DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 94 <-- 94 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti, Firenze) Iz broja 6. studeni-prosinac 2009. g. izdvajamo: Orazio Ciancio,Francesco Iovino,Giuliano Menguzzato,AntonioNicolacci:Struktura i go- s po darenje u bukovim sastojinama južnih Apenina U ovome članku autori su na temelju izvršenih analiza u raznim tipovima bukovih šuma južnihApenina (držav nih i privatnih), zaključili da najčešći oblik gos po darenja doprinosi promjenama i različitosti struk tura. Analiza struk ture uključuje procjenu razine kompleksnosti šume, stav ljajući u odnos bogatstvo vrsta, različitost staništa i di namiku procesa vezanih za gospodarenje. Uobičajeni i pro pisani oblik gospodarenja u šumama Italije određen je “pos tupkom oplodne sječe”. Tametoda varira u odnosu na stanište, zahtjevnost vrsta, strukturu i gustoću populacije te trajanje vremena obnove. Tako se za heliofilne vrste naknadne sječe svode na naplodne i završne. Prva je sječa jakog intenziteta, koja doseže 75–80 % stojeće mase, a u drugoj sječi se eliminiraju preostala stabla. Druga sječa se u pravilu vrši 5–6 godina nakon potvrđene naplodnje. Za vrste koje podnose zasjenu (skiofilne) kao bukva, intenzitet sječe značajno va rira. Ako nisu vršene prorede, ili su one bile malog in- ten ziteta, primjenjuju se jedan ili dva pripremna sijeka, na na čin da se potiču stabla na fruktifikaciju, a tlo na prihvat sje mena. Slijedi osnovna sječa (naplodna) na isteku op hod nje, eliminirajući kod jednodobnih i čistih bukovih sastojina 25–30 % stojeće mase. U odnosu na intenzitet naplodnje i obnove, nakon 5–7 godina vrši se druga sječa, a u slučaju potrebe sječa se ponovi.Toje posebno potrebno za vrste koje se sporo obnavljaju ili su osjetljive na klimatske prilike. Intenzitet ovih sječa je 30–40 %. Kada je obnova sigurno uspjela na cijeloj površini, vrši se ubrzano dovršni sijek da se izbjegnu veće štete na pomlatku. Trajanje perioda obnove (pomladno razdoblje), osim izuzetaka, ne bi trebao biti duži od 10–15 godina. Ovaj propisani “postupak oplodne sječe” se u Italiji rijetko pri mjenjuje, osim u nekim područjima na sjeveru. U bukovim sastojinama južnihApenina, unatoč uređivačkim planovima, koji propisuju oblik sječe, on se pri mjenjuje samo slučajno i to u državnim šumama. Po au torima (Hofmann, Mayer, Cantiani)taj oblik sje če prikladan je za optimalno stanište, namijenjeno proizvodnji kvalitetnih sortimenata, a na ostalim područjima preporučuju postupnu sječu ili sječu u grupama. Struktura šuma južnihApenina proizlazi iz gospodarenja koje se ne može smatrati održivim. Po Burbonskom za konu iz 1826. g., primjena gole sječe s “rezervom” osta vila je ozbiljne posljedice, a taj se način često primje njuje unatoč napretka šumarske struke. U praksi se čes to primjenjuje intenzivna (čista) sječa, koja nije potrebna i suprotna je tehnici uzgajanja. U privatnim šumama primjenjuje se oblik preborne sječe (sječa po izboru), koju šumarska literatura smatra neprimjerenom, zbog težnje bukve formiranju jednodob nih sastojina i negativnog utjecaja na kvalitetu sortimenata. Ali realnost je suprotna, privatnici uvijek ra de s dobrim financijskim rezultatima, postižući dobru funkcio nalnost bukovih šuma. Autori navode mnoge primjere, gdje su evidentirani rezultati različitih oblika gospodarenja, koji uglavnom potvrđuju gornja opažanja po kojima propisani način sje če nije primjenjiv u bukovim sastojinama južnih Ape nina. Potrebno je nastaviti s istraživanjima ne zane marujući “lokalna saznanja”, pogotovo u planinskim pred jelimajužnihApenina. Maria Grazia Addici,Paolo Camerano,Cristina Greco,Eva Malacarne:Poredbeni pokusi pro venijencije hrasta lužnjaka iz Pijemonta Prvi dio: Stanište i odabir lokacija Genetska raznolikost unutar jedne šumske vrste važan je čimbenik u procjeni povoljnosti izvođenja radova na podizanju i obnovi šuma. Unatoč tomu što je to nedvojbeno dokumentirano, još uvijek se u Italiji primje njuje sadni materijal na temelju rasadničke ponude, ne vodeći računa o njegovoj prikladnosti za određeno po dručje. Tomu doprinose oskudna saznanja o genetskoj komponenti talijanskih populacija šumskog drveća. Zbog toga je od primarne važnosti identificirati populacije koje su prikladne za proizvodnju sadnog materijala dobrih genetskih osobina.Tainicijativa uključuje i potrebu za očuvanje autohtonih provenijencija raznih geografskih zona. Povećanje saznanja o varijabilnosti unutar vrsta je od važnosti ispravne primjene dekreta CE broj 105/1999 o prodaji sad nog materijala za pošumljavanje. Iz tih razloga je u Pijemontu 1999. g. inicirana aktivnost procjene i istraživanja populacija u regional nom okružju koje odgovaraju skupljanju sjemena šumskih vrsta, kao primarni interes za šumske rasadni ke. Ustanovljene su 82 lokacije koje su od posebnog interesa. One su klasificirane pod nazivima “identificirano na izvornoj lokaciji” i “sistematizirani”.Pokusna aktivnost u |