DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 27     <-- 27 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
UDK 630* 232.3 (001)


KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) I KITNJAKA
(Quercus petraea Liebl.), KAO ČIMBENIK RASTA I RAZVOJA SADNICA


ACORN SIZE OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) AND SESSILE OAK
(Quercus petraea Liebl.) AS A FACTOR IN GROWTH
AND DEVELOPMENT OF SEEDLINGS


Valentin ROTH*, Tomislav DUBRAVAC*, Ivan PILAŠ*,
Stjepan DEKANIĆ*, Zdravko BREKALO**


SAŽETAK; Istraživanja su obavljena na tri uzorka žira hrasta lužnjaka
(Quercus robur L.), i tri uzorka kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), različite
krupnoće (fotografija 1., tablica 1. i 2., slika 1. i 2.,).


Žir je posijan u studenom 2003. godine na dvije lokacije: Rasadnik Odjelarasadničke proizvodnje, Šumarskog instituta, Jastrebarsko (45°40’ N, 15°39’
E), i rasadnik “Zdenački Gaj” (45°35’ N, 17°05’ E), UŠP Bjelovar, Šumarija
Grubišno Polje.


Tijekom prve vegetacije praćena je dinamika nicanja brojanjem izniklih
biljaka u razdoblju od 27. travnja do 1. lipnja, u intervalima od sedam dana
(ukupno 6 mjerenja).


Na kraju prve vegetacije (15. listopada 2004. godine), obavljena je izmjera
visina biljaka istraživanih uzoraka. Na kraju druge vegetacije, u jesen 2005. go-
dine, obavljene su izmjere visina, a na prosječnom uzorku, određena je i masa
suhe tvari nadzemnog dijela sadnica istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka.


Utjecaj krupnoće žira na visinu jednogodišnjih (1+0), i dvogodišnjih (2+0),
biljaka lužnjaka i kitnjaka, izražen je na oba lokaliteta rasadničkog dijela testa
(tablice 1. i 2., grafikoni 3. i 4.). U ovisnosti o razlici u krupnoći žira (volumen,
masa), kod jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica lužnjaka, na oba lokaliteta
područja istraživanja, dobivamo od 10 do 40 % različite visine u korist žiru
veće krupnoće. Kod istraživanih uzoraka hrasta kitnjaka, isto je još izraženije.


Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela, kod istraživanih uzoraka lužnjaka
i kitnjaka u starosti 2+0, također pokazuje izražene razlike uvjetovane
krupnoćom žira (tablica 8., grafikoni 5. i 6.). Kod oba istraživana uzorka, iz
žira krupnijeg do 50 %, dobili smo sadnice, mase suhe tvari nadzemnog dijela
veće od 40 do 140 %. Kod uzoraka od 2,5 do 3,5 puta krupnijeg žira (uzorak 1),
masa suhe tvari nadzemnog dijela (2+0), veća je za 2 do 5 puta.


Sva tri uzorka lužnjaka i kitnjaka, pokazuju izrazito veće visine kao i masu
suhe tvari nadzemnog dijela, u rasadniku lakšeg mehaničkog sastava tla.


Ključne riječi: krupnoća žira, visine biljaka, hrast lužnjak (Quercus
robur L.), hrast kitnjak (Quercus petraea Liebl.)


*


Dr. sc. Valentin Roth, (E-mail: rothv@sumins.hr), dr. sc. Tomislav Dubravac,
dr. sc. Ivan Pilaš, Stjepan Dekanić, dipl. ing. Šumarski institut, Jastrebarsko,
Cvjetno naselje 41, 10450 Jastrebarsko – Croatia


**


Mr. sc. Zdravko Brekalo – UŠP Bjelovar, Šumarija Grubišno Polje




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 28     <-- 28 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
UVOD I PROBLEMATIKA – Introduction and problems


Prirodna obnova u našim hrasticima značajno izostaje
i iz godine u godinu sve je nepotpunija, odnosno
umjetna je intervencija sjetvom sjemena ili sadnjom biljaka
sve nužnija i učestalija Orlić (2000).


Posebnu pozornost moramo posvetiti onim čimbenicima
na koje možemo utjecati uzgojnim zahvatima provedivim
u praksi, sa svrhom osiguranja prirodne obnove
šumskih sastojina. Izrazito važan čimbenik prirodne obnove
je redoviti urod kvalitetnog sjemena (žira).


