DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 79 <-- 79 --> PDF |
ZAŠTITAPOLARNIH PODRUČJAI LEDENJAKA NA POŠTANSKIM MARKAMA Zbog klimatskih promjena, sve su glasniji znanstvenici: Zemlji prijeti katastrofalni scenarij. Preveliko ispuštanje onečišćenja u atmosferu stvara (1) učinak staklenika, zbog čega se može očekivati topljenje leda, povećanje razine mora, potapanje nekih obalnih gradova, pretvaranje mnogih obradivih površina u pustinje. Čuju se i mišljenja da bi se svijet mogao suočiti s kataklizmama velikih razmjera, od velikih migracija, ratova za vodu i drugo. Stoga ne treba čuditi da se sve više u ljudi stvara svijest da je potrebno štititi okoliš, i to ne više samo deklarativno. Što se to zapravo zbiva s arkti čkim ledom? Prema naj novijim istraživanjima u SjedinjenimAmeričkim Državama otprilike 80 posto arktičkog leda moglo bi nestati do 2040. godine, umjesto do 2100. kako se do sada predviđalo. PovršinaArktičkog oceana prekrivena ledom potkraj ljeta 2040. godine mogla bi iznositi milijun četvornih kilometara, nasuprot današnjih 4,6 milijuna. Najnovije pro gnoze govore da bi Arktik praktički mogao ostati bez leda za 32 go dine, dok su raniji modeli Državnog sveučilišta uWashingtonu (UW) iAmeričke oceanske i atmosferske uprave (NOAA) taj rok bili pred vid jeli tek za kraj 21. stoljeća (Vjesnik, 4/5. travnja 2009.). Imajući na umu da je oko 10 posto kopnene površine Zemlje prekriveno ledenjacima, ledenim masama u kojima je “zarobljeno” više od 75 posto slatke vode u svijetu, i Slika 1.Prigodni poštanski blok Republike Hrvatske posvećen zaštiti polarnih područja i ledenjaka Slika 2.Ohranitev polarnih območjih in ledenikov, poštanski blok od dvije marke Republike Slovenije ledenjaci su postali top temom znanstvenih istraživanja. Odlamanje i otapanje ledene ploče Larsen B 2002 na Antarktičkom šelfu, navodi primjera radi Marko Pavić,ploče osam puta veće od našeg najvećeg otoka Krka, zaprepastilo je znanstvenu zajednicu. Nitko nije predviđao tako brz razvoj događaja u tom smjeru. Postoji, naime, opasnost da bi njihovim otapanjem diljem svijeta moglo, kako je to naprijed istaknuto, dovesti do Stakleni učinak predstavlja sklonost atmosfere da doprinosi zagrijavanju Zemlje, na način da propušta Sunčevo zračenje, no djelomično i upija određenu količinu, koja povratno zrači sa Zem lje. Povećani učinak staklenika u cjelini povećava prosječne tem perature na Zemlji. znatnog povišenja morske razine. Stoga, pažljivo se prate posljedice globalnog zagrijavanja na postojanje i razvoj ledenjaka. To, kako se sve to više naziva, planetarno zatopljenje, prouzročio je sam čovjek. Od početka 19. stoljeća ra zina ugljičnog dioksida (CO) u atmosferi narasla je 2 go tovo za polovicu, uglavnom zbog povećane uporabe fosilnih goriva, onečišćenja atmosfere i uništavanja šu ma (drveće upija CO).Toje pojačalo učinak staklenika 2 i učinilo da se Zemlja zagrije. NaArktičkom polu oto ku iza šezdesetih godina prošlog stoljeća ljetne tem perature porasle su za 2 stupnja. Zbog otapanja lede njaka morska razina se svake godine povećava za neko liko milime |