DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2009 str. 98 <-- 98 --> PDF |
KUĆICE ZAPTICE Uz prihranu ptica tijekom zimskog razdoblja, napa janju ljeti punjenjem pojilica vodom, organiziranje za štitnih područja (ornitološki rezervati), progon ptičjih neprijatelja (mačaka skitnica), donošenje zakon skih mje ra, jedna od ključnih aktivnosti na planu za štite ptica je pružanje pogodnih umjetnih gnijezda pticama dupljašicama i poludupljašicama. Upravo o tome govori mala, grafički dopadljiva knjižica ornitologinje dr. sc. Vesne Tutiš,više znanstvene suradnice Zavoda za ornitologiju HAZU u Zagrebu, koja je pod gor njim naslovom tiskana krajem 2008. godine u sklo pu projekta “Škole promotori zaštićenih prirodnih vrijednosti Karlovačke žu panije”. Nas šumare posebno ra duje da je pro jekt, uz tu rističke i gradske institucije grada Kar lovca, proveden u suradnji s Upravom šuma Podruž nice Karlovac i Odjelom za lovstvo i zaštitu prirodeVeleučilišta u Karlovcu. Naime, knjiga će, uz popularizaciju zaštite ptica kod šire javnosti, dobro doći i našem terenskom šumarskom i lov nom osoblju te budućim inženjerima lovstva i zaštite pri rode, koji bi podizanjem umjetnih duplji u našim šu- ma ma mogli dijelom nadoknadili gubitak prirodnih dup lji, nastao nepromiš lje nom sječom starih i trulih stabala. Čovjek nije dovoljno svjestan činjenice da su ta mala umiljata stvorenja koja ”krila nose” neophodna za nje gov opstanak. Pretražujući svaki kutak od tla do najviših grana i litica, ptice su najvažniji regulatori broja insekata. Iz literature nam je poznato da svaka pti ca iz skupine sjenica (Parus) pod normalnim okolnostima pojede dnevno toliko kukaca i njihovih razvojnih obli ka koliko je sama teška. Evo računice za veliku sjenicu (Parus major): ako prosječno teži 12 g, bila bi to težina od oko 2000 leptirovih jaja. Uzmemo li u račun da 1000 gusjenica smrekova prelca može potpuno ogo liti jedno odraslo stablo smreke, moguće je spoznati koliko jedna sjenica vrijedi samo tijekom jedne godine života. Kod jednog para jelovih sjenica(Parus ater)dokazano je da su tijekom razdoblja hranjenja svo jih ptića, punih kljunova ukupno ušli u gnijezdo 7743 puta ili prosječno 32 puta na sat. “I uz sve to”, zaključit će u jednom svom apelu ornitolozi Renata i Dragutin Rucner (1953), “niti korist, niti ugod na pojava, ni često ljupkost kretnji, ni krasan pjev, veličanstven let i lijepi obiteljski život ne može ih spasiti od njihovih neprijatelja. Posve nelogičan i nepotreban neprijatelj ptica je svakako sam čovjek”. Zaključujući da velik broj ptičjih vrsta koje se gn i jez de u dupljama ili raznim pukotinama prihvaća kućice za gniježđenje, autorica nas upoznaje s vrstama ptica dupljašica i poludupljašica, daje njihovu definiciju, mjesta obitavanja te koja je njihova uloga za normalno funkcioniranje šumskih ekosustava. Kako im i samo ime kazuje, dupljašice su ptice koje za gniježđenje odabiru duplje u drveću, a pretežito stane šumska staništa. U Hrvatskoj gni jezdi pedesetak vrsta ptica iz obje ove skupine, od kojih većinu možemo privući na gniježđenje u odgovarajuće kućice.Tuspadaju gotovo sve vrste sjenica (ve lika, plavetna, crnoglava, jelo va), mu harice, čvorak, crvenrepka ko vačić, pupavac, zlatovrana, brg ljez, djet lići, žune, golub dupljaš te neke vrste sova. Izradi, veličini i obliku kućica – umjetnih duplji, materijalima za nji hovu izradu, zaštiti, postavljanju (na koju visinu, na koji razmak), pričvrš ćivanju kućica, njihovu čiš će nju i održavanju dat je najveći pros tor u knjizi, a kako tekst prate instruktivni crteži i slike, to se s ma lo priručnog materijala i alata mo že svatko prihvatiti izrade kući ca. Svakom šumarskom djelatniku koji je vičan radu s motornom pilom lančanicom, preporučujemo izra du kućica iz punog drva (obli ca), kojega najprije izrežemo na čet vr tine, po tom izrežemo unutarnje di jelove, da bi tako dobivene vanjske dijelo ve po novno spojili s pripa dajućim dnom, odnosno kro vištem. Više posljednjih stranica knjižice prepune su upita i iscrpnih odgovora na njih. |