koje su rasle u
razvoj biljaka običnog čempresa u rasadniku. Univari-
manjim kontejnerima (Bosnaplast 18) i pogotovo Bosnajantnom
regresijskom analizom utvrdili smo jaku vezuplast 12 (slika 1).


Dakle, tip kontejnera ima značajni učinak na rast i




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 12     <-- 12 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
Slika4.Sadnice običnog čempresa s korijenovim sustavom iz
kon tejnera Bosnaplast 12 i PVC 7/24 sedam mjeseci na -
kon sjetve, maksimalne, srednje i minimalne biljke
Figure 4Plants of common cypress with root system from the con-
tainers Bosnaplast 12 and PVC 7/24, seven months after
seeding, maximum, medium and minimum plants
Slika 5.Deformacija i distribucija ukupne dužine korijenovog sustava maksimalno razvijenih biljaka običnog čempresa iz kontejnera
Bosnaplast 12 i PVC 7/24, sedam mjeseci nakon sjetve


Figure 5Deformation and distribution of the entire lenght of root system of maximum developed plants of common cypress from
the containers Bosnaplast 12 and PVC 7/24, seven months after seeding


Kod ocjene kvalitete sadnice veliku važnost imajutiji i dva puta duži korijenov sustav, nego u kontejneri razvijenost
i kvaliteta korijenovog sustava.Analizomma Bosnaplast 12, koji se više i ne upotrebljavaju u rako
rijenovog sustava utvrdili smo kako jednogodišnjesadničkoj proizvodnji (tablica 1).
sad nice čempresa u PVC tuljcima imaju znantno boga




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 13     <-- 13 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
Tijekom proizvodnje sadnica u rasadnicima razvijenost
korijena kontrolirala se u tri navrata. Utvrđeno je
kako korijenov sustav običnog čempresa ima jednostavnu
arhitekturu sa žilom srčanicom i brojnim i vrlo tankim
postranim žiljem.


Istraživanjima je utvrđeno da je razvijenost sadnica
čempresa različita, ne samo kod različitih, već i kod
iste vrste kontejnera. U prvoj analizi korijenovog sustava,
četiri mjeseca nakon sjetve, proraslost busena
kod sadnica čempresa, pogotovo slabije razvijenih, bila
je vrlo slaba u svim tipovima kontejnera (slika 2).Tek
je krajem mjeseca listopada i početkom studenog proraslost
busena bila zadovoljavajuća kod bolje razvijenih
biljaka u kontejnerima Bosnaplast 12, ali ne i u
kontejnerima Bosnaplast 18 i PVC tuljcima 7/24. U
PVC tuljcima korijenov sustav bolje se razvija i bogatiji
je žiljem nego u kontejnerima Bosnaplast 18, a pogotovo
u kontejnerima Bosnaplast 12 (slika 4). Unutar
jed ne vegetacije, kod biljaka u ovim kontejnerima nije


3.2.Rezultati istraživanja u šumskoj kulturi–
Krajem 2003. godine na pokusnoj plohi “Podi” kod
Šibenika (slika 6) obavljeno je pošumljavanje s jednogodišnjim
sadnicama običnog čempresa proizvedenim
u rasadnicima u Omišu i u Šibeniku.


Pokus smo postavili u istim stanišnim uvjetima, ali s
dva načina pripreme tla za pošumljavanje i tri tipa kontejnera.
Promatrali smo 828 biljaka posađenih u tri
odvojena bloka površine 40 x 50 m. Odmah nakon sadnje
čempresa obavljene su izmjere na biljkama u svrhu
praćenja njihovog razvoja po vrsti i tehnologiji uzgoja i
sadnje, te utvrđivanje postotka preživljavanja. Na plohi
su svake godine u razdoblju od 2003. do 2008. godine,
kod svih posađenih biljaka izmjerene njihove visine i
utvrđeni postotci preživljavanja, a podaci su prikazani u
tablici 2 i slikama 7 i 8. Iz podataka prikazanih u tablici
2 vidljivo je da se krajem prvog vegetacijskog razdoblja,


utvrđeno spiraliranje korijenovog sustava ili je ono vrlo
malo (slike 3 i 5), ali proraslost busena, pogotovo kod
sla bije razvijenih biljaka, nije zadovoljavajuća.


