DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 94 <-- 94 --> PDF |
KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES (Scientific and professional) L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti, Firenze) Iz broja 6. studeni-prosinac 2009. g. izdvajamo: Orazio Ciancio,Francesco Iovino,Giuliano Menguzzato,AntonioNicolacci:Struktura i go- s po darenje u bukovim sastojinama južnih Apenina U ovome članku autori su na temelju izvršenih analiza u raznim tipovima bukovih šuma južnihApenina (držav nih i privatnih), zaključili da najčešći oblik gos po darenja doprinosi promjenama i različitosti struk tura. Analiza struk ture uključuje procjenu razine kompleksnosti šume, stav ljajući u odnos bogatstvo vrsta, različitost staništa i di namiku procesa vezanih za gospodarenje. Uobičajeni i pro pisani oblik gospodarenja u šumama Italije određen je “pos tupkom oplodne sječe”. Tametoda varira u odnosu na stanište, zahtjevnost vrsta, strukturu i gustoću populacije te trajanje vremena obnove. Tako se za heliofilne vrste naknadne sječe svode na naplodne i završne. Prva je sječa jakog intenziteta, koja doseže 75–80 % stojeće mase, a u drugoj sječi se eliminiraju preostala stabla. Druga sječa se u pravilu vrši 5–6 godina nakon potvrđene naplodnje. Za vrste koje podnose zasjenu (skiofilne) kao bukva, intenzitet sječe značajno va rira. Ako nisu vršene prorede, ili su one bile malog in- ten ziteta, primjenjuju se jedan ili dva pripremna sijeka, na na čin da se potiču stabla na fruktifikaciju, a tlo na prihvat sje mena. Slijedi osnovna sječa (naplodna) na isteku op hod nje, eliminirajući kod jednodobnih i čistih bukovih sastojina 25–30 % stojeće mase. U odnosu na intenzitet naplodnje i obnove, nakon 5–7 godina vrši se druga sječa, a u slučaju potrebe sječa se ponovi.Toje posebno potrebno za vrste koje se sporo obnavljaju ili su osjetljive na klimatske prilike. Intenzitet ovih sječa je 30–40 %. Kada je obnova sigurno uspjela na cijeloj površini, vrši se ubrzano dovršni sijek da se izbjegnu veće štete na pomlatku. Trajanje perioda obnove (pomladno razdoblje), osim izuzetaka, ne bi trebao biti duži od 10–15 godina. Ovaj propisani “postupak oplodne sječe” se u Italiji rijetko pri mjenjuje, osim u nekim područjima na sjeveru. U bukovim sastojinama južnihApenina, unatoč uređivačkim planovima, koji propisuju oblik sječe, on se pri mjenjuje samo slučajno i to u državnim šumama. Po au torima (Hofmann, Mayer, Cantiani)taj oblik sje če prikladan je za optimalno stanište, namijenjeno proizvodnji kvalitetnih sortimenata, a na ostalim područjima preporučuju postupnu sječu ili sječu u grupama. Struktura šuma južnihApenina proizlazi iz gospodarenja koje se ne može smatrati održivim. Po Burbonskom za konu iz 1826. g., primjena gole sječe s “rezervom” osta vila je ozbiljne posljedice, a taj se način često primje njuje unatoč napretka šumarske struke. U praksi se čes to primjenjuje intenzivna (čista) sječa, koja nije potrebna i suprotna je tehnici uzgajanja. U privatnim šumama primjenjuje se oblik preborne sječe (sječa po izboru), koju šumarska literatura smatra neprimjerenom, zbog težnje bukve formiranju jednodob nih sastojina i negativnog utjecaja na kvalitetu sortimenata. Ali realnost je suprotna, privatnici uvijek ra de s dobrim financijskim rezultatima, postižući dobru funkcio nalnost bukovih šuma. Autori navode mnoge primjere, gdje su evidentirani rezultati različitih oblika gospodarenja, koji uglavnom potvrđuju gornja opažanja po kojima propisani način sje če nije primjenjiv u bukovim sastojinama južnih Ape nina. Potrebno je nastaviti s istraživanjima ne zane marujući “lokalna saznanja”, pogotovo u planinskim pred jelimajužnihApenina. Maria Grazia Addici,Paolo Camerano,Cristina Greco,Eva Malacarne:Poredbeni pokusi pro venijencije hrasta lužnjaka iz Pijemonta Prvi dio: Stanište i odabir lokacija Genetska raznolikost unutar jedne šumske vrste važan je čimbenik u procjeni