DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256 UDK 630* 188 (001) ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) U VEGETACIJI SJEVEROZAPADNE HRVATSKE Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 ASSOCIATION (Aremonio-Fagion) IN THE VEGETATION OF NORTHWEST OF CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ*, Zdravko CEROVEČKI** SAŽETAK: U radu se objavljuju podaci o nalazištima as. Festuco drymeiae- Fagetum Magic 1978 u Hrvatskoj. Ta je šumska zajednica bukve s brd skom vlasuljom po prvi puta opisana u Slovačkoj (Magic 1978), a kasnije je otkri vena i u Sloveniji (Cimperšek 1988), Zupančič i dr. (2000). Svojevremeno je bila uočena i u Hrvatskoj, ali kao Fage tum illyricum boreale festucetosum drymeiae (Regula -Bevilacqua 1978). U najnovije vrijeme as. Festuco drymeiae-Fagetum otkrivena je, i njen floristi čki sastav sintaksonomski analiziran i u slavonskom gorju, na Požeškoj i Mok roj gori (Baričević2000) i Dilju (Škvorc 2006). U šumskoj vegetaciji sjeverozapadne Hrvatske as. Festuco drymeiae-Fagetum proučavana je do sada na gorama između Drave i Save, na Macelju, Ravnoj gori, Strahinščici i Ivančici, a njen je floristički sastav prikazan na tablici 1. Na temelju florističke strukture mogu se razlikovati tipična subas. festucetosum drymeiae, te izrazito termofilna subas. fraxinetosum orni. Ta subasocijacija pokazuje florističku povezanost sa as. Ostryo-Fagetum. UVOD – Introduction Koliko se iz fitocenološke literature može razabrati Osim navedenih značajki sveukupnoga areala, prak brdska vlasulja – Festuca drymeia u florističkoj strukturi tički su na čitavom prostoru Europe, Sjeverne Afri ke i pojedinih šumskih zajednica ima značajnu sintaksonom-Male Azije raspršena i mnoga pojedinačna nalazišta, sku i dijagnostičku vrijednost. Kao što je poznato (usp. samo je pitanje da li se na afričkom prostoru radi o jed- Meusel idr.1965,Conert 1994), F. drymeia ima ši-noj te istoj vrsti. roku, pretežito europsku rasprostranjenost od Alpa na Nas će u prvom redu zanimati panonsko-balkanskizapadu, do Kavkaza na istoku. Na navedenom prostoru dio areala i to ono područje sjeverno od Save, jer je tomogu se razlikovati dva dijela njenoga areala (sl. 1) i to najvjerojatnije bilo uzrokom da tu F. drymeia ulazi u panonsko-balkanski i kavkaski dio. Panonsko-balkan sastav i grabovih i kitnjakovih i bukovih, a mjestimično ski dio.areala zauzima veće područje i sastoji se u zavi i u sastav bukovo-jelovih šuma. snosti od lokalnih orografskih prilika, od većega broja F. drymeia s običnim grabom tvori asocijaciju Fes više- manje odvojenih segmenata. Kavkaski dio areala tu co drymeiae-Carpinetum (usp. Vukelić 1991), s je znatno manji i skoro homogen. Tamo F. drymeia s vi hras tom kitnjakom as. Festuco drymeiae-Quercetum so kim stupnjem stalnosti (usp. Korotkov 1995) ulazi u pe traeae (usp.Hruška dell’Uomo 1975), te napo sastav mješovitih šuma istočne bukve (Fagus orien ta kon ulazi i u sastav bukovih šuma as. Festuco drymei lis) i kavkaske jele (Abies nordmanniana) asocijacija ae-Fagetum (usp. Magic 1978, Mucina 1987), a u Abieti nordmannianae-Fagetum orientalis i Ilici colchi naj novije vrijeme je opisana i as. Festuco drymeiae cae-Abietetum nordmannianae. Abietetum (usp.Vukelić iBaričević 2007). Samo je usputno zanimljivo spomenuti da Jovanović Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb * (1959) proučava, između ostaloga, i zajednicu “Abieto( Croatia) ** Fa getum drymetosum” koju treba u potpunosti priključiti Zdravko Cerovečki, dipl. ing. šum., P. Zrinskog i K. Fran kopana 18, HR – 49000 Krapina, Hrvatska (Croatia) as. Festuco drymeiae-Abietetum Vukelić et Baričević. |