DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 120     <-- 120 -->        PDF

GAĐANJE NA GLINENE GOLUBOVE
Lecijo Matešić i Vinkovci najprecizniji


Na lijepo uređenom strelištu u Koprivničkim Bregima
održano je, u sklopu obilježavnja Dana hrvatskoga
šumarstva, 7. natjecanje u gađanju letećih meta (glineni
golubovi).


Ekipno: 1. Vinkovci (73), 2. Koprivnica (71), 3. Bjelovar
(69).


U disciplini pojedinačno na ispadanje (kada svaki su-
U konkurenciji 18 ekipa i 53 strijelca u pojedinačnoj dionik gađa metu s iste pozicije i u slučaju promašaja
konkurenciji najviše je golubova oborio Lecijo Matšić ispada, posljednji je na strelištu ostao i pobijedio Stjepan


(Split), dok su ekipno najprecizniji bili Vinkovci. Lončar (Direkcija).


Rezultati, pojedinačno: 1. L. Matešić (25+14+1), 2. Tekst i fotografije:
Franjo Jovanovac (Vinkovci, 25+14+0), 3. Vladimir Miroslav Mrkobrad
Mak (Koprivnica, 25+12)


Slijeva: V. Mak, L. Matešić, F. Jovanovac


U prvom planu na slici i plasmanu Stjepan Lončar


KNJIGE I ČASOPISI – BOOKS AND MAGAZINES
(Scientific and professional)


Joso Vukelić, Stjepan Mikac, Dario Baričević, Darko Bakšić, Roman Rosavec


ŠUMSKA STANIŠTA I ŠUMSKE ZAJEDNICE U HRVATSKOJ
Nacionalna ekološka mreža


Na Šumarskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan
je 26. ožujka 2009. godine znanstveni skup na kojemu
se raspravljalo o programu Europske unije
NATURA 2000 i Nacionalnoj ekološkoj mreži u Hrvatskoj.
Predavanja su održali: prof. dr. sc. Ivan Martinić
pod naslovom NATURA 2000 i prof. dr. sc. Joso Vukelić
pod naslovom Šumska staništa i šumske zajednice u
Hrvatskoj, Nacionalna ekološka mreža. To je bilo ujedno
i predstavljanje knjige koju je prof. Vukelić napisao
zajedno sa Stjepanom Mikcem, Dariom Bari čevićem,
Darkom Bakšićem i Romanom Rosavcem.


Kako sam bio jedan od recenzenata knjige u prilogu
donosim svoju recenziju.


Mišljenje


Autori, znanstvenici i nastavnici na Šumarskome fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, izvanredni profesor dr. sc.
Dario Baričević, docenti dr. sc. Stjepan Mikac, dr. sc.
Darko Bakšić i dr. sc. Roman Rosavec pod vodstvom


redovitoga profesora Šumarske fitocenologije dr. sc. Jo se
Vukelića, napisali su knjigu pod naslovom: Šumska
sta ništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, Nacionalna
eko loška mreža


Osnova za pisanje knjige bila je Nacionalna klasifikacija
staništa, koju je izradilo Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske odnosno Državni zavod za zaštitu
prirode. Knjiga predstavlja vrlo značajan dio Nacionalne
ekološke mreže Natura 2000. To je mreža EU koja
obuhvaća područja značajna za očuvanje najvažnijih
vrsta stanišnih tipova te dugoročno osigurava opstanak
ugroženih vrsta iz Crvenog popisa ugroženih vrsta Hrvatske,
šumskih stanišnih tipova i šumskih zajednica.


lzdavač knjige je Državni zavod za zaštitu prirode,
kojega predstavlja ravnatelj Davorin Marković, a glavni
urednik je prof. dr. sc. Joso Vukelić. Knjiga se sastoji iz
poglavlja: Uvod, Metodologije opisa, Nacionalna ekološka
mreža – šumski lokaliteti, Ograničenja pri obradi




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 121     <-- 121 -->        PDF

šumskih staništa„ Zaključne napomene, Popis staništa,
Literatura.