Urodom i kakvoćom sjemena, kao i rasadničkom
proizvodnjom lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka
(Quer cus petraea Liebl.), bavili su se i bave se mnogi
naši i strani istraživači i znanstvenici. Morfološke ka


rak teristike žira lužnjaka i kitnjaka istraživali su Brookes
i Wigston (1979). Morfološku varijabilnost hrasta
lužnjaka, kitnjaka i sladuna u Francuskoj, opisuju
Dupouey i Badeau (1993), lužnjaka i kitnjaka u
Nje mačkoj Elsner (1993), a u Danskoj Jensen (1993).
O nekim kvalitativnim osobinama sjemena hrasta lužnjaka
pišu Gradečki, Poštenjak, Topolovec
(1993), i Roth (1999). Matić i dr. (1996), u Monografiji
Hrast lužnjak u Hrvatskoj, navode, kako je važno sakupljati
žir veće apsolutne mase, odnosno krupniji, jer
postoji veza između krupnoće žira i visine biljaka u juvenilnoj
fazi. U svezi s tim, autori citiraju VYSKOT-a
(1958), koji je istraživao navedenu problematiku.


MATERIJAL I METODE – Material and methods


Ispitivani žir je iz uroda 2003. godine. Žir hrasta
lužnjaka potječe iz Priznate sjemenske sastojine (PSS),
“Zdenački Gaj – Prespinjača”, Odjel 2a, Šumarija Grubišno
Polje, dok je žir hrasta kitnjaka podrijetlom iz
PSS “Virovitička Bilogora”, Odjel 47a, 48b, Šumarija
Virovitica. Za svaku vrstu, okularnom procjenom oblikovano
je po tri uzorka od 20 kg različite krupnoće
žira. (1-krupni, 2-srednji i 3-sitni žir).


Prosječna masa žira za svaki uzorak, određena je
prema prosječnom broju žirova u četiri poduzorka od
1000 g. Prije vaganja svim je poduzorcima ujednačena
vlažnost žireva na 35 %.


Duljina i promjer žira svakog uzorka mjereni su na
poduzorku od 400 komada, s točnošću očitanja od
0,1 mm. Prosječni volumen žira u uzorku izračunat je
prema formuli: duljina x (promjer/2)2 x /3 (Harmer
2000).


Rasadnički dio pokusa postavljen je u rasadnicima
“Jastrebarsko” (45°40’ N, 15°39’ E) i “Zdenački Gaj”
(45°35’ N, 17°05’ E). Prije postavljanja pokusa, u oba
rasadnika uzeti su prosječni površinski uzorci tala, čije
su analize obavljene u pedološkom laboratoriju Odjela
za ekologiju i uzgajanje šuma, Šumarskog instituta, Jastrebarsko.


U svakom rasadniku prema randomiziranoj blok
metodi s tri repeticije, postavljen je pokus za svaku
ispitivanu vrstu. Žir je posijan u studenom 2003. go-
dine. U svakoj repeticiji posijano je 100 žireva (gredica
širine 1 m, sijano je u 5 redi po 20 žireva na 2 dužna
metra. Sjeme je pokriveno tlom u debljini oko 2–3 cm).
Kroz dvije vegetacije (2004. i 2005. godine), površina
pokusa nije navodnjavana niti prihranjivana.


Tijekom prve vegetacije praćena je dinamika nicanja
brojanjem izniklih biljaka u razdoblju od 27. travnja
do 1. lipnja, u intervalima od sedam dana (ukupno
6 mjerenja). Nakon prve vegetacije (15. listopada),
utvrđen je broj ukupno izniknulih biljaka i izmjerene su
im visine. Nakon druge vegetacije (u listopadu 2005.


Fotografija 1. Istraživani uzorci žira lužnjaka (Q .r.) i kitnjaka


(Q. p.)
Photo 1Samples of acorns of pedunculate (Q. r.) and sessile
oak (Q. p.)


godine), izmjerene su visine biljaka i određena je biomasa
nadzemnog dijela biljke u suhom stanju. Za određivanje
biomase slučajnim je odabirom za svaku
veličinu žira izdvojeno po 10 biljaka iz svake repeticije
(ukupno 30 po uzorku). Biljke su odsijecane u razini s
tlom i sušene u sušioniku na temperaturi od 105 °C do
konstantne mase. Promatran je samo drvenasti dio
stabljike (bez lišća).


