DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Ekološka mreža je sustav područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staništa. NATURA 2000. obuhva ća područja važna za očuvanje vrsta i staništa ugroženih na europskoj razini i zaštićenih na temelju Direktive o pticama i Direktive o staništima, dok nacionalna ekološka mreža dodatno sagledava važnost za vrste i staništa koja su ugrožena na nacionalnoj razini. Prijedlog Ekološke mreže za RH izradili su znanstvenici Šumarskog fakulteta u Zagrebu na čelu s prof. dr. sc. Josom Vukelićem. Ukupno je predložen 241 lokalitet površine 41 666 ha ili 2,5 % šuma u Republici Hrvatskoj. Od toga je 26 lokaliteta s 3 730 ha u nacionalnim parkovima, 73 lokaliteta na 9 003 ha u ostalim zaštićenim objektima kojima se gospodari, dok su 142 lokaliteta na površini od 28 933 ha u gospodarskim šu- mama. Njihov odabir temeljio se na određenim kriterijima, ponajprije na stupnju prirodnosti staništa i očuvanosti sastojina, autohtonom i cjelovitom flornom sastavu, prirodno obnovljenim sastojinama, rasporedu dobnih struktura, tipičnim ekološkim činjenicama odlučujućim za razvoj i rasprostranjenost određenih šumskih sastojina. Zbog reprezentativnosti predloženih lokaliteta, kao i zbog činjenice da je to svega 2,5 % šuma RH koje će biti zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, ocjenjujemo ovaj prijedlog prihvatljivim i na takvom treba ustrajati, iako znamo da će to biti teško jer su zahtjevi daleko veći. Hrvatsko šumarsko društvo dalo je svoje mišljenje, odnosno prigovor na Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode za razdoblje 2000–2007, koje je Državni zavod za zaštitu prirode podnio Saboru RH. U navedenom Izvješću spominju se, uz ostale, ove točke: – pitanje trajanja ophodnje većine vrsta šumskog drveća, – broj starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala u gospodarskim šumama, – primjena kemijskih sredstava u zaštiti šuma od štetnika, – broj ostavljenih stabala prilikom dovršenja sječe. Niti jedna od navedenih primjedbi ne stoji ili nije opravdana. Ophodnja regularne šume ili ophodnjica preborne šume, prema rezultatima šumarskih istraživanja ovisi o fiziološkom stanju i starosti regularne šume, ili zrelih stabala preborne šume koja se sijeku. Trajanje ophodnje prilagođuje šumarstvo starenju stabala iza kojega se smanjuje učinak fotosinteze. Smanjenjem fotosinteze umanjuje se učinak vezivanja ugljika (ponor ugljika) koji se danas smatra jednom od najvažnijih općekorisnih funkcija šume. Vezivanjem ugljika smanjuje se količina ugljičnog dioksida u atmosferi koji pripada u najvažnije stakleničke plinove, a koji izazivaju promje nu klime i globalno zatopljenje. Suha stabla su danas opća pojava u hrvatskim šu- mama. Zbog promjena kemijske klime izazvane indu strijskom emisijom otrovnih plinova, zatim prometom i suvremenim poljodjelstvom od osamdesetih godina prošloga stoljeća, a u nizinskim šumama i prije toga zbog izvođenja raznih vodotehničkih zahvata, zamjetno je sušenje gotovo svih vrsta drveća u hrvatskim šumama, tako da šumske sastojine obiluju suhim drvećem. Pojavom propadanja šuma riješeno je pitanje suhih stabala, a tamo gdje ih eventualno nema, ono se osigurava Zakonom o šumama RH (Pravilnik o uređivanju šuma) kao i primjenom FSC certifikacije. Prilikom suzbijanja šumskih štetočina koriste se pre ma Zakonu o šumama RH biološki preparati, a ne kemijska sredstva. Prilikom dovršne sječe ostavlja se određen broj stabala. Kad u šumi ima dovoljna količina suhih stabala od propadanja šuma nije potrebno poslije dovršne sječe ostavljati stabla. To sve se odnosi i na prebornu sječu. U posljednje vrijeme u krugovima zaštitara prirode prevladalo je mišljenje kako bi što više šuma u Hrvatskoj trebalo potpuno zaštititi, odnosno pretvarati u sekundarne prašume. Proučavajući prašume u Hrvatskoj od 1957. godine, a posebno od donošenja zaključaka znanstvenog simpozija o hrvatskim prašumama održanog u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u jesen 2007. godine, te prateći rezultate istraživanja europskih prašuma, došlo se do zaključka kako prašuma u nekim svojim razvojnim fazama ne ispunjava neke značajne općekorisne funkcije šuma. Prašuma se tijekom svoga dugog života sastoji iz razvojne faze pomlađivanja, inicijalne faze, optimalne faze, faze starenja i faze raspadanja. U fazama pomlađivanja, starenja i raspadanja ne ispunjava u potpunosti ili uopće ne ispunja va ekofiziološku funkciju vezivanja ugljika i ispuštanja kisika. Spome nute razvojne faze traju 60 % nje zinoga životnog vijeka, što predstavlja gubitak povoljnog utjecaja na oko liš, a da ne govorimo kako izostaje i gospodarska funkcija šume. Prirodno gospodarena šuma preuzela je od prašume fazu pomlađivanja, koju je u odnosu na prašumu uzgojnim postupkom znatno smanjila, te inicijalnu i optimalnu fazu, dok je posebnu biološku raznolikost faze starenja i raspadanja nadomjestila sušcima. Hrvatsko šumarsko društvo i u protekloj godini raspravljalo je i zauzimalo stavove o gospodarenju šu- mama i šumskim zemljištem posebno s gledišta njegovog korištenja u svrhu izgradnje raznih infrastrukturnih objekata, podizanja višegodišnjih nasada, izgradnje poduzetničkih zona, itd. Upozoravali smo na neprimjerene cijene šume i šumskog zemljišta po kojima se ista koristi. Sada je realno očekivati dodatne zahtjeve na ove nekretnine, s obzirom da je Sabor RH u prosincu prošle godine donio Zakon o igralištima za golf. Polazeći od činjenice da su za igrališta za golf potrebne velike površine (i do 100 ha) gotovo je sigurno da će u najvećem |