Zbog toga, uzgoj sadnica običnog čempresa u kontejnerima
PVC 7/24, pa i u kontejneru Bosnaplast 18 , trebao
bi biti nešto duži od jedne vegetacije, a maksimalno
dvije vegetacije. Ovi kontejneri pozitivno su utjecali na
rast i razvoj čempresa u rasadnicima i u njima su proizve
dene kvalitetne sadnice za pošumljavanje.


Dobro ishranjena biljka i kvalitetni korijenov sustav
važne su varijable i dobra pretpostavka budućeg preživljavanja
i rasta sadnica nakon presađivanja.Velike
biljke imaju veći korijenov sustav koji može rasti u
dubljim horizontima tla, gdje vlaga može biti dostupna
i za vrijeme suhih razdoblja, dok manji kontejneri, kao
što je Bosnaplast 12, skraćuju rast korijena i reduciraju
dostupnost bioelemenata i vode biljci te na taj način
utječu na njezin rast i razvoj, što su terenska istraživanja
i potvrdila.


Research results in forest culture


uzevši u obzir sve tipove kontejnera i metode pošumljavanja,
preživljenje biljaka običnog čempresa kretalo u
velikom rasponu od 28,0 % do 78,8 %. Najbolji rezultati
registrirani su na podrivanom tlu riperom, i to s posađenim
biljkama iz kontejnera PVC 7/24 (78,8 %), zatim
biljkama iz kontejnera Bosnaplast 18 (62,5 %) te biljkama
iz kontejnera Bosnaplast 12 (61,3 %). Na pokusnoj
plohi utvrdili smo da je postotak preživljavanja
biljaka običnog čempresa posađenih klasičnom metodom
u iskopane jame 50 % niži nego kod biljaka posađenih
na riperom podrivanoj površini, i to kod svih
tipova kontejnera (tablica 2). Tri godine nakon sadnje
podaci o preživljavanju se nešto razlikuju od onih iz
prve godine, a nakon treće godine nije registrirano daljnje
sušenje biljaka.


Tablica 2.Prosječne visine biljaka običnog čempresa i njihov postotak preživljenja po vrsti kontejnera i načinu sadnje u prvih
5 godina


Table 2
Average heights of common cypress plants and the percentage of survival according to container type and way of
planting in the first five years


Pošumljavanje sadnjom na podrivanom tlu riperom –Afforestation by planting on soil undermined by riper
Tip kontejnera
Container type
Broj
posađenih
biljaka
Number of
plants
Visina
posađenih
biljaka
Height of
plants 2003
Visine biljka u godini, cm
Plants height in a year, cm
Preživljenje biljaka u godini, %
Survival plants in year, %
2004200520062007200820042005200620072008
Bosnaplast 121376,9014,3927,1637,1643,7148,4061,353,348,948,243,1
Bosnaplast 181768,8917,0332,7743,3450,5655,9762,561,457,957,957,4
PVC tuljak 7/2419816,1030,1246,9360,5268,0474,7978,876,373,273,273,2
Pošumljavanje sadnjom u jame –Afforestation by planting into holes
Bosnaplast 12506,8713,5620,5629,0634,3838,4428,024,020,020,020,0
Bosnaplast 18508,8414,0022,9032,3940,3044,7236,032,030,030,030,0
PVC tuljak 7/2421716,2426,5837,5443,3550,8054,5443,839,238,237,837,3




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 14     <-- 14 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
Dakle, u ovom slučaju najslabije rezultate, kad je u
pitanju postotak preživljavanja, pokazale su se sadnice
običnog čempresa proizvedene iz kontejnera Bosnaplast
12 i to posađene u jame (20 %). Uz postotak preživljavanja
biljaka običnog čempresa nakon sadnje,


Slika6.Pokusna ploha Podi na kojoj su obavljena pošumljavanja
jednogodišnjim sadnicama običnog čempresa


Figure 6Experimental plot Podi on which afforestration by one
year seedlings of common cypress was done


(Foto: V. Topić)


