DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 88 <-- 88 --> PDF |
mita i korupcije, da bi radio, liječio se, školovao, gradiomože i da ćemo suzbijajući to ukorijenjeno zlo spasiti ili ostvarivao pravdu?Da bi se stanje promijenilo na podnošljivu razinu(mito i korupcija uvijek će postojati), red vrijednosti u moralnom, pa i u svakom drugom smislu te riječi valja dovesti u red. Moramo se pitati, što je dovelo do uspona tako nesposobnih ljudi na tako visoke društvene (upravne), pravosudne i gospodarske funkcije u državnim kompanijama, uz tako visoke državne troškove, ako ne korupcija? Visoko korumpirana društva, povijest pokazuje, završila su u kaosu, često uz ogromne žrtve, nažalost i s izgubljenim životima mnogih. Može li nama povijest mnogih drža va i naroda biti dovoljnom poukom? Želim vjerovati da svoju budućnost. Napraviti analizu uzroka i svekolikih posljedica mita i korupcije u nas, popriličan je zadatak, no nedvojbe no bi doveo do zaključka da je ključna pokretačka snaga ovoga zla lakomost, kojim uzrokom su označili po četak korupcije u antičkom Rimu. Kako onda, tako i sada. Do kada? Bog zna, valjda dok na svijetu bude dovoljno kvarnih ljudi. Nije li kvarnost upravo to što ide uz svakoga od nas, istina s različitom gradacijom osob ne ne savršenosti. Ivan Tarnaj ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL MEETINGS BIOLOŠKO-EKOLOŠKE I ENERGETSKE ZNAČAJKEAMORFE (Amorpha fructicisa L.) U HRAVTSKOJ BIOLOGICAL-EKOLOGICALAND ENERGETIC CHARACTERISTICS OF INDIGOBUSH (Amorpha fructicosaL.) IN CROATIA Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb, u gotovo prepunoj velikoj dvorani, 12. ožujka 2009. god. odr žan je znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, na temu naznačenu u naslovu ovoga prikaza. Organizatori simpozija bili su Šumarski institut, Jastrebar sko, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska komora inženje ra šumarstva i drvne tehnologije, a pokrovitelji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Akademija šumarskih znanosti i Hrvatsko šumarsko društvo. Simpozij je otvorio prof. dr. sc. Ante P.B.Krpan, njegov inicijator i predsjednik Organizacijskog odbora, pozdravivši sve nazočne, a posebno StipuVeića, dipl. ing., predstavnika Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, izv. prof. dr. sc. Andriju Bognera, dekana Šumarskog fakulteta, dr. sc. Mirosla vaBenka, ravnatelja Šumarskog instituta, akademi ka SlavkaMatića, predsjednikaAkademije šumarskih znanosti, mr. sc. Petra Jurjevića, predsjednika Hrvatskoga šumarskog društva, DamiraFelaka, dipl. ing., pred sjednika Hrvatske komore inženjera šumarstva i drv ne tehnologije, Suzanu Trninić, dipl. ing., ravnatelji cu Šumarske savjetodavne službe te predavače i goste iz Italije, Mađarske, Bosne i Hercegovine i Sr bije. Kako je naglasio, simpoziju je želja i cilj “osnažiti znanja šumarskih strukovnih i drugih zainteresiranih krugova, o bio loškim i ekološkim značajkama te udoma ćene bilj ne vrste, načinima suzbijanja pri obnovi nizin skih šu ma i mogućem proširenju dosadašnjeg po dručja njenog korištenja”. Ponajprije se želi koristiti energetski potencijal amorfe, čime bi se smanjili troš ko vi obnove nizinskih šuma, dobila nova radna mjesta i oko lišno čista energija. Nazočne je zatim pozdravio dekan Šumarskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Andrija Bogner, zaželivši svima dobrodošlicu, iskazujući posebno zadovoljstvo, što su organizatori ovoga simpozija za mjesto održavanja izabrali Šumarski fakultet, kuću šumarskog obrazovanja i znanosti. Akademik Slavko Matić, pozdravljajući nazočne u ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo iAkademije šumarskih znanosti, zahvalio je organizatorima što su prepoznali problem i općenito značaj nizinskih šuma koje imaju i značajan energetski potencijal. Sve zemlje u okruženju rade na pridobivanju obnovljivih izvora energije. TuHrvatska ima velike mogućnosti kada je u pitanju energija dobivena iz šumske biomase. Svake se 3 kunde naše šume proizvedu 1 mbiomase, od kojega se 3 0,40 mmože upotrebiti za energiju. Još prije 5 god. Hrvatsko šumarsko društvo osnovalo je Sekciju za biomasu, a hrvatski znanstvenici su već 1996. izradili energetsku studiju, da bi 1998. pod vodstvom Instituta Hrvoje Požar, 17 autora (među njima i šumari) na temelju istraživanja dali smjernice rada na tu temu.Vrijeme je, naglasio je da energičnije krenemo prema rješavanju pitanja obnovljivih izvora energije, pa tu uključimo i amorfu, kako bi ponajprije vratili ona uni šte na staništa hrastu i jasenu. |