DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 10 <-- 10 --> PDF |
I. Tikvić, Ž. Zečić, D. Ugarković, D. Posarić: OŠTEĆENOST STABALA I KAKVOĆA DRVNIH ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 237-248 skog bazena” iznosi od 77 do 90 m, s osobito razvijenim mikroreljefom. Navedeni ekološki čimbenici utječu na raznolikost šumske vegetacije “Spačvanskog bazena”, koji predstavlja jedno od najboljih staništa hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Stanje stabala hrasta lužnjaka procjenjivano je uz cestu Županja – Lipovac u dužini od 16 km i širini od 10 do 30 m od caste (slika 1). Iskorištenje drvnog obujma stabala hrasta lužnjaka utvrđenoje u odjelima 23, 29, 30, 31 i 32 g.j. južna Kragujna, šumarija Županja; u odjelima 154 do 157 g.j. Slavir, šumarija Otok te u odjelima od 63 do 80 g.j. Vrbanjske šume, šumarija Vrbanja. Starost sastojina bila je od 102 do 135 godina. 2.2 Prikupljanje i obrada podataka – Data collection and processing Na području šumarija Županja, Otok, Vrbanja i Lipovac tijekom 2002. i 2003. godine napravljena je procjena osutosti krošanja na uzorku od 100 stabala hrasta lužnjaka uz cestu Županja – Lipovac. Osu tost je procijenjena u postotku u odnosu na lokalna referentna stabla. Stabla su odabrana po načelu ravnomjerne zastupljenosti svih stupnjeva osutosti. Na stablima je utvrđivana prisutnost vid ljivih oštećenja debla, tzv. “tekline” te tragovi tehničkih štetnika. Osutost stabala na području “Spačvanskog bazena” utvrđena je na temelju procjene osutosti krošanja na biondikacijskim plohama prema ICP Forests programu, a podaci su preuzeti od Šumarskog instituta Jastrebarsko (Manual of ICP Forests, 2009). Podaci o osutosti krošanja svrstani su u sljedeće stupnjeve osutosti: 0 – do 10 % osutosti, 1 – od 11 do 25 %, 2a – od 26 do 40 %, 2b – od 41 do 60 %, 3a – od 61 do 80 %, 3b – od 81 do 99 % i 4 – 100 % osutosti. Stabla na kojima je procjenjivana osutost krošanja posječena su 2003. godine zbog izgradnje autoceste. Za analizu strukture i iskorištenja drvnog obujma obrađeno je 60 stabala na području šumarija Županja, Otok i Vrbanja. Pri analizi stabala izmjereni su izrađeni drvni sortimenti. Svakom je stablu izmjeren prsni promjer i visina. Izvršeno je prikrajanje debala prema hrvatskim nor- mama za furnirske i pilanske trupce (HRN D.B4.031; D.B4.028), a količina prostornog drva izmjerena je po složajima. Na temelju izmjerenih podataka izračunat je bruto obujam, ukupno iskorištenje i otpad svakog pojedinog stabla. Duljina izrađenih drvnih sortimenta mjerena je s točnošću na 1 cm, a srednji promjer s točnošću na 1 mm. Na svakom trupcu izmjerena je debljina kore s točnošću na 1 mm (na svakoj strani trupca dvije nasu protne debljine kore). Utvrđena je kakvoća drvnih sortimenata prema navedenim normama. Za svaki su trupac evidentirane greške (npr. bušotine strizibube, okružljivost, trulež bjeljike i dr). Bruto obujam stabla izračunat je pomoću Schumacher- Halove jednadžbe. Schumacher - Hallov-a jednadžba Parametri jednadžbe: , b1,– koeficijenti Shummacher - Hall-ove b0b2 jednadžbe f – Mayerov korekcijski faktor Parametri za izračun obujma hrasta lužnjaka: b0 b1b2 f 0,00005 2,04838 0,89212 1,00374 Na temelju srednjeg promjera i duljine sortimenata izračunat je obujam s korom i bez kore pomoću Huberove jednadžbe. Utvrđen je postotni udio kore debla svakoga stabla te prosječni postotni udio kore svih stabala. Na temelju dimenzija izračunat je obujam drvnih sortimenata koji su svrstani u razrede kakvoće. Za svako stablo izračunat je ukupni drvni obujam s korom do 7 cm promjera, zatim obujam izrađenih drvnih sortimenata i otpad. Analizirano je iskorištenje drvnog obujma odumrlih i različito oštećenih stabala. Na osnovi sortimentnih tablica za hrast lužnjak izračunat je postotni udio planiranih drvnih sortimenata, te je uspoređen s izrađenim drvnim sortimentima. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results 3. 1 Osutost krošanja – Crown defoliation Prosječna osutost krošanja stabala uz cestu Županja- Lipovac 2002. godine iznosila je 53 %, a 2003. godine 60 % (tablica 1). Osutost na području “Spačvanskog bazena” na temelju procjene stanja krošanja na tzv. bioindikacijskoj mreži ploha iznosila je 24 % (tablica 1). Udio stabala hrasta lužnjaka po stupnjevima osutosti uz cestu Županja-Lipovac razlikovao se od udjela stabala po stupnjevima osutosti na području “Spačvanskog bazena” (slika 2). Utvrđen je veći udio stabala s velikom osutošću krošanja (stupnjevi osutosti 3a, 3b i4, slika 3 c i d) uz cestu Županja-Lipovac u odnosu na “Spačvanski bazen” (slika 2). Na bioindikacijskim plohama “Spačvanskog bazena” utvrđen je najveći udio stabala s malom osutošću krošanja (stupnjevi osutosti 0, 1 i 2a, slika 3a i b). |