DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 131 <-- 131 --> PDF |
2008. godine praćena je djelotvornost usporedbom tretiranih i netretiranih površina. Prva opažanja pokazala su vrlo dobru djelotvornost. Treba učiniti “cost-benefit analizu“ kako bi se utvrdila isplativost primjene u šumarskoj praksi. B. Liović: Utjecaj hrastove pepelnice na intenzitet fotosinteze hrastova pomlatka Uz problem korova, hrastova pepelnica je drugi negativni čimbenik za preživljavanje hrastova ponika i pomlatka. Gljiva hrastove peplnice (Microsphaera alphitoides) haustorijama uzima hranu iz lista i micelijem prekriva list i na taj način smanjuje fotosintezu. U poku sima je utvrđivan intenzitet fotosinteze pri različitim stup njevima napada pepelnice. Da bi se zaustavio rast pa togena, dio ponika hrasta tretiran je svakih 10–15 da na fungicidom. Rezultati ukazuju na utjecaj gljive na intenzitet fotosinteze, što ima utjecaj na rast i prirast hras tova pomlatka, kao i na njegovo preživljavanje ka da je zaštićen od napada pepelnica. M. Grubešić, K. Krapinec, D. Majnarić, J. Ser tić, J. Margaletić, M. Vucelja: Šteta od sme đeg medvjeda (Ursus arctos) u šumama Gors kog Kotara, Like i mjere zaštita Štete od medvjeda manifestiraju se u šumama kao gu ljenje kore i griženje kambija na stablima. Medvjed guli koru s drveta do visine 1, 5 m hraneći se slojem kam bija i bjelike. Ponekad se penje i guli koru s viših di jelova debla. U Gorskom kotaru i Lici oštećuje stabla obič ne jele. Oštećenja nastaju u svibnju i lipnju. Med vjed to čini radi zadovoljenja potreba za šećerom. Med vjed preferira najjača i najrazvijenija stabla, uzrokujući smanjenje prirasta ili sušenje. Ne mjestu oštećenja ula ze patogeni mikroorganizmi. Na promatranim lokalitetima bila su oštećena i doznačena 232 stabla, s drvnom masom od 478 m3. Prosječni debljinski stupanj iznosio je 42,5 cm. Štete su pretežno zabilježene na zapadnim i jugozapadnim ekspozicijama. Za smanjenje šteta koriš tene su dvije metode: dodatna prehrana peletama na bazi šećera i regulacija brojnosti populacije pojačanim odstrelom. K. Arač: Postavljanje kućica za gniježđenje pti ca – doprinos biološkoj metodi suzbijanja štetnika. Šumsko-uzgojnim radovima uklanjaju se gotovo sva fiziološko oslabljena, bolesna šuplja ili suha stabla za izradu gnjezdišta za sljedeće ptice dupljašice: žune, sje nice, brgljeze, šumske crvenrepke, vijoglave, pupav ce, poljske vrapce, čvorke i poludupljašice: pastiri ce, palčiće, crvendaće, mrke crvenrepke, bjelovrate muharice, muharice i vrapca, koje naseljavaju samo ve ći nom šumska staništa. Postavljanjem kućica za gniježđe nje ono se pospješuje, povećava se brojnost, očuvanje i zaštita ptica koje prehranom smanjuju populacije kukaca. Kućice su postavljenje u 5 različitih uređajnih razreda (kitnjak, bukva, grab, crna joha i ariš), ukupno 30 kućica. Promjer otvora bio je 2,5 cm. Nakon gniježđenja kućice su očišćene od gnijezda i eventualnih parazita. Ptice su praćene četiri godine. Na seljenost kućica iznosila je 98,5 %. Rezultat potvrđu je da ptice ne nalaze dovoljan broj prirodnih gnijezdi lišta, što opravdava postavljanje kućica. Zaključak Iz sažetka 25 izlaganja širokog raspona problematike, može se zaključiti da je Šumarska sekcija kao i cijeli seminar, održana na zavidnoj razini. Najkvalitetniji dio, a to je rasprava, nije se ovdje obrađivala. Naglašavamo da je šteta što nije došlo više sudionika iz šumarske operative (bilo je sveukupno 50-tak sudionika). Smatramo da bi sljedeće godine 2010. Hrvatske šume d.o.o. trebale biti suorganizatori i sponzor Seminara biljne zaštite kojega je šumarska operativa kroz šumarsku sekciju integralna komponenta. Upućujemo čestitke prof. Milanu Glavašu na izboru i imenovanju za pot predsjednika Hrvatskog društva biljne zaštite. Miroslav Harapin |