Autori knjige predstavljaju tim znanstvenika koji
dobro pokriva šumarske znantstvene grane koje obrađuje
ova knjiga, npr. šumara fitocenologa, šumara pedologa,
šumara uzgajivača i šumara zaštitara prirode. Knjiga će
poslužiti kao prilog dokumentaciji za ulazak Hrvatske u
EU i to kao dio Ekološke mreže EU Natura 2000.


Nacionalna stanišna mreža dobivena kao podloga
za izradu ove knjige sadrži sveukupno 102 stanišna
tipa. Stanišni tipovi obrađeni su po standardiziranoj
me todologiji. Priložena je fotografija staništa i šumske
zajednice, a uz najzastupljenija staništa u Hrvatskoj
pri loženi su i drugi pokazatelji (pedološki profil, ekogram,
vegetacijski profil, struktura sastojine i dr.).


Staništa, odnosno šumske zajednice u velikoj mjeri
su se poklapale s kodeksom fiotocenološke nomenklature
te s relevantnim fitocenološkim radovima domaćih
i stranih autora.


Lokaliteti pojedinih staništa, odnosno šumskih zajednica
dani su koordinatama na osnovnoj državnoj
karti 1 : 25000 u obliku točke koja je eksportirna, pa je
tako dobivena podloga za daljnje kartiranje i stvaranje
GIS baze podataka.


U Nacionalnu ekološku mrežu izabran je 241 lokalitet
površine 41 600 ha ili 3 % šumskih površina Republike
Hrvatske. U području državnih šuma koje su 98 %
prirodnoga sastava izbor je bio relativno jednostavan,
dok je u privatnim šumama, posebno u području Sredozemlja
u kojemu nepovoljni antropogeni utjecaji (stočarstvo,
kozja paša) traju više tisuća godina, izbor je bio
vrlo težak. U ekološku mrežu birane su očuvane sastojine
prirodnih staništa s autohtonim i cjelovitim florističkim
sastavom, biološkom raznolikošću i osiguranjem
koridora između jezgri mreže.


U 75 % površina izabrane Nacionalne ekološke mre že
šumskih staništa postupa se i dalje prema FSC certifikaciji
i prema Zakonu o šumama Republike Hrvatske,
koji se temelji na načelima Zagrebačke škole uzgajanja
šuma nadopunjene FSC ceartifikacijom. Takav postupak
koji se u Hrvatskoj obavlja preko 200 godina osigurao je


Alojzije Frković:


opstanak prirodne šume. U nacionalnim parkovima i parkovima
prirode te u rezervatima šumske vegetacaje sa
šumama se postupa – prema Zakonu o zaštiti prirode Republike
Hrvatske, uz postupak ocjene prihvatljivosti uzgojnoga
zahvata. U potpuno zaštićenim šumama odnosno
prašumama, u većemu dijelu njihova životna vijeka (starenje,
raspadanje) šuma ne obavlja ponor ugljika, što prekida
njezin povoljan utjecaj na globalnu promjenu klime
kakav posjeduje prirodno gospodarena šuma.


Smatram kako su autori u smislu načela šumarske
znanosti i struke u obavljanju izbora šumskih površina
u Hrvatskoj za Nacionalnu ekološku mrežu EU Natura
2000 dobro obavili ovaj vrlo obiman i težak zadatak.


Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić


DIVOKOZA U GORSKOM KOTARU, S POSEBNIM OSVRTOM
NA NACIONALNI PARK RISNJAK


Nakon triju monografija o našim velikim predatorima,
smeđem medvjedu (2002), risu (2003) i vuku
(2004), autor Alojzije Frković podario nam je novu
knjigu o divokozi. (Ovom prilikom ne spominjem ostale
mnogobrojne radove našeg najplodnijeg autora s područja
lovne problematike).


Iako je naslovom koncipirana za područje Gorskog
kotara i N. P. Risnjak, smatram da važnost ove knjige
prelazi zadane okvire.


Na 76 stranica podijeljenih na 8 poglavlja i 17 podpoglavlja,
autor je iznio sve relevantne i potrebne argumente
za sveobuhvatno razumijevanje problematike