DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Šumska biomasa postaje značajni segment obnovljivih
izvora energije, a kroz državne subvencije stvorit će
se mogućnost smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima i
napose novog zapošljavanja. Do sada u Hrvatskim šu-
mama d.o.o. koristila se sječka u toplanama pri UŠPOgulin
i Gospić, a u želji za učinkovitijim korištenjem
šumske biomase firma osniva trgovačko društvo “Šumska
biomasa” d.o.o., sa zadaćom razrade tehnologija pro izvodnje
drvne sječke putem poticanja poduzetništva,


organiziranja prikupljanja, iveranja i dopreme. Preduvjet
za pokretanje energetskih projekata na šumsku biomasu
je ponajprije količina i cijena drvne sječke na određenoj
lokaciji, koja pravilnim odabirom tehnologije pridobivanja
i korištenjem ukupnog drvnog ostatka, postaje povoljnija
i osigurava sigurnost u opskrbi energana. Amorfa je
također drvni ostatak kod uzgojnih radova koji predstavljaju
nužni trošak, a koji je njenim uporabom u energetske
svrhe moguće makar i djelomično pokriti.


Domaća iskustva –Domestic Experiences
Moderatori – Moderators: Darko Beuk, Željko Tomašić


Jurišić, P.,V. Petrović, D. Domazetović:
Amorfa kao indikatornarušenog zdravstvenog stanja
poplavnih šuma hrasta lužnjaka UŠPSisak(Indigobush
as the Indicator of Disturbet Health Con dition
of Floodplain Forests of Common Oak – FA Si sak)


Pojava amorfe spominje se gosp. osnovi “Posavske
šume” 1955. god. (za šumarije Sunja i Hrvatska Dubica).
Primarnim otvaranjem, uz šumske ceste i kanale omogućen
je njezin ulaz u srce naših vrijednih sastojina, u kojima
predstavlja ozbiljnu prijetnju obnovi starih
lužnjakovih sastojina, uz povećane troškove i delikatnije
uzgojne zahvate. Tijekom Domovinskog rata i nakon
njega, posebno na nedostupnim površinama nisu izvođeni
potrebni šumsko-uzgojni radovi, a domaće stanovništvo
je zapustilo poljoprivredne površine i tu je
najviše problema s amorfom (na području Lekenika i
Siska situacija je nešto povoljnija). Pokrovnost grmljem
od maksimalno dopuštenih 25 % površine je zhvaljujući
amorfi daleko premašena. Prvi pokušaji njenog suzbijanja
zabilježeni su 1980. god. (mehanička metoda presjecanja
mačetom ili motornom pilom, ručno prelamanje na
polovici visine), no njezina izbojna snaga je ubrzo poništavala
uloženi trud. Danas se to radi mehaničko-kemijskim
načinom (traktorskom sitnilicom i primjenom
kemijskih sredstava) čime se osigurava nesmetan razvoj
ponika i pomlatka.Veliki visinski prirast uvjetuje 2 njege
na istoj površini, što poskupljuje obnovu. Slijede dva primjera
prikaza obnove u različitim stanišnim uvjetima.
Prvi primjer uz trošak od 13 826 kn/ha i drugi primjer,
gdje je zbog rata izostala normalna obnova (sastojina posječena
prije rata) pa je sastojina gusto obrasla amorfom,
te je trošak obnove narastao na 48 212 kn/ha.


Posarić,D., P.BašićPalković:Utjecaj
amor fe na obnovu šuma hrasta lužnjaka – UŠPVinkovci
(The Influence of Indigobush on Pedunculate
Oak Forest Regeneration – FA Vinkovci)


Amorfa se javlja na čitavom području UŠPVinkovci,
ali najveći problemi s amorfom su u zonama povremenog
plavljenja uz rijeke Dunav i Savu, gdje se ona obilno
javlja (šumarije: Mikanovci, Strizivojna,Vukovar, Ilok,
Gunja i Županja) i gdje ona ovisno o intezitetu pridolaska
ometa ili potpuno sprječava obnovu sastojina. Prva suzbijanja
njenog širenja zabilježena su krajem 1980-tih,


ponajprije mehanički (zalamanjem izbojaka), što se pokazalo
lošim, jer su se na prijelomima pojavili novi izbojci,
zatim od 1986. god. kemijski (Arbocan,Tormon,
Tordon 22K), što je uzrokovalo štete na hrastovom
po mlat ku pa se odustalo od toga. Slab uspjeh pokazala je
mehaničko-kemijska kombinacija, sasjecanjem svih izbojaka
i premazivanjem presjeka 50 % cidakorom, a uspješnim
ali preskupim pokazalo se presjecanje kosirom
dva puta tijekom vegetacije, i to svake godine dok hras tove
biljke ne izrastu dovoljno visoko. Danas na području
UŠPVinkovci izbojci amorfe vežu se u snopove
(pa ljenom žicom po desetak izbojaka), amorfa i dalje
živi, ali ne buja, zasjena na tlu je znatno manja, pa hras tove
biljke uspiju preživjeti i nadrasti amorfu.Troškovi
su relativno mali, a rad je jednokratan. U pripremi sastojine
za naplodnju ide se s dvokratnim tretiranjem herbicidom,
gdje se amorfa prve godine u proljeće pokosi
sitnilicom, a u rujnu tretiranjem herbicidom uništi, s time
da se tretiranje ponavlja i druge godine.


Nuspahić,K., T.Božić:Tehnike obnove poplav
nih šuma na staništima zakorovljenim amorfom
– UŠP Nova Gradiška(Techniques of Forests
Re generation on Habitats under Competition of Indigo
bush – FA Nova Gradiška)


Nesporno je da obnova sastojina s amorfom znatno
povećava troškove pomlađivanja. Na području UŠP
Nova Gradiška borba s amorfom traje kroz protekla tri
desetljeća i sve do danas pokušavaju se iznaći metode
(uzimajući u obzir pravilnu procjenu stanišnih uvjeta,
poznavnje ekologije i fiziologije amorfe), naravno najuspješnije
i s najmanjim troškovima obnove sastojina.
Obnova sastojina u šumarijama: Jasenovac, Novska,
Stara Gradiška i Nova Gradiška, koje su izložene poplavnim
vodama rijeke Save, a koje omogućuju širenje
amorfe, predstavljaju najveći problem. Životni prostor
mladim biljkama gospodarskih vrsta osigurava se uzgojnim
radovima pripreme staništa, njegom pomlatka, primijenjujući
odgovarjuće mehaničke i kemijske metode
suzbijanja amorfe, čiji su troškovi, pokazalo se znatno
manji uz kvalitetnu pripremu staništa u godini dobrog
uroda žira. U radu su predstavljena dosadašnja iskustva i


tehnološka rješenja primjenjivana kod po mla đivanja


zrelih sastojina i podizanja novih.