DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RI JEČ GLAV NO GA URED NI KA


KAKO U PRILIKAMA RECESIJE OSIGURATI BUDUĆNOST NAŠIH
MLADIH PRIRODNO GOSPODARENIH ŠUMA


U recesiji koja je zahvatila svijet besparicom, posebno su pogođeni drvna industrija, ali i šumarstvo
kao privredna grana koja ovisi o preradi drva, ali koja istovremeno vodi skrb o zaštiti okoliša, o ekološ kim,
socijalnim i ekofiziološkim općekorisnim funkcijama koje pruža šuma. Danas se u Europskoj uniji
općekorisne funkcije šume vrednuju trideset pa i pedeset puta više od vrijednosti drva. U naj vrjednije
općekorisne funkcije šume svrststavaju se vodozaštitna uloga šume, dakle pitka voda i funkcija ponora
ugljika koja smanjuje količinu ugljičnoga dioksida u atmosferi i usporava globalno zatopljenje.


U šumskim ekosustavima prirodno gospodarenih državnih šuma, značajan uzrok njihovoj dobroj
strukturi je njega šuma koja se obavlja do njihove dvadesete, a možebitno i tridesete godine života
(prvi, odnosno polovica drugoga dobnoga razreda).


Posljedica uzgojnih mjera obavljena u toj dobi utječe značajno na strukturu šume u njihovu daljnjem
životu te njezinoj sirovinskoj i općekorisnoj ulozi. Njegu šume koja se odnosi na negativno i pozitivno
odabiranje stabalaca, šumarska struka je besprijekorno obavljala. Izostanu li ti uzgojni zahvati,
sastojina će se oblikovati u neskladu s ciljevima prirodnoga gospodarenja šumom glede mnogobrojnih
sirovinskih i općekorisnih funkcija. Poznate su posljedice izostanka tih mjera njege u lužnjakovim
nizinskim šumama koje se pretvaraju u čiste grabike. Uz današnji utjecaj globalnoga zatopljenja i pada
razina podzemnih voda, takvi su slučajevi još vjerojatniji.


Šumarstvo bi usprkos teškoga financijskoga stanja trebalo pronaći sredstva da se poslovi te njege
obave, jer posljedice će biti katastrofalne. Nepovoljne posljedice mogu potrajati dvije do tri generacije
šumarskih stručnjaka.


Prof. dr. sc. Branimir Prpić


A WORD FROM THE EDITOR-IN-CHIEF


HOW TO SECURE THE FUTURE OF YOUNG, NATURALLY MANAGED
FORESTS IN CROATIA DURING RECESSION


General recession and shortage of money is taking their toll not only on wood industry but also on
forestry as an economic branch that depends on timber processing. Apart from taking care of environmental
protection, forestry also provides social and ecophysical forest functions of general benefit. In
the European Union today, the value of non-market forest functions exceeds that of timber by thirty, or
even fifty times. The most valuable non-market forest functions include the water protection role, i.e.
drinking water, and the carbon sink function, which reduces the quantity of carbon dioxide in the
atmosphere and slows down global warming.


An important reason for the good structure of state forests in forest ecosystems managed on a close-
to-nature principle is tending. Tending practices are applied to forests until the age of twenty, or maybe
thirty (the first, and half of the second age class).


The consequence of silvicultural measures undertaken at the mentioned age significantly affects the
future forest structure and its role in supplying raw material and non-market functions. The forestry
profession has been particularly successful in the application of tending related to negative and positive
selection of young trees. If these silvicultural treatments are omitted, a stand will be formed in discordance
with close-to-nature forest management and the provision of raw material and non-market
functions. One negative example of the absence of tending in pedunculate oak lowland forests is their
conversion into pure hornbeam forests. In combination with present-day effects of global warming and
a drop in groundwater levels, such cases will gain in frequency.


Even though the financial condition is difficult, forestry should strive to find the means for the application
of tending measures; otherwise, the consequences will be catastrophic. Adverse consequences
may span over two to three generations of forestry experts.


Professor Branimir Prpić, PhD


Nas lov na stra ni ca – Front pa ge:
Bazga u cvatu najavljuje ljeto – Elder-blossom heralds the summer
(Fo to – Pho to: Miroslav Harapin)


Na kla da 1850 pri mje ra ka