DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 90 <-- 90 --> PDF |
raba herbicida na velikim površinama nije ekološki ni gospodarski opravdana. Integralna metoda umjetne ob nove sastojine, primjenom sistematičnih herbicida i po lipropilenskih štitnika, okolišno je povoljna (kod pripreme staništa prska se samo pruga širine 1,5 m na razmaku od 3 m uz uštedu od 50 % herbicida). Uporabom štitnika, količina herbicida do dvije godine nakon sadnje znatno je manja, jer se prska samo vegetacija jedan metar oko svakog štitnika. Vrbek,B., I. Pilaš:Specifičnosti razvoja tala ni zinskih ekosustava u području rasprostiranja amor fe(Specific Soil Geneses in Lowland Forest Ecosystems of Indigobush Spred Out Area) Pojava šumskih zajednica nizinskih šuma pod dominantnim utjecajem je hidropedoloških osobina, ponajprije određenim trajanjem zasićenosti tla vodom. Vodozračni odnosi ovisni su o položaju unutar reljefa koji uzrokuje dohranjivanje tla podzemnom, površinskom ili poplavnom vodom i stupnjem njenog daljnjeg procjeđivanja kroz tlo. Međuovisnost litološkog pokrova, reljefa i vode dominantan je uzročnih stvaranja glejnih (močvarnih i hidrogenih) tipova tala na kojima rastu različite šumske zajednice hrasta lužnjaka, poljskog jasena, vrba i topola, glavnih šumskih vrsta nizinskih područja.Tako je u tablici prikazano deset šumskih Bimasa za energiju – Moderatori – Moderators: Miroslav Benko, Branimir Jovanović zajednica, od Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris/Anić 1959/ Rauš 1969) do Inicijalne vegetacije šaševa i vrba, s pripadajućim im tipovima tala. Glavaš,M.:Ekonomski značaj amorfe(Economic Importance of Indigobush) Iakoamorfa u našim šumama predstavlja najrašireniji korov, osim potencijalne energetske koristi, zabilježe ne su i postoje i druge koristi – dobivanje boje, in sekticid, repelent, margarin, parfem, začini, kao pletivo za košare i staklenu ambalažu, podloga za cvjetne vijence te napose sklonište za životinje u njenom gustišu.Vrijednost ima i mogućnost dobivanja ulja kao biogoriva i rafiniranog jestivog ulja (u žljezdama mahuna oko 3,5 % sastojaka od različitih terpena), no pčelari amorfu posebno cijene kao dobru medonosnu biljku (u godini dobrog medenja prinos je 20–30 kg meda po košnici). Iz njenog ploda dobiva se glikozid amorfin, lijek protiv nervnih i srčanih bolesti. Ona je vrlo dekorativna, biološki fiksator je dušika, svojim korjenjem veže tlo (stabilizacija nasipa i uz željezničke pruge) i štiti ga od erozije, a gusti grmovi predstavljaju zaštitu od vjetra. Sve ovo pokazije da je amorfu moguće dobro komercijalizirati. Biomass for Energy Marosvöelgyi,B., A.Hájos,Zs. Horváth: Ispitivanje energetske pogodnosti amorfe u Mađarskoj (Examinationson Energeticts Utilization of Indigobushin Hungary) Istraživanja obnovljivih izvora energija bilo je u Ma đarskoj i prije 2000. god., ali se od tada vidi značajniji pomak u korištenju tih izvora, što ilustrira pomak od 0,5 % na današnjh 5 % u proizvodnji električne energije, te nagli porast korištenja drva na 1,5 mil. tona za toplinsku i 2,3 mil. tona za električnu energiju. Kako Mađarska raspolaže s malim količinama drva za energetske svrhe, provode se intezivna istraživanja u nasadima drveća i lignoceluloznih vrsta pogodnima za energetske svrhe, pa je tako i amorfa dio tih istraživanja. Na temelju njih, zaključuje se kako je materijal amorfe izuzetno povoljan za pridobivanje energije. Napravljen je i pokusni sjekač prilagođen usitnjavanju mješavine, no strojevi tehnologije za široku primjenu još nisu dostupni, ali razvoj tehnologije je na dobrom putu. Krpan, A.P.B., Ž. Tomašić:Amorfa – izvor bio mase za energiju(Indigobush – Biomass Source for Energy) Uz dosadašnja istraživanja biomase kod nas, od 2008. god. u okviru programa “Šumski proizvodi i tehnologije pridobivanja”, započelo je višegodinje istraživanje biopotencijala, energetskih značajki i tehnologija pridobivanja i korištenja biomase amorfe. U tu svrhu pos tavljen je na području UŠP Sisak (šumarija Sunja) niz pokusnih ploha (5 x 5 m). Čistom sječom na poljima površine 2 748 mdrvna masa dobivena izvagom i pretvorbom iznosila je 46,8 t/ha, a laboratorijski je utvrđen srednji faktor suhe tvari od 66,28 %. Na kraju vegetacijskog razdoblja izmjerene su visine i promjeri jednogodišnjih izbojaka na četiri pokusna polja, koji su zatim posječeni i izvagani (najveća zabilježena visina 3,5 m – polje 2, prs ni promjer 16 mm – polje 1 i masa, preračunato na ha 19,2 t – polje 3). U drvu amorfe laboratorijski je utvrđe no: 46,2 % ugljika i dušika 3,86 mg/g; u kori 49,6 % uglji ka i dušika 16,4 mg/g, a faktor mokrine prosječno 40 %. Spinelli,R., A.Oradini:Tehnologije pridobivanja biomase u nasadima kratke ophodnje(Harvesting Tehnology for Short Rotation Coppice) Koristeći povoljne subvencije sjeverno-talijanski poljoprivrednici su u proteklih pet godina osnovali oko 5000 ha nasada kratkih ophodnji (jedno ili dvogodišnjih) odabranim klonovima topola. To je postala komercijalna djelatnost, jer se na dobrim tlima postiže proizvodnja od preko 30 tona zelene mase po ha, uz cijenu od 15–20 €po zelenoj toni. Uz racionalno organizarano pridobivanje i transport (unutar 25 €/t) moguće je pokriti troškove i ostvariti zaradu uz konačnu cijenu od 45 €/toni zelene mase, koju nudi električna centrala. Komercijalno iskorištavanje omogućuju specijalni strojevi za žetvu drvne mase tzv. forageri, na čijim se |