povoljnosti izvođenja radova na podizanju i obnovi šuma. Unatoč tomu što je to nedvojbeno dokumentirano, još uvijek se u Italiji primje njuje sadni materijal na temelju rasadničke ponude, ne vodeći računa o njegovoj prikladnosti za određeno po dručje. Tomu doprinose oskudna saznanja o genetskoj komponenti talijanskih populacija šumskog drveća. Zbog toga je od primarne važnosti identificirati populacije koje su prikladne za proizvodnju sadnog materijala dobrih genetskih osobina.Tainicijativa uključuje i potrebu za očuvanje autohtonih provenijencija raznih geografskih zona. Povećanje saznanja o varijabilnosti unutar vrsta je od važnosti ispravne primjene dekreta CE broj 105/1999 o prodaji sad nog materijala za pošumljavanje. Iz tih razloga je u Pijemontu 1999. g. inicirana aktivnost procjene i istraživanja populacija u regional nom okružju koje odgovaraju skupljanju sjemena šumskih vrsta, kao primarni interes za šumske rasadni ke. Ustanovljene su 82 lokacije koje su od posebnog interesa. One su klasificirane pod nazivima “identificirano na izvornoj lokaciji” i “sistematizirani”.Pokusna aktivnost u |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Pijemontu osobito je važna za ustanovljenje lokacija prikladnih za očuvanje genetskih svojstava hrasta lužnjaka (Quercus roburL). Lužnjak je u Pijemontu raširen u svim nizinskim predjelima i poplavnim staništima, ali također na nižim obroncima, podnožjima brežuljaka i alpskim udolinama. Formira sastojine s grabom, ali su česte šume pod antropološkim utjecajem, s bagremom i kestenom, te s brezom u pustarama. Prikladna staništa za sjemenske baze u Pijemontu navedene su u tablicama, od kojih je samo lo kacija Castello di Racconigi upisana u “Nacionalnu knjigu sjemenskih šuma”, po zakonu 269/73. Unutar regionalnog registra selekcioniranog i identificiranog materijala u uži izbor ušlo je 5 lokacija kao najbolji predstavnici različitih lužnjakovih sastojina. U obzir su uze ti klimatski, pedološki i uzgojni čimbenici. U članku su opisane osnovne karakteristike ovih lokacija, iz kojih će se koristiti sjemenski materijal za daljnje komparativne pokuse. Andrea Tani,Alberto Maltoni,Barbara Mariotti: Poredbeni pokusi provenijencije hrasta lužnjaka iz Pijemonta Drugi dio: Privremeni rezultati Ovaj članak odnosi se na rezultate usporedbe pokusa o provenijenciji hrasta lužnjaka, četiri godine nakon sadnje sjemena iz 5 populacija upisanih u “Regi- star sjemenskih baza Pijemonta”. Kako je u prethodnom članku navedeno u Italiji se još uvijek prilikom pošumljavanja upotrebljava sjeme koje se nalazi u rasadničkoj ponudi, bez provjere kvalitete i genetskih osobina. Iz tih razloga je još 1999. g. u Pijemontu promoviran i financiran projekt “Organizacija i unapređenje skupljanja i proizvodnje šumskog sadnog materijala u Pijemontu, te vrednovanje provenijencija autohtonih vrsta”. U tom projektu značajan znanstveni doprinos imao je šumarski odjel Sveučilišta u Firenci. Prvi cilj bio je poboljšanje kvalitete rasadničkog materijala hrasta lužnjaka i poljskog jasena. U ovom članku obrađeni su rani rezultati pokusa s hrastom lužnjakom, u kojima se evidentiraju očite razlike između mladih biljaka različitih provenijencija. Takvi su pokusi u Europi vršeni već odavno, gdje su uočene velike razlike unutar rodaQuercus, ali i unutar pojedine vrste. Sjeme je sakupljeno u jesen 2001. g. u 5 lužnjakovih sastojina upisanih u “Registar sjemenskih šuma Pijemonta”. Sjeme je konzervirano stratifikacijom na otvorenom u rasadniku “Fenale” uAlbanoVercellese (VC). U laboratoriju su ustanovljene karakteristike sjeme na (% pokvarenosti i težina tisuću sjemenki) za svaku provenijenciju. Zatim je ustanovljen postotak klijavosti koristeći 180 sjemenki u 4 pokusa (45 sjemenki svaki), te izra čunat postotak i vrijeme klijavosti. Rasadnički pokusi vršeni su u šumskom rasadniku Fenale u veljači 2002. g., u kontejnerima ISSAPOT, visokim 21 cm i pro mjera 11 cm, sa