DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Lovrić,I., D.Hace, D. Vagner:Amorfa kao
gospodarski problem u nizinskim šumama UŠPZagreb(
Indigobush as Management Problem in Lawland
Forests of AF Zagreb)


Na području UŠPZagreb amorfom je zahvaćeno nizinsko
područje, posebice intezivno u šumarijama Lipovljani,
Kutina i Popovača, ali je ima i u prigorskim
šumama. Posebne štete čini na poniku i mladiku u sastojinama
plemenitih listača, gdje otežava radove u njezi i
zaštiti. Uklanja se na različite načine, ranije mehanički
(sječom i uhrpavanjem) i to radi velike izbojne moći dva
puta godišnje, a zatim su uvedene kombinirane metode
sječe izbojaka i premazivanje panjića različitim kemij-


Posteri –


NovakAgbabaS., N.Čelipirović,A.P. B.
Krpan:Patogeni organizmi utvrđeni na amorfi u
Hrvatskoj(Plant Pathogen Organisms on Indigobush
in Croatia)


Na pokusnim poljima u šumariji Sunja, u zakorovljenoj
šumskoj zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
(amorfa stara 13 god.), uz zamijećene pro mjene
normalnog rasta vrhova pojedinih jednogodišnjih izbojaka
i deformiranih izbojaka, uočena su na stabljikama
amorfe i šumskom staništu plodna tijela gljiva, pa su
obavljena istrživanja patogenih organizama i pojava na
amorfi. U radu su prikazani prvi rezultati istraživanja.


Zečić,Ž., D. Vusić, T.Topalović:Usporedba
produkcije bimase čivitnjače u sastojinama
spačvanskih šuma različite starosti(Indigobush Biomass
Production Comparison in Spačva Forest Stands
of Different Age)


Prikazani su rezultati istraživanja na području spačvanskih
šuma u sastojinama različitih starosti. Istraživanja
su provedena na 6 pokusnih ploha (5 x 5 m) u tri
sastojine u kojima su posječeni svi izbojci amorfe, a
zatim povezani u više snopova radi određivanja svježe
mase. Posebno su odvojeni jednogodišnji, zatim višegodišnji
izbojci i mahune (kojima je također utvrđena biomasa).
Sa svake plohe uzeto je oko 1000 kg biomase za
daljnja laboratorijska istraživanja. Gravimetrijskom metodom
utvrđen je postotak vode u uzorku ili masa suhe
tvari. Na temelju biomase uzorka izračunata je biomasa
za svaku sastojinu, kao potencijalni energent.


GradečkiPoštenjak,M., B.Liović, S.NovakAgbaba:
Kvalitativne značajke sjemena čivitnjače(
Qualitative Properties of Indigobush Seed)


Cilj je bio prikazati određivanje nekih svojstava kvalitete
uskladištenog i svježeg sjemena, koristeći različite
me tode te usporediti dobivene rezultate. Ispitivane su:
čis toća sjemena, masa 1000 sjemenki, sadržaj vlage, klijavost
i vitalitet te zdravstveno stanje, koristeći metode
koje pro pisuje Međunarodna udruga za ispitivanje sjemena
(ISTA).


skim preparatima (herbicidi i arboricidi). Preparati su
primjenjivani i na stojeća prstenovana stabalca, a za
veće suvislo obrasle površine koriste se naprave montirane
na traktor opremljene sustavom vlaženja tkanine,
koja kretanjem stroja kroz sastojinu natapa krošnjice
(ovo je u eksperimentalnoj fazi). Koristila se i metoda
zalamanja stabalaca, a i metoda vezanja stabalaca u snopove.
Kod pošumljavanja i popunjavanja neobraslih površina,
za pripremu tla koristi se metoda strojnog
malčiranja amorfe u prugama i zaštita sadnicaTulijevim
cijevima. Svaka od metoda ima svoje dobre i loše strane,
uz veći ili manji trošak.


Posters


Krpan, A.P.B., M. Tijardović:Projekt: šumski
proizvodi i tehnologije pridobivanja – biopotencijal
i energetske značajke amorfe(Project: Forest
Pro ducts and Harvesting Technology – Biopotential
and Energeticts Characteristics of Indigobush)


Europska komisija u okviru Energy Policy of Europe


10.siječnja 2007. predstavila je Smjernice za obnovljivu
energiju. Prema njima sve zemlje članice do 2020. obvezuju
se smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 % i
ujedno povećati udio energije iz obnovljivih izvora također
za 20 %. Po pitanju obnovljivih izvora energije, posebno
šumske biomase, radilo se dosta kod nas i vršena su
istraživanja u tom smjeru, no kako tražnja šumske biomase
očito raste, zaključeno je pozabaviti se i amorfom
kao potencijalnim energentom, pa se početkom 2008. u
okviru projekta “Šumski proizvodi i tehnologije pridobivanja”
ugovorenog s Hrvatskim šumama d.o.o., započelo
s istraživanjima njenog bipotencijala, energetskih značajki,
tehnologija pridobivanja i korištenja.
Gagić,R.:Štetnici na amorfi s posebnim naglaskom
naAcanthoscelides palladioennis Motschulsky
i njegove prirodne neprijatelje u Srbiji(Insect pest
on In digobush with Special Emphasis on Acanthoscelides
pal ladioennisMotschulsky and Natural Enemies in
Serbia)


Od 2006. god. u Srbiji su počela istraživanja entomofaune
amorfe (Vojvodina, rubom panonoskog bazena –
Mačva, Beograd, zatim Đerdapska klisura i na jugu doli-
nom rijekeVlasine). Prema dosadašnjim istraživanjima
najznačajnija spermatofaga je bruhida (Acanthoscelides
pallidipennis Motschulsky), a detektirane su i različite
vrste štitastih ušiju i na mladom lišću različite biljne uši.
Kako je bruhida utvrđena kao značajan redukcijski čimbe
nik generativnog razmnožavanja amorfe, u cilju uspješ
nog suzbijanja amorfe, ocjenjuje se potrebnim
na staviti istraživanja bruhide i njezinih parazitoida.


H.Jakovac