Visine biljaka istraživanih uzoraka, statistički su
obrađene u programu “Excel”, “T” – test, uz pretpostavku
jednakih varijanci s 95 % jamstvom značajnosti.


Podaci o srednjim mjesečnim temperaturama zraka,
kao i o količini oborina u vegetacijskom razdoblju
2004. i 2005. godine, dobiveni su s Meteoroloških postaja
Jastrebarsko (45°46’ N, 15°38’ E) i Daruvar
(45°36’ N, 17°14’ E).




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 29     <-- 29 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
Prikaz 1. Raspored uzoraka u rasadničkom dijelu testa
Presentation 1 Arrangement of samples in the nursery part of the test
blok I blok II blok III


Q.r. 1 Q.r. 2 Q.r. 3
Q.p. 1 Q.p. 2 Q.p. 3
Q.r. 3 Q.r. 2 Q.r. 1
Q.p. 3 Q.p. 2 Q.p. 1


Q.r. 2 Q.r. 1 Q.r. 3
Q.p. 2 Q.p. 1 Q.p. 3


REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Investigation results
Prvo istraživano svojstvo uzoraka žira lužnjaka bilo je određivanje broja žirova u 1 kg, kao i specifične
(Quercus robur L.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), mase (masa 1.000 kom.).


Tablica 1. Broj komada istraživanih
uzoraka žira lužnjaka (Q.r.) i
kitnjaka (Q.p.) u 1 kg, i specifična
masa istih


Table 1
Number of pieces of investigated
samples of Peduncled
oak (Q. r.) and Sessile-flowered
oak (Q. p.) in 1 kg,
and their specific mass


Slika 1.Prosječne vrijednosti dužina i širina istraživanih uzoraka žira lužnjaka (Quercus
robur L.)


Figure 1 Average lenght and width of acorns in samples of pedunculate oak (Quercus robur L.)


uzorak
sample
kom./kg
pieces/kg
spec. masa (g)
spec. mass (g)
Q.r. 1 89 11.236
Q.r. 2 153 6.536
Q.r. 3 204 4.902
Q.p. 1 85 11.765
Q.p. 2 205 4.878
Q.p. 3 286 3.496


Slika 2. Prosječne vrijednosti dužina i širina istraživanih uzoraka žira kitnjaka
(Quercus petraea Liebl.)
Figure 2 Average lenght and width of acorns in samples of sessile oak (Quercus petraea
Liebl.)


Izmjere dužine i širine istraživanih
uzoraka žira, rađene su na prosječ nom
uzorku od 4 puta 100 ko mada, s
točnošću očitanja od 0,1 mm.


Tumač slika 1. i 2.


Točka unutar pravokutnika pred


stavlja aritmetičku sredinu. Gornja i


donja granica pravokutnika pred


stavljaju opseg unutar kojega se na


la zi jedna standardna devijacija


du žina i širina žira, što obuhvaća


68 % svih rezultata. Dužina ispod i


iznad pravokutnika predstavlja mi


nimalnu i maksimalnu dužinu i ši


rinu istraživanih uzoraka žira.


Figure1. & 2.


Point inside the rectangle represents
arithmetic mean, upper and
lower boundaries of the rectangle
represent one standard deviation of
lenght and width of acorns encompassing
68 % of all results, minimal
and maximal lenght and width of
acorns is represented by the lines
above and below the rectangles.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 30     <-- 30 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
Tablica 2. Osnovni podaci o uzorcima žira


Table 2 Basic data on acorn samples


Duljina* – Length* Promjer* – Diametar* Volumen* – Volume*
m cm3
Hrast lužnjak (Quercus robur L.)
Q.r. 1 – krupni žir 37,6 ± 1,9 20,6 ± 1,4 4,2 ± 0,7
Q.r. 2 – žir srednje veličine 31,4 ± 3,3 16,9 ± 1,7 2,4 ± 0,6
Q.r. 3 – sitni žir 26,5 ± 3,0 15,4 ± 1,4 1,7 ± 0,4
Hrast kitnjak (Quercus petraea Lieb.)
Q.p. 1 – krupni žir 36,7 ± 2,8 22,0 ± 1,2 4,7 ± 0,7
Q.p. 2 – žir srednje veličine 30,0 ± 4,1 15,5 ± 1,7 1,9 ± 0,6
Q.p. 3 – sitni žir 26,0 ± 4,2 14, 3 ± 1,4 1,4 ± 0,4
* – srednja vrijednost ± standardna devijacija – mean value ± standard deviation
Tablica 3. Osnovni podaci o tlima u rasadnicima