Slika 7.Regresijska analiza ovisnosti postotka preživljenja posađenih biljaka običnog čempresa u šumskoj kulturi


o vrsti kontejnera i načinu sadnje
Figure 7Regression analysis of survival date plants of common cypress in forest culture depending on the type of
container and way of planting




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 15     <-- 15 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
Slika 8.Regresijska analiza ovisnosti visine biljaka običnog čempresa u šumskoj kulturi o vrsti kontejnera i načinu sadnje


Figure 8Regression analysis of dependence of plant height of common cypress in forest culture on the type of container
and way of planting


važan kriterij kod ocjene uspjeha pošumljavanja je ipogotovo Bosnaplast 12 posađene u iskopane jame dinjihov
visinski rast i razvoj. Kao i kod postotka preživ-menzija 40 x 40 x 40 cm.
ljenja najveći visinski rast imale su sadnice iz PVC


Regresijskom analizom utvrdili smo ovisnost postotuljka
7/24 posađene na riperanoj površini u odnosu na


tka preživljenja i visine biljaka na pokusnoj plohi o
sadnice proizvedene u kontejnerima Bosnaplast 18 i


vrsti kontejnera i načinu sadnje (slike 7 i 8). Sadnice




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 16     <-- 16 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
običnog čempresa koje su rasle u većim kontejnerima i


2


na podrivanom tlu riperom imaju veću visinu (r=


2


0,972) i veći postotak preživljenja, (r= 0,792) nego
biljke posađene u jame. O primjeni strojne obrade tla
pri podizanju šuma na kršu i njenog učinka na uspjeh
pošumljavanja pisali su, kako u svijetu tako i kod nas,
mnogi autori (Meštrović1964, Dereta1968,
Matić1978, 1981,MatićiPrpić1983, Tomašević1983,
1990, 1995).


U petoj godini, kada su obavljene zadnje izmjere na
plohi, biljke običnog čempresa iz polietilenskih tuljaka,


3


vo lumena 923 cm, posađene na riperanoj površini ima le
su prosječnu visinu 74,5 cm, maksimalnu 181,0 cm, a
po sađene u iskopane jame 54,5 cm, maksinalna 128,0 cm
(slike 9 i 10), dok je prosječna visina biljaka čempresa iz
kontejnera Bosnaplast 18 na podrivanom tlu riperom iznosila
55,9 cm, maksimalna 138,0 cm, a u iskopanim jamama
44,7 cm, maksimalna 93,0 cm. Najmanji visinski
prirast imale su biljke iz kontejnera Bosnaplast 12, na
podrivanom tlu riperom pro sječna visina iznosila je
48,4 cm, maksimalna 101,0 cm, a u iskopanim jamama
prosječna visina je bila 38,4 cm, maksimalna 76,0 cm.


Slika10.
Obični čempres posađen u jame, pet godina nakon sadnje,
ploha Podi


Figure 10Common cypress planted into holes, five years after
planting, plot Podi


(Foto: V. Topić)


dovoljno podataka na temelju kojih se može zaključiti


o velikoj prednosti uzgoja sadnog materijala u kontejnerima
s većim volumenom i pošumljavanja na podrivanoj
površini, odnosno nedostacima pošumljavanja s
jednogodišnjim sadnicama čempresa, pogotovo slabije
razvijenim i iz kontejnera s malim volumenom i klasičnim
načinom pošumljavanja u jame.
Analizom posađenih biljaka običnog čempresa
utvr dili smo kod svih tipova kontejnera, pogotovo kod
kontejnera s malim volumenom kao što je Bosnaplast
12, da su se, godinu dana nakon pošumljavanja, osušile
sve slabije razvijene sadnice, koje su imale malu visinu
stabljike i slabo razvijen korijenov sustav.