samo jednim žirom u svakom kontejneru. Upotrebljavani supstrat sastojao se 50 % od rasadničke crnice i 50 % treseta pomiješanog sa 3–5 % krupnog gra nulata (Peralit 25). Vršena su mjerenja u svibnju, srp nju i na kraju vegetacijskog razdoblja. U proljeće 2003. g. izvršena je sadnja sadnica na dvije lokacije istovjetnih površina (Prato Sesia iVerolingo) te obavljana daljnja promatranja. Na prvoj lokaciji posađeno je 240 sadnica, a na drugoj 320 sadnica podijeljenih po provenijencijama. Na obje lokacije rezultati pokusa izvršeni su poslije prve, druge i četvrte ve getacijske sezone, te sistematizirani za svih provenijencija sjemena. Na os novi dobivenih podataka done- sene su ocijene za svaku pro venijenciju. Lokacija Par co Racconigi ocijenjena je kao najkvalitetnija za sakup ljanje sjemena u Pijemontu, a ona je ujedno jedina koja je upisana u knjigu “Nacionalna sjemenska šu ma”. Da bi se dobili sigurni rezultati o provenijenciji, potrebno je ponavljati pokuse u dosta dugom raz doblju. Definitivnim rezultatima mogu se smatrati oni, koji su dobiveni u dobi ne manjoj od jedne trećine ophodnje. Zbog toga ovi rani rezultati, nakon 4 godine, mogu dati samo korisne indikacije, ali realizirane pokusne površine će omogućiti postizanje konačnih rezultata u budućnosti. Fauna i šume PaoloCasanova,AnnaMemoli:Ptičji svijet i šumsko okružje Ekologija divljih životinja bavi se odnosima između pojedinih vrsta i prostornih karakteristika pojedinih ekosustava. To uključuje procjenu faunističke pogodnosti određenog okoliša za prostornu rasprostranjenost pojedinih vrsta. Ptice imanju karakteristike koje ih čine posebno korisnim u ekološkim analizama. Ptičji svijet, s velikim brojem vrsta i širokom rasprostranjenosti, pokazuje značajnu osjetljivost na različite stanišne čimbenike. Svojim letom ptice mogu prevladati ili smanjiti negativni ekološki učinak. Sve ptičje vrste koje žive u šumi imaju veliku sposobnost izbora područja, koje im osigurava bolju ponudu hrane i ostale biološke uvjete, a posebice u odnosu na period gniježđenja. Šumsko okružje je prikladno stanište za mnoge ptičje vrste iz sljedećih razloga: –omogućava ponudu hrane u dugom periodu i osigurava lokacije za gniježđenje, –nudi povoljne uvijete za zaštitu od predatora i –daje mogućnost trodimenzionalnom kretanju u prostoru, gdje žive mnogi insekti. Brze promjene prostora na veće distance daje kontinuirano povoljne uvi jete za prehranu. Brzi metabolizam obavezuje ptice (posebice vrste malih dimenzija) na stalno traženje hrane, koje je poseb no naglašeno za vrijeme odrastanja ptića i u zimskim 209 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 96 <-- 96 --> PDF |
uvje tima. Pomanjkanje hrane za ptice stanarice može u zimskim uvjetima biti uzrok mortaliteta. Prehrana ptica je vrlo različita, ovisno o vrsti i ponudi staništa, ali uvijek visoke hranidbene, energetske i proteinske vrijednosti. Neke vrste se pretežito hrane zrnatom hranom, dok su druge insektivore. Prva grupa traži u šumi sjemenje i plodove stabala, grmova i ostalog prizemnog rašća, a druga grupa ima izobilje hrane sastavljene od insekata, larva i leptira, mrava, kornjaša itd. Vertikalna struktura šume najviše utječe na sastav i gustoću ptičjih zajednica, koja se povećava proporcionalno kompleksnosti staništa. Zrele šume, složene struk ture, imaju veliku prednost u odnosu na mlade, zbog višeslojne strukture i bogatijeg podrasta. Broj ptičjih vrsta je u uskoj korelaciji s ukupnom biološkom raznolikosti prostora. Teško je dati točan opis kvalitativne i kvan titativne strukture ptičjih populacija u raznim tipovima šuma, iako su istraživani odnosi između glavnih šumskih fitocenoza i ptičje faune, s posebnim osvrtom na čimbenike koji utječu na kompleksnost tih odnosa. Bukove šume, ako nisu čiste i jednodobne, u pravilu čine povoljan ekosustav za ptičje populacije, pogotovo BIOENERGY Krajem rujna 2008. godine na međunarodnom sa stan ku o bio energiji u