Table 3 Basic data on soil in nurseries


Mehanički sastav tla – Mehanical soil structure


Veličina čestica, mm – Particle size, mm
Rasadnik 2,0 - 0,2 0,2 - 0,02 0,02 - 0,002 < 0,002
“Jastrebarsko” 3,0 % 33,1 % 38,6 % 25,7 %
“Zdenački Gaj” 0,7 % 47,4 % 31,9 % 19,8 %
Kemijski sastav tla – Chemical soil structure


CaCO3 pH P2O5 K2O N Humus
Rasadnik % H2O n-KCL mg/100g %
“Jastrebarsko” 5,12 7,5 6,7 61,7 13,9 0,15 2,89
“Zdenački Gaj” 5,05 7,9 7,5 14,1 10,4 0,09 1,26


Tablice 4. i 4a. Dinamika nicanja istraživanih uzoraka lužnjaka (Q.r.) i kitnjaka (Q.p.) u rasadniku “Jastrebarsko” (%)


Table 4 i 4a
Emergence dynamics of investigated acorn samples of pedunculate (Q.r.) and sessile (Q.p.) oaks
in nursery“Jastrebarsko” (%)


“Jastrebarsko” Q.r.1 Q.r.2 Q.r.3
27. 04. 0 0 0
04. 05. 1 2 2
11. 05. 2 7 5
18. 05. 7 13 10
25. 05. 11 17 15
01. 06. 16 21 18
15. 10. 53 44 46


“Jastrebarsko” Q.p.1 Q.p.2 Q.p.3
27. 04. 2 2 0
04. 05. 10 5 0
11. 05. 16 7 2
18. 05. 27 9 3
25. 05. 32 11 4
01. 06. 37 13 6
15. 10. 57 22 11


Tablice 5. i 5a. Dinamika nicanja istraživanih uzoraka lužnjaka (Q.r.) i kitnjaka (Q.p.) u rasadniku “Zdenački Gaj” (%)


Table 5 i 5a
Emergence dynamics of investigated acorn samples of pedunculate (Q.r.) and sessile (Q.p.) oaks in nursery
“Zdenački Gaj” (%)


“Zd. Gaj” Q.r.1 Q.r.2 Q.r.3
27. 04. 3 10 18
04. 05. 13 27 42
11. 05. 21 44 49
18. 05. 30 51 56
25. 05. 45 63 71
01. 06. 51 66 72
15. 10. 89 82 83


“Zd. Gaj” Q.p.1 Q.p.2 Q.p.3
27. 04. 24 9 8
04. 05. 32 15 14
11. 05. 37 16 14
18. 05. 40 17 15
25. 05. 46 17 16
01. 06. 50 20 17
15. 10. 51 23 23




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 31     <-- 31 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
“Jastrebarsko”
“Zdenački Gaj”


Grafikoni 1. i 1a. Dinamika nicanja istraživanih uzoraka lužnjaka u rasadnicima “Jastrebarsko” “Zdenački Gaj”


Graph 1 i 1a Emergence dynamic of investigated pedunculate oak samples in nurseries “Jastrebarsko” “Zdenački Gaj”


“Jastrebarsko”
“Zdenački Gaj”


Grafikoni 2. i 2a. Dinamika nicanja istraživanih uzoraka kitnjaka u rasadnicima “Jastrebarsko” “Zdenački Gaj”


Graph 2 i 2a Emergence dynamic of investigated sessile oak samples in nurseries “Jastrebarsko” “Zdenački Gaj”


Grafikon 3. Srednje vrijednosti visina biljaka istraživanih uzoraka
lužnjaka, nakon prve (1+0), i druge (2+0) vegetacije,
u cm


Graph 3Mean values of plant heights of the investigated sam-
ples of Peduncled oak after the first (1+0) and second
(2+0) vegetation, in cm


Grafikon 4. Srednje vrijednosti visina biljaka istraživanih uzoraka
kitnjaka, nakon prve (1+0), i druge (2+0) vegetacije,
u cm


Graph 4Mean values of plant heights in the investigated sam-
ples of Sessile-flowered oak samples after the first
(1+0) and second (2+0) vegetation, in cm