Iznijeti podaci pokazuju da je obični čempres vrlo
upotrebljiva vrsta za pošumljavanje krša, pogotovo kod
podizanja mješovitih kultura, ali samo pod uvjetom da


Slika9.Obični čempres na podrivanom tlu riperom, pet godina
nakon sadnje, ploha Podi


Figure 9Common cypress on soil undermined by riper five years
after planting, plot Podi


(Foto: V. Topić)


Rezultati petogodišnjih proučavanja razvoja biljaka
običnog čempresa na pokusnoj plohi Podi, daju nam


se upotrijebi kvalitetan sadni materijal, i to dvogodišnje


3


sadnice iz većih kontejnera volumena 900 do 1000 cm,
te da se sadnja obavi na vrijeme i stručno uz njegu koja
mora biti obavezna u prvim godinama nakon sadnje.
Usavršavanjem tehnologije pošumljavanja, postotak
preživljenja, kao kriterij, više i nije toliko limitirajući u
izboru vrsta kao što su rast i razvoj.


4. ZAKLJUČCI – Conclusions
Ovim istraživanjima smo utvrdili jaku vezu između
fizičkih karakteristika kontejnera i razvoja sadnica
običnog čempresa u rasdniku i šumskoj kulturi.Volumen
kontejnera izravno je utjecao na rast i razvoj biljaka
čempresa. U većim su kontejnerima proizvedene
kvalitetnije biljke većih visina, promjera vrata korijena,
težine stabljike, težine korijena, ukupne dužine
korijena i ukupne težine biljke.


Najveću vrijednost morfoloških svojstava utvrdili
smo u PVC tuljcima, zatim u kontejnerima Bosnaplast


18, a najmanju u kontejnerima Bosnaplast 12, što je izravno
utjecalo i na rast i razvoj biljaka nakon obavljenog
pošumljavanja. Također je veličina kontejnera
imala i vrlo pozitivan utjecaj na kvalitetu korijenovog
sustava. Biljke čempresa u PVC tuljcima bolje i pravilnije
razvijaju postrano žilje, nego u kontejnerima Bosnaplast
18 i pogotovo Bosnaplast 12. Osim toga, i
de formacije korijenovog sustava u tuljcima je manja,
što čini ove sadnice kvalitetnijim i vrlo upotrebljivim
pri pošumljavanju. Rezultati ukazuju kako je dužina




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 17     <-- 17 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
uz goja sadnica čempresa u ispitivanim kontejnerima
od posebne važnosti i izravno utječe na kvalitetu sadnog
materijala, razvijenost žiljnog sustava i njegovu
deformaciju. Prema našim istraživanjima, za kontejner
malog volumena, kao što je Bosnaplast 12, ne preporučujemo
uzgoj duži od jedne vegetacije, odnosno sedam
mjeseci nakon sjetve, dok za kontejner Bosnaplast 18 i


3


PVC tuljak, volumena 923 cm, za uzgoj kvalitetnog
sad nog materijala preporučuje se proizvodnja od jedne
i pol , maksimalno dvije vegetacije.


Općenito, može se zaključiti kako su sadnice iz većih
kontejnera, kontejnera s većim volumenom, imale veću
startnu visinu kod pošumljavanja, veći postotak preživljenja
i intenzivniji rast i razvoj. Razvijenije biljke ne
trpe nikakav šok prilikom sadnje, a hranivima bogatiji
supstrat u većim kontejnerima pozitivno utječe na njihov
ubrzani rast prvih godina nakon sadnje i konačno
vremenske prilike kod sadnje imaju daleko manji utjecaj,
što znatno može produžiti i sezonu sadnje.


Rezultati petogodišnjeg praćenja razvoja biljaka na
pokusnoj plohi daju nam podatke na temelju kojih se
može zaključiti o prednostima i nedostacima različitih
načina uzgoja i sadnje običnog čempresa na kršu. Utvrdili
smo da je metoda pošumljavanja biljaka običnog
čempresa na podrivanom tlu riperom, na dubini od


LITERATURABalen,J., 1937: Drugi prilog poznavanju naših medite
ranskih šuma. Šum. list 61 (5): 345–446, Zagreb.