Jönköpingu, Švedska osnovana je Svjetska udruga o bio energiji (World Bioenergy Assotia tion, WBA). Na osnivačkom sastanku sudjelovalo je 6 predstavnika iz svih dijelova svijeta, koji su izabrani u Pri vremeno vijeće. Članovi Vijeća zastupali su različite vrste bio energije s dobrim poznavanjem (znanjem) pro blematike vezane s bio energijom i bio g o ri vom. Na kon toga, održana je svečanost povodom osnivanja Svjet ske udruge za bio energiju (WBA) na ko joj je s udje lovalo više od 300 gostiju, a predstavnici 13 organizacija i kom panija potpisali su pristupnicu za učlanjenje uWBA.Tajništvo sastavljeno od 3 člana radilo je na izra di dokumenata o ustrojstvu, organizaciji, osnivanju stalnogVijeća udruge, statuta, pravilnika, visini čl anari ne, izradi web-stranice, proizvodnji informa cijskog materijala i izdavanju časopisa BIOERGY International (Međunarodna bio energija). Za predsjednika Svjetske udruge za bioenergiju izabran je gospodin KentNyström.Izdavač i glavni urednik časopisa BIOENERGY International je Lennart Ljungblom (lennart.ljungblom@novator.se). Objavljena su dva izdanja: 34 broj 5 (listopad, 2008) i 35 (prosinac, 2008). Časopis se tiska u 6 brojeva go dišnje na: talijanskom, engleskom, španjolskom, francuskom, poljskom i ruskom jeziku. U časopisu BIOENERGYInternational, izdanje broj 35 (prosinac, 2008) objavljena je Karta globalnih ener get uz dobro razvijen sloj grmlja i prizemnog rašća. Neke vrste ptica su posebno vezane za bukove šume: golodupljaš i grivnjaš, djetlić, zimovka, sjenica, te dnevne i noć ne grabilice. Kestenove šume predstavljaju dobar bio genetski potencijal za ptičju faunu. Toje važna zona gni ježđenja za mnoge dupljašice i ptice koje prave gnijezda na visokim krošnjama. Listopadne panjače predstavljaju povoljno stanište za različitu ptičju faunu, po gotovo ako se radi o miješanoj panjači medunca, cera i crnog graba s bogatim podrastom. Šume četinjača – postoji uska veza između sastava i dobi tih fitocenoza i bogatstva ptičjih vrsta. S izuzetkom visokih je lovih šuma, ptičje zajednice su u mladim jednodobnim šumama četinjača dosta rijetke. Na kraju autori upozoravaju na antropološki utjecaj, naglašavajući važnost gospodarenja šumama na naturalističkoj osnovi, čime se poboljšava funkcionalnost i biološka raznolikost šumskog okružja. Frane Grospić – International skih kapaciteta proizvodnje Pelleta (briketa) u Europi 2008/09, i to u:Austriji (19), Bjelorusiji (2), Belgiji (7), Bu garskoj (13), Hrvatskoj (7), Republici Češkoj (6), Dan skoj (10), Estoniji (7), Finskoj (16), Francuskoj (23), Njemačkoj (49), Grčkoj (2), Mađarskoj (7), Irskoj (2), Italiji (26), Latviji (21), Litvi (6), Crnoj Gori (1), Nor veškoj 8). Polj skoj (16), Portugalu (11), Rusiji (33), Sr biji (8), Slove niji (3), Slovačkoj (11), Španjolskoj (16), Švedskoj (23), Švicarskoj (6), Nizozemskoj (1), En gleskoj (13). Ra di informacije spominjemo i neke izvan europske zemlje koje nisu na karti : SAD (75), Japan (3), Chile (2), Kanada (24),Australija (2). Hrvatska ima zna čajan kapacitet od 194 500 t godišnje, koji je raspore đen u 7 pro izvodnih pogona (Vinkovci, Čabar, Županja, Delni ce, Perušić, Gradac i Fužine). Izrađene su cijene koje potpomažu uporabu obnovljive energije promičući alternativne izvore. Hrvatska uvozi 55 % potreb ne energije.Povećanje korištenja bio mase ima vrlo važnu ulogu, jer smanjuje ovisnost zem lje o uvozu i povećava zaposlenost. Ukupna šumska 3 biomasa procijenjena je na 1 000 000 m. U istom je časopi su objavljena rasprava i rezultati sa sastanka koji je odr žan u Hamburgu u listopadu 2008. Na sastanku su su djelovali investitori, financijeri, državni dužnosnici, agro nomi,pro izvođačibio disela i menadžeri bio ener gi je sa sva četiri kraja globusa, kako bi se utvrdila optimal na proizvodnja biljke Jatropha curcas izporodice Eup horiaceaei raspravila ulaganja radi osiguranja izvora alternativne energije. Sastanak je organizirao Cen |