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 32     <-- 32 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
U rasadničkom dijelu pokusa, mjerene su visine bi-(2+0), određena je i masa suhe tvari nadzemnog dijela.
ljaka istraživanih uzoraka na kraju prve (1+0), i druge Isto prikazujemo nastavno:
(2+0) vegetacije. Isto tako, na kraju druge vegetacije


Tablica 6. Statistička usporedba visina biljaka istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka, starosti (1+0) (obrađeno u programu
“Excel”, “T” – test, uz pretpostavku jednakih varijanci s 95 % jamstvom značajnosti)


Table 6
Statistical comparison of plant heights of the investigated Peduncled oak and Sessile-flowered oak samples, age
(1+0), (analysed in Excel programme, T-test, on the assumption of equal variances with 95 % guarantee
of significance)


Rasadnik “Jastrebarsko”
comparison arit. mean (cm) variance “T” calc. “T” table significance
Q.r. 1 - Q.r. 2 16,2 - 14,7 34,67 - 35,25 2,272 1,650 *
Q.r. 1 - Q.r. 3 16,2 - 12,7 34,67 - 24,08 5,774 1,650 *
Q.r. 2 - Q.r. 3 14,7 - 12,7 35,25 - 24,08 3,058 1,650 *
comparison arit. mean (cm) variance “T” calc. “T” table significance
Q.p. 1 - Q.p. 2 18,3 - 9,7 43,84 - 13,84 10,037 1,651 *
Q.p. 1 - Q.p. 3 18,3 - 8,2 43,84 - 14,58 8,810 1,652 *
Q.p. 2 - Q.p. 3 9,7 - 8,2 13,84 - 14,58 1,956 1,660 *
Rasadnik “Zdenački Gaj”
comparison arit. mean (cm) variance “T” calc. “T” table significance
Q.r. 1 - Q.r. 2 21,9 - 18,4 39,03 - 44,46 4,572 1,650 *
Q.r. 1 - Q.r. 3 21,9 - 16,5 39,03 - 43,77 7,170 1,650 *
Q.r. 2 - Q.r. 3 18,4 - 16,5 44,46 - 43,77 2,335 1,650 *
comparison arit. mean (cm) variance “T” calc. “T” table significance
Q.p. 1 - Q.p. 2 21,7 - 16,1 67,81 - 43,38 4,960 1,652 *
Q.p. 1 - Q.p. 3 21,7 - 11,8 67,81 - 31,89 9,026 1,652 *
Q.p. 2 - Q.p. 3 16,1 - 11,8 43,38 - 31,89 4,105 1,656 *


* Statistički se značajno razlikuju – Differ statistically significantly
Tablica 7. Statistička usporedba visina biljaka istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka, starosti (2+0) (obrađeno u programu
“Excel”, “T” – test, uz pretpostavku jednakih varijanci s 95 % jamstvom značajnosti)


Table 7
Statistical comparison of plant heights of the investigated Peduncled oak and Sessile-flowered samples, age (2+0),
(analysed in Excel programme, T-test, on the assumption of equal variances with 95 % guarantee of significance)


Rasadnik “Jastrebarsko”
comparison
Q.r. 1 - Q.r. 2
Q.r. 1 - Q.r. 3
Q.r. 2 - Q.r. 3
comparison
Q.p. 1 - Q.p. 2
Q.p. 1 - Q.p. 3
Q.p. 2 - Q.p. 3
Rasadnik “Zdenački Gaj”
comparison
Q.r. 1 - Q.r. 2
Q.r. 1 - Q.r. 3
Q.r. 2 - Q.r. 3
comparison
Q.p. 1 - Q.p. 2
Q.p. 1 - Q.p. 3
Q.p. 2 - Q.p. 3
arit. mean (cm)
31,5 – 26,4
31,5 – 23,0
26,4 – 23,0
arit. mean (cm)
40,1 – 19,8
40,1 – 15,4
19,8 – 15,4
arit. mean (cm)
57,5 – 51,2
57,5 – 46,4
51,2 – 46,4
arit. mean (cm)
62,6 – 39,9
62,6 – 32,8
39,9 – 32,8
variance
149,7 – 103,3
149,7 – 56,8
103,3 – 56,8
variance
177,1 – 57,4
177,1 – 41,5
57,4 – 41,5
variance
181,5 – 222,8
181,5 – 204,0
222,8 – 204,0
variance
329,8 – 359,0
329,8 – 188,8
359,0 – 188,8
“T” calc.
4,050
7,376
3,343
“T” calc.
10,748
9,776
2,640
“T” calc.
5,094
8,946
3,583
“T” calc.
8,698
11,373
2,398
“T” table
1,650
1,650
1,650
“T” table
1,652
1,653
1,664
“T” table
1,648
1,648
1,648
“T” table
1,651
1,652
1,657
significance
*
*
*
significance
*
*
*
significance
*
*
*
significance
*
*
*