Dereta,B., 1968: Primjena mehanizacije na kršu u
po šumljavanju. Instituta za šumarska istraživanja
u Zagrebu, Radovi 11: 1–17, Zagreb.
Marčić,M., 1924: Čempres. Šum. list 48 (1): 1–6,
Zagreb.
Matić,S., 1978: Rezultati komparativnog istraži vanja
uspjeha pošumljavanja mehaniziranim i
klasičnim načinom sadnje. Mehanizacija šumarstva,
9–10, Zagreb.
Matić,S., 1981: Mjesto i uloga mehanizacije u radovima
na proširenoj biološkoj reprodukciji šuma.
Mehanizacija šumarstva, 5–6, Zagreb.
Matić,S., B.Prpić,1983: Pošumljavanje. Savez inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije
Hrvatske, 1–79, Zagreb.
Matić,S., N.Komlenović, S.Orlić, M.Oršanić,
1996: Rasadnička proizvodnja hrasta lužnja
ka. U: D. Klepac (ur.), Hrast lužnjak u
Hr vatskoj. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
i Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 159–166,
Zagreb.
Matković,P.,1962: Čempres. Hortikultura 2: 1–16,
Zagreb.


50–70 cm, dala bolje rezultate od klasične metode pošumljavanja
u iskopane jame dimenzija 40 x 40 x 40 cm.
Sadnice običnog čempresa koje su rasle u većim kontejnerima
i posađene na podrivanom tlu riperom imale su
veći postotak preživljenja i veće visine nego sadnice posađene
u jame iz kontejnera malog volumena. Na riperom
razrahljenom tlu biljka se brzo zakorijenjuje i
prodire u dublji horizont, gdje uvijek ima više vode nego
u plićim horizontima, što u sušnim ljetnim mjesecima
ima izravni utjecaj na preživljenje i rast biljaka.


Dakle, dobro pripremljeno tlo za pošumljavanje i
kvalitetna sadnica s dobro razvijenom stabljikom, netorziranim
i razvijenim korijenom dobro je jamstvoa za
uspješno podizanje kultura običnog čempresa na kršu.
Istraživanja koja su provedena na pokusnoj plohi Podi
pokazala su da je čempres vrsta s kojom najozbiljnije
treba računati kod pošumljavanja sredozemnog krškog
područja Hrvatske. Kako se radi o trajnom eksperimentalnom
objektu, značajnom za eumediteransko krško
područje Dalmacije, praćenje rasta i razvoja običnog
čempresa i ostalih šumskih vrsta s kojima se eksperimen
tira na ovoj plohi, nastavlja se.


– References
Meštrović,Š., 1964: Primjena mehaničke obrade tla
pri pošumljavanju šuma u području Mediterana.
Šum. list 88 (3–4): 124–133, Zagreb.
Ocvirek,M., 1994: Kontejnerska proizvodnja četinjača.
Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb,
str. 104, Zagreb.
Oršanić,M., S.Matić, I.Anić,1996: Kontejnerska
proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka i njen
utjecaj na kvalitetu šumskih kultura. U: B. Ma yer
(ur.), Unapređenje proizvodnje biomase
šum skih ekosustava, Znanstvena knjiga 1, Hrvatsko
šumarsko društvo, str. 307–312, Zagreb.
Pavari,A., 1934: Monografia del Cipresse inTos ca na,
Firenze.
Perić,S., S.Orlić,2000: Utjecaj krupnoće sjemena
crnog, alepskog i primorskog bora te pinije na
pošumljavanje i razvoj biljaka u rasadniku. Rad.
Šumar. inst. 35 (2): 27–39, Jastrebarsko.
Seletković,Z., Z. Katušin,1992: Klima Hrvatske.
U: Đ. Rauš (ur.), Šume u Hrvatskoj, 13–18,
Zagreb.
Tomašević,A., 1981: Rezultati pokusne sadnje biljaka
alepskog i primorskog bora (Pinus halepensis
Mill.) i (Pinus maritimaDur.) golog
ko rijena i u polietilenskim tuljcima. Šum. list
CV (11–12): 441–450, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 18     <-- 18 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
Tomašević,A., 1983: Mogućnost primjene strojneTopić,V.,1999: Melioracijski učinci šumskih kultura
obrade tla pri pošumljavanju krša. Šumarskana kršu u odnosu na pedosferu. Šum. list CXXIII
me hanizacija (5–6): 665–668, Zagreb.(9–10): 411–422, Zagreb.


