DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 16 <-- 16 --> PDF |
I. Tikvić, Ž. Zečić, D. Ugarković, D. Posarić: OŠTEĆENOST STABALA I KAKVOĆA DRVNIH ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 237-248 čkog drva za oko 10 %, odnosno isto toliko povećanje otpada. U ukupno izrađenoj tehničkoj oblovini udio furnirskih trupaca kod stabala male i srednje osutosti krošanja (stupanj osutosti 1 i 2) bio je 50 % veći od jako osutih i odumrlih stabala. Kod stabala osutosti do 60 % uočava se trend smanjenja postotnog udjela trupaca nižih klasa, za razliku od stabala osutosti iznad 60 % gdje se uočava povećanje udjela trupaca nižih klasa. Doznaka oštećenih stabala je ključni čimbenik osiguranja kvalitete drvne tvari u uvjetima poremećene stabilnosti šumskih ekosustava. Oštećenost stabala odražava se na smanjenje kvalitete trupaca i prihoda od gospodarenja s hrastom lužnjakom. Procjena oštećenosti stabala može utjecati na smanjenje slučajnog prihoda i povećanje prihoda gospodarenja. Pravovremena i kvalitetna procjena oštećenosti stabala utječe na cjelokupno gospodarenje s hrastom lužnjakom. 6. LITERATURA – References Androić, M., 1975: Prethodni rezultati timskog istraživanja uzroka sušenja hrasta u slavonskim šu- mama, simpozij Sto godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije, JAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci, 59–78, Zagreb. Anić, I., M. Oršanić, M. Detelić, 2002: Revitalizacija degradiranog ekosustava nakon sušenja hrasta lužnjaka primjer šume Kalje, Šumarski list, 11–12: 575–587, Zagreb. Bréda, N., 2000: Water shortage as a key factor in the cause of the oak dieback in the Harth Forest (Alsatian plain, France) as demonstrated by dendroecological and ecophysiological study, U: Recent Advances on Oak Health in Europe, ur. Oszako, T., C. Delatour, Forest Research Institute, 157–159, Varšava, Poljska. Dekanić, I., 1972: Utvrđivanje najpogodnijih vrsta drveća i metoda obnove opustošenih površina sušenjem hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), Šu marski list, 4–6: 119–127, Zagreb. Delatour, C., 1983: Le dépérissement du chenes en Europe. Rev. Forest. Franc., 35(4): 265–282. FRA 2005, www.fao.org/forestry/fra2005/en/ Harapin M., M. Androić, 1996: Sušenje i zaštita šuma hrasta lužnjaka, Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj, HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci i “Hrvatske šume” javno poduzeće Zagreb, 227–256, Zagreb. ICP Forests Manual, 2009: www.icp.forests.org Jureša, B., 1976: Sušenje hrasta, jasena i brijesta u razdoblju 1950.–1974. god. na području ŠG “Hrast” Vinkovci, Šumarski list, 1–2: 61–66, Zagreb. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Per nar, 1993: Oštećenost šuma i neki čimbenici okoliša u šumskom bazenu “Spačva”, Šumarski list, 6–8: 281–292, Zagreb. Klepac, D., 1959: Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar (Lymantria dispar), Šumarski list, 8–9: 208–290, Zagreb. Klepac, D., 1965: Utjecaj nekih defolijatora na debljinski prirast hrasta lužnjaka, Šumarski list, 3–4: 93–101, Zagreb. Klepac, D., 1969: Opadanje prirasta u našim vrijednim hrastovim šumama, Šumarski list, 3–4: 85–91, Zagreb Kozarac, J., 1897: Šumogojstveni i drvotržni aforiz mi, crpljeni na temelju prodaje posavskih hrastovih šuma u zadnjem desetgodištu 1887.–1896., Šumarski list, 7, Zagreb. Kovačević, Ž., 1928: Sušenje hrastova u Posavini sa entomološko-biološkog gledišta, Šumarski list, 4: 182–185, Zagreb. Köning, J., 1911: Sušenje hrastika, Šumarski list, 1–2: 385–422, Zagreb. Krpan, A. P. B., 1989: Neke značajke sušenja hrasta luž njaka (Quercus robur L.) sa stanovišta eksploatacije šuma, Glasnik za šumske pokuse, 25: 111–120, Zagreb. Krpan, A. P. B., S. Govorčin, T. Sinković, 1995: Ispitivanje kojih fizičkih i mehaničkih svojstava te kvalitete drva oštećenih stabala jele obične (Abies alba Mill.), Šumarski list, 11–12: 391–406, Zagreb. Landmann, G., M. Becker, C. Delatour, E. Dreyer, J. L. Duponey, 1993: Oak dieback in France: historical and recent records, possible causes, current investigations, Zustand und Gefährdung der Laubwälder, Bayerishe Akademie der Wissenschaften, Rundgespräche der Kom- mission für Ökologie, 5: 97–113, München, Germany. Lukić, N., Ž. Galić, J. Čavlović, 2001: Dendrokronološka analiza debljinskog prirasta lužnjakovih sastojina u šumama Žutice i Opeke, U: S. Matić, A. Krpan, J. Gračan (ur.), znanstvena knjiga Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, 435–445, Zagreb. Matić, S. 2008: Gospodarnje šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u promijenjenim stanišnim i |