* Statistički se značajno razlikuju – Differ statistically significantly


ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 33     <-- 33 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
Tablica 8. Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela biljaka,
istraživanih uzoraka lužnjaka (Q.r.) i kitnjaka
(Q.p.), u starosti 2+0 (u gramima)


Table 8 Quantity (mass) of dry matter in the above
ground part of the investigated Peduncled oak
(Q.r.) and Sessile-oak samples (Q.p.), age 2+0
(in grams)


Vrsta “Jastrebarsko” (g) “Zdenački Gaj” (g)
Q.r. 1 10,18 18,94
Q.r. 2 6,38 13,48
Q.r. 3 2,72 9,55
Q.p. 1 12,50 30,00
Q.p. 2 3,39 14,48
Q.p. 3 2,50 6,35


Grafikon 5. Prosječna masa suhe tvari nadzemnog dijela biljaka,
uzoraka hrasta lužnjaka (Q.r.), na kraju druge (2+0)
vegetacije (u gramima)


Graph 5 Average mass of dry matter in the above ground part
of the Peduncled oak samples (Q.r.) at the end of the
second year (2+0) of vegetation (in grams)


Grafikon 6. Prosječna masa suhe tvari nadzemnog dijela biljaka,
uzoraka hrasta kitnjaka (Q.p.), na kraju druge (2+0)
vegetacije (u gramima)


Graph 6
Average mass of dry matter in the above ground part of
the Sessile-flowered oak (Q.p.) samples at the end of
the second year (2+0) of vegetation (in grams)


RASPRAVA – Discussion


Iz navedenog (fotografija 1., tablice 1. i 2., slike 1. i
2.), razvidne su razlike između istraživanih uzoraka
žira hrastova lužnjaka i kitnjaka. Krupnoćom se posebno
ističu uzorci (Q.r. 1) i (Q.p. 1). Opisujući sjeme
hras tova lužnjaka i kitnjaka, Regent (1972) navodi
kako u 1 kg ima od 130 do 290 komada žira lužnjaka,
dok se u 1 kg kitnjaka nalazi od 140 do 350 komada.
Isto tako Herman (1971) za lužnjak navodi od 177 do
325 komada žira u kilogramu. Roth (1999), istražujući
svojstva 14 uzoraka žira iz cijelog područja pridolaska
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, dobiva vrijednosti
od 131 do 226 komada u kilogramu. Potrebno je napomenuti
kako je autor istraživao žir iz Priznatih sjemenskih
sastojina (PSS), koji je u pravilu veće krupnoće.


U našem istraživanju, uzorak žira lužnjaka (Q.r. 1),
ima 89 komada u kilogramu, dok uzorak kitnjaka (Q.p.
1) ima prosječno 85 komada u 1 kg, a rijetko se događa
da lužnjak i kitnjak rađaju ovako krupnim sjemenom.
Godine 2003., u navedenim sastojinama došlo je do
uroda ovakve krupnoće i otuda potječu grupe iz kojih


su uzeti prosječni uzorci. Naglašavamo kako su sastojine
iz kojih su ova dva uzorka, Priznate sjemenske sastojine
(PSS), koje u pravilu rađaju sjemenom veće
krupnoće (Roth 1999).


Rasadnički dio istraživanja postavljen je na dva lokaliteta.
Tijekom vegetacijskog razdoblja 2004. go-
dine, prosječne temperature u oba rasadnika bile su
podjednake i iznosile su oko 16 °C. U vremenu vegetacije
pala je i podjednaka količina oborina, koje su bile
vrlo slično raspoređene. Tijekom prve vegetacije (u vegetacijskom
periodu tijekom 2004. godine), iznosile su
oko 520 mm, a u drugoj vegetaciji (2005. godine), oko
100 mm više.