Tomašević,A., 1986: Rekultivacija krških goletiTopić,V., L.Butorac, S.Perić, G.Jelić,2006:
pošumljavanjem u SR Hrvatskoj. Glas. šum. po-Influence of container type on growth and devekuse,
posebno izdanje 2: 147–160, Zagreb.lopment of holm oak (Quercus ilexL.) seedlings


in the nursery. Periodicum biologorum, Vol. 108,


Tomašević,A., 1990: Podrivanje kao prva faza pri-
No 6, 643–648.


preme tla za pošumljavanje. Glas. šum. pokuse


26:393–404, Zagreb.
Topić,V., Z. Đurđević, L.Butorac, G. Jelić,
2006: Utjecaj tipa kontejnera na rast i razvoj sadTomašević,
A., 1995:Višegodišnji rezultati istražinica
pinije (Pinus pineaL.) u rasadniku. Rad.


vanja uspjeha pošumljavanja na kršu alepskim
Šumar. inst., izvanredno izdanje 9: 149–158, Ja


borom (Pinus halepensisMill.), crnim borom
strebarsko.


(Pinus nigraArn.) i primorskim borom (Pinus
pinasterAit.) kod tri različite metode pripremeVidaković,M., J.Franjić,2004: Golosjemenjače.
tla za pošumljavanje. Šum. list CXIX (7–8):Sveučilišni udžbenik, Šumarski fakultet Sveuči227–
236, Zagreb.li šta u Zagrebu, Hrvatske šume i Akademija


šumar skih znanosti, Nacionalna sveučilišna


Topić, V.,1988: Upotrebljivost nekih autohtonih i
knjiž nica, str. 1–823, Zagreb.


alohtonih šumskih vrsta kod pošumljavanja submediteranskog
krškog područja Dalmacije, Disertacija.


Topić,V.,1990: Prirast nekih vrsta četinjača na submediteranskom
krškom području Dalmacije.
Šum. list CXIV (11–12): 441–450, Zagreb.


SUMMARY: Cypress is a forest tree species that is widely distributed
across the entire Mediterranean region. Grown in the Adriatic area, in many
coastal and island localities of Central and South Dalmatia it regenerates naturally
but does not form large forest stands. Instead, it occurs in smaller orbigger groups. It is mostly found near Orebić, Župa Dubrovačka and further
south, while some individual trees can also occur in the warmer sub-Mediterranean
parts of Obrovac, Knin, Vrlika and Sinj. Compared to many other Mediterranean
species, cypress has a very large distribution range and should,
therefore, have an important role in afforesting karst areas, particularly in
view of its great economic, ecologic and landscape value.


This paper investigates the impact of container type on the development of
common cypress grown in nurseries and forest cultures at various methods of
preparing the soil for afforestation. The research was undertaken in the nurseries
of Split Forest Administration and in the experimental plot Podi in thearea of Šibenik Forest Office. The goal was to determine which of the studied
containers, already in use in regular forest production for several years, have
the greatest impact on the development of cypress seedlings in the nurseries
and in the experimental plot. The seedlings were planted in the soil undermined
with a ripper and in dug holes. Three types of containers were used: Bosnaplast
12, Bosnaplast 18 and PVC bag 7/24. The containers were filled with
standard 2:1 peat and soil mixture commonly used in regular nursery production.
The seeds were hand-sown in containers on 23 April 2003. After reaching
one year, the plants were measured and analyzed in the nurseries and
laboratories.


The variables studied in the nurseries and laboratories included plant
height, root collar diameter, plant weight, root weight, total plant weight and
plant weight - root weight ratio. Root system deformations were observed in




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 19     <-- 19 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
each container during plant measurements. Measurements were carried out
successively every month on three occasions. Each time three plants were chosen
(maximal, medium and minimal height) from each container for morphologic
determination. Plant heights were measured with a ruler in cm and root
collars with a shubler. The weight of the aboveground and underground plant
part was measured with precise scales to two decimals. Scener STD 1600 and
Vin RHizo Pro software were used to determine overall length of all the root
parts by diameter degrees, as well as total volume, volume by diameter degrees,
the average root diameter and root area.


