DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 12     <-- 12 -->        PDF

I. Tikvić, Ž. Zečić, D. Ugarković, D. Posarić: OŠTEĆENOST STABALA I KAKVOĆA DRVNIH ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 237-248
Slika 4.
Biotska oštećenja debla hrasta lužnjaka (oštećenja od gljiva, kukaca, itd.) po stupnjevima
osutosti krošanja


Picture 4
Biotic demages on the pedunculate oak trunk (demages from pathogenic fungi, insects etc.)
by defoliation degrees


Tablica 2. Broj stabala s teklinama, te postotni udio teklina po stupnjevima osutosti krošanja za šumarije
Županja, Otok, Vrbanja i Lipovac


Table 2
Number of tree with tarry spots and the percentage of tarry spots by the degree of defoliation forthe forest departments Županja, Otok, Vrbanja and Lipovac


Stupanj osutosti – Degree of defoliation
T2002.
ekline – Tarry spots
2003.
n % n %
1 3 10 3 10
2a 1 4 7 23
2b 5 17 6 20
3a 8 28 3 10
3b 12 41 5 17
4 0 0 6 20


3.3 Iskorištenje drvnog obujma – Utilization tree volume
Prsni promjeri stabala bili su od 37 cm do 99 cm, a renih stabala bila je od 22 m do 35 m, a prosječno je izprosječan
prsni promjer iznosio je 60 cm. Visina izmje-nosila 29,5 m (tablica 3).


Tablica 3. Osnovni statistički podaci dimenzija stabala hrasta lužnjaka na kojima je
napravljena analiza iskorištenja drvnog obujma


Table 3
Dimensions of penduculate oak trees in analyses of tree volume utilization


Prsni promjer
dbh* (cm)
Visina
High (m)
Obujam
Volume (m3)
Srednji – Mean 60,2 29,5 4,7
Min. – Min 37,0 22,0 1,7
Max – Max 99,0 35,0 14,6
St. dev. – St Dev 10,1 3,6 1,9
Uzorak – Sample 60 60 60


*dbh – diameter at breast high


Udio planiranog i izrađenog drva hrasta lužnjaka
prema sortimentnim tablicama, prikazan je na slici 5.
Udio izrađenih furnirskih trupaca (F) bio je manji za
5 % u odnosu na plan, a pilanskih trupaca I klase za 7 %
manje u odnosu na plan. Udio pilanskih trupaca II i III
klase bio je veći za 2 % i 5 % u odnosu na plan proiz vod


nje. Udio prostornog drveta (PR. D.) bio je manji za
5 %, a otpada je bilo više za 11 % u odnosu na planirano.
Kod tehničkih sortimenata najveća odstupanja od planirane
proizvodnje utvrđena su kod trupaca I klase, a za tim
kod furnirskih turpaca.