Usporedba površinskih slojeva tala pokazuje značajnu
razliku između dva navedena lokaliteta i to pogotovo
u udjelu glinenih čestica (<0,002 mm) (tablica 3.).
Tlo u rasadniku “Zdenački Gaj” sadrži manje gline
(19,8 %), u odnosu na tlo u rasadniku “Jastrebarsko”
(25,7 %). Minerali gline tj. filosilikati određuju brojne
kemijske reakcije u tlu iz razloga što posjeduju zna




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 34     <-- 34 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
čajnu površinu na kojoj je moguća pojava sorpcije iona
iz otopine tla. Sorpcija se može definirati kao akumulacija
čestica na dodiru između čvrste faze i otopine tla.
Povećana mogućnost sorpcije na tlima s povećanim
udjelom gline vjerojatan je razlog što unatoč većem sadržaju
hraniva (N,P,K), tlo u rasadniku “Jastrebarsko”
pokazuje manju produktivnost u odnosu na tlo na području
rasadnika “Zdenački Gaj”. Povećano zadržavanje
hraniva na površini glinenih čestica uzrokuje
njihovu manju dostupnost biljkama, te je s tim u vezi
moguć njihov slabiji rast. Drugi vjerojatni razlog slabijeg
razvoja biljaka su lošija vodnofizikalna svojstva tla
na području rasadnika “Jastrebarsko”. Prema teksturi
teže tlo u rasadniku “Jastrebarsko”, ima lošiju aeriranost
u zoni korijena, što zbog produljenja redukcijskih
uvjeta pogoduje lošijim vodno-zračnim uvjetima u tlu.


Prateći dinamiku nicanja istraživanih uzoraka lužnjaka
i kitnjaka (tablice 4. i 4a., 5. i 5a., grafikoni 1. i
1a., 2. i 2a.), razvidno je kako uzorak najkrupnijeg žira
hrasta kitnjaka, u oba rasadnika ima izraženu povećanu
energiju klijavosti. Isto tako, na kraju vegetacije, u oba
rasadnika izražen je veći postotak izniklih biljaka iz
najkrupnijeg žira kitnjaka.


Visine biljaka na kraju prve (1+0), i druge (2+0) vegetacije,
kod obje istraživane vrste pokazuju razlike
uvjetovane krupnoćom sjemena (tablice 1., 2., 6. i 7.,
gra fikoni 3. i 4.). Slične rezultate potvrđuju Matić i
dr. (1996). U ovisnosti o razlici u krupnoći žira (volumen,
masa), kod jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica
lužnjaka, na oba lokaliteta područja istraživanja, dobivamo
od 10 do 40 % različite visine u korist žiru veće
krupnoće. Kod istraživanih uzoraka hrasta kitnjaka,
isto je još izraženije.


Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela, kod
istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka u starosti 2+0,
također pokazuje izražene razlike uvjetovane krupnoćom
žira (tablica 8., grafikoni 5. i 6.). Kod oba istraživana
uzorka, iz žira krupnijeg do 50 %, dobili smo
sadnice, mase suhe tvari nadzemnog dijela veće od 40
do 140 %. Kod uzoraka od 2,5 do 3,5 puta krupnijeg
žira (uzorak 1), masa suhe tvari nadzemnog dijela
(2+0), veća je za 2 do 5 puta (tablice 1., 2. i 8.).


Sva tri uzorka lužnjaka i kitnjaka, pokazuju izrazito
veće visine, kao i masu suhe tvari nadzemnog dijela, u
rasadniku lakšeg mehaničkog sastava tla.


ZAKLJUČAK – Conclusion


Istražujući utjecaj krupnoće žira lužnjaka (Quercus
robur L.), i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), kao čimbenik
rasta i razvoja biljaka, došli smo do određenih
zaključaka, a neki potvrđuju dosadašnja istraživanja
naših i stranih autora.


Utjecaj krupnoće žira na visinu jednogodišnjih
(1+0), i dvogodišnjih (2+0), biljaka lužnjaka i kitnjaka,
izražen je na oba lokaliteta rasadničkog dijela testa
(grafikoni 3. i 4., tablice 1., 2., 6. i 7.). Uzorci žira hrastova
lužnjaka i kitnjaka veće krupnoće, daju jednogodišnje
i dvogodišnje sadnice izrazito većih visina.


Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela, kod
istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka u starosti 2+0,
također pokazuje izražene razlike uvjetovane krupnoćom
žira (tablica 8., grafikoni 5. i 6.). U ovisnosti o
krupnoći žira, masa suhe tvari nadzemnog dijela biljaka
hrastova lužnjaka i kitnjaka u starosti 2+0, može
biti veća od 2 do 5 puta.


Sva tri uzorka lužnjaka i kitnjