DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 24     <-- 24 -->        PDF

I. Trinajstić, Z. Cerovečki: ASOCIJACIJA Festuco drymeiae-Fagetum MAGIC 1978 (Aremonio-Fagion) ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 249-256
Malobrojne skupine razmjerno termofilnih vrsta u mogu smatrati i diferencijalnim vrstama posebne subasklopu
razreda Querco-Fagetea općenito značajnih za socijacije fraxinetosum orni.
red Quercetalia pubescenti-petraeae, bar djelomično se


Sintaksonomska raščlanjenost as. Festuco drymeiae-Fagetum u sjeverozapadnoj Hrvatskoj


Syntaxonomic differentiation of Festuco drymeiae-Fagetum ass. in northwest Croatia


U sklopu as. Festuco drymeiae-Fagetum u sjeverozapadnoj
Hrvatskoj mogu se na temelju florističkoga
sastava (tablica 1) razlikovati dva kompleksa. Jedan je
mezofilan s dominacijom vrste F. drymeia i obuhvaća
po jednoj fitocebološkoj snimci manji broj vrsta i predstavlja
tip asocijacije koji smo označili kao subas. festucetosum
drymeiae. Drugi se razvija na izrazito
top lim i suhim položajima, a u florističkom sastavu pridolaze
izrazito termofilni elementi, među kojima se na
prvom mjestu ističe crni jasen (Fraxinus ornus). Takve


smo sastojine izdvojili, također, u posebnu subasocijaciju
– subas. fraxinetosum orni. Za nju se kao diferencijalne
vrste mogu označiti Fraxinus ornus, Melittis
melissophyllum, Ruscus aculeatus, Tanacetum corymbosum
i Campanula persicifolia. Ta subasocijacija
pred stavlja u sindinamskom smislu sponu prema termofilnoj
bukovoj šumi as. Ostryo-Fagetum, koja se
raz vija na karbonatno-dolomitnim litološkim podlogama
Strahinjščice i Ivančice.


RASPRAVA – Discussion


Kao što se iz priložene zemljopisne karte na slici 1
može razabrati, Festuca drymeia ima vrlo veliku europ
sku rasprostranjenost, ali se njen sveukupni areal
sastoji od niza međusobno izoliranih dijelova. Zbog
toga se moglo očekivati da će šumske zajednice u sas tavu
kojih značajnu ulogu ima F. drymeia biti zastup ljene,
osim u svezi Aremonio-Fagion i u nekim drugim
srodnim svezama mezofilnih bukovih šuma. Osim
toga, kako je i uvodno spomenuto, F. drymeia ulazi i u
sas tav grabovih, kitnjakovih, pa i bukovo-jelovih šu ma,
a u kavkaskom dijelu areala ulazi i u sastav šuma
is točne bukve (Fagus oorientalis) i kavkaske jele
(Abies nordmanniana) i u njima, također, ima značajnu
dijagnostičku vrijednost.


U ovoj prigodi potrebno je naglasiti da slovenski
autori (Zupančič i dr. 2000) kod fitocenološko-sintaksonomske
analize subpanonskih bukovih šuma u
njihovom florističkom sastavu vrstu F. drymeia bilježe
u 100 % (20) snimaka s pokrovnošću (1) 2–5, ali navedene
šumske sastojine ne priključuju as. Festuco drymeiae-
Fagetum, već ih opisuju kao posebnu asocijaciju
”Polysticho setiferi-Fagetum“, a kao svojstvena vrsta
asocijacije označena je paprat Polystichum setiferum.
Nezgoda je u tome što je u florističkom sastavu tako
imenovane asocijacije vrsta Polystichum setiferum zabilježena
u samo 6 snimaka, što iznosi nešto manje od
30 % i to dva puta s pokrovnošću “2“ i četiri puta s oznakom
“+”, dakle bez pokrovnosti.


Već smo svojevremeno, na jednom mjestu (usp.
Trinajstić 2004) istaknuli da kod shvaćanja opsega
asocijacije u užem ili vrlo uskom smislu, vrsta koja je
označena kao karakteristična za asocijaciju i prema
kojoj je asocijacija imenovana, mora biti nazočna bar u
100 % snimaka. Ako je vrsta prema kojoj je asocijacija
imenovana nazočna samo u manjem dijelu fitocenolo


ških snimaka, ili snimka nije pravilno dizajnirana, možemo
smatrati da se radi o nekoj drugoj asocijaciji u
kojoj više-manje dominira i postiže visok stupanj stalnosti
neka druga vrsta. Na temelju toga smatramo da i
one šumske sastojine u subpanonskom dijelu Slovenije
imenovane kao “Polystichum setiferum ” treba priključiti
as. Festuco drymeiae-Fagetum.


S obzirom na opću genezu šumskih zajednica u kojima
znatan udio ima F. drymeia, kitnjakove, bukove i
bukovo-jelove šume s tom vrstom možemo smatrati
primarnim oblicima šumske vegetacije, bez obzira na
to što nemaju prašumske, već pretežito šumsko-gospodar
ske značajke. S druge strane šumske sastojine koje s
vrstom F. drymeia izgrađuje Carpinus betulus (as. Festuco
drymeiae-Carpinetum) treba, po našem mišljenju,
smatrati sekundarnim, antropogenim tvorevinama,
nastalim dijelom degradacijom kitnjakovih, dijelom
bukovih šuma u graničnom prostoru između brežuljkastoga
(kolinog) i brdskog (montanog) pojasa, često u fitogeografiji
označavanim kao submontani pojas.


Sa čisto praktičkoga, šumsko-gospodarskog gledišta,
grabove, kitnjakove, bukove i bukovo-jelove šu me
u kojima s većim ili manjim udjelom pridolazi F.
drymeia, posebno u okvirima sveze Aremonio-Fagion
predstavljaju značajan biološki potencijal, naročito na
prostoru gora međurječja između velikih hrvatskih rijela
Save i Drave te njenih pritoka. Može se i u ovoj
pri godi naglasiti da sve netom navedene šume pokazu ju
znatan stupanj stabilnosti i važan su regulator potrajnosti
spomenutog prostora.