In the experimental plot of Podi, the block method was used to prepare the
soil and plant the seedlings in the soil undermined with a ripper, and so was
classical afforestation in the holes of 40 x 40 x 40 cm. A total of 826 plants
were planted in three separate blocks of 40 x 50 m and monitored. After planting
one-year-old seedlings of common cypress, the heights of all the planted
stock were measured annually over the period 2003 to 2008 and the survival
percentage was determined. A correlation-regression analysis was applied to
determine the quantitative grades of particular variables (container type,
planting method) on the growth and development of common cypress seedlings
in the nurseries and in the experimental plot. Container volume had a
strong and positive effect on the growth and development of one-year-old seedlings
of common cypress in the nursery (Table 1). Plants grown in larger-volume
containers (PVC 7/24) attained bigger heights (r2 = 0.981), bigger plant
weight (r2 = 0.985) and bigger root weight (r2 = 0.792), compared to plants
grown in smaller containers (B18), particularly in Bosnaplast 12 containers
(Figure 1).


Research showed that cypress seedlings developed differently not only in
different but also in the same container type. The first analysis of the root system
done four months after sowing showed very poor root growth of cypress
seedlings, especially of less developed ones, in all container types (Figure 2).
Only by the end of October and the beginning of November was root development
satisfactory in better developed plants grown in Bosnaplast 12 containers,
but not so in Bosnaplast 18 and PVC 7/24 containers. The root system
developed better and was richer in a PVC bag than in a B18 container, and
especially in a B12 container (Figure 4). During one vegetation, no spiraling
of the root system was observed in plants grown in these containers, or it was
very slight (Figures 3 and 5), whereas root development, particularly in
poorly developed plants, was not adequate. For this reason, seedlings of common
cypress should be kept in PVC 7/24 containers and in B18 containers for
more than one vegetation, but not longer than for two vegetations. Table 2
shows data on average heights of common cypress plants and their survival
percentages by container type and planting method in the first five years of research
in the experimental plot. According to the Table, at the end of the first
vegetation period, taking into account all container types and afforestation
methods, the survival of common cypress plants ranged from 28.0 % to 78.8
%. The best results were obtained in the soil undermined with a ripper and
planted with seedlings from PVC 7/24 containers (78.8 %), followed by plants
from B18 containers (62.5 %), and plants from B12 containers (61.3 %). In
the experimental plot the survival percentage of common cypress planted with
a classical method in dug holes was by 50 % lower than that of plants planted
in the ripped soil in all container types.


Regression analysis showed the dependence of plant survival percentage
and plant height in the plot on container type and planting method (Figures 7
and 8). Plants of common cypress growing in larger containers and undermined
soil attained bigger heights (r2 = 0.981) and bigger survival percentage
(r2 = 0,792) than those planted in holes.




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 20     <-- 20 -->        PDF

V.Topić, L. Butorac, Z. Đurđević, B. Kekelić, G. Jelić: UTJECAJ TIPAKONTEJNERANARAST I RAZVOJ ...Šumarski list br. 3–4, CXXXIII (2009), 121-134
Five-year monitoring of plant development in the experimental plot showed
that the afforestation method with common cypresses planted in the soil
undermined with a ripper to 50 to 70 cm in depth gave better results than the
classical method of afforestation in dug holes of 40 x 40 x 40 cm. Common cypress
plants from polyethylene bags of 923 cm3 planted in the soil undermined
with a ripper had an average height of 74.5 cm and maximal height of 181.0
cm. Those planted in dug holes reached a height of 54.5 cm and maximum
height of 128.0 cm (Figures 9 and 10). Plants from B12 containers showed the
smallest height increment. The average plant height in the soil undermined
with a ripper was 48.4 cm and the maximal height was 101.0 cm, while that in
dug holes was 38.4 cm to 76.0 cm. The above data show that common cypress
is a very useful species for afforesting karst areas and establishing mixed cultures
in particular, on condition that the soil is properly prepared for afforestation
and only good quality planting stock used. This material includes
two-year-old seedlings grown in larger volume containers (900 to 1000 cm3).
Planting should be timely and expertly performed and obligatory tending
treatments should be applied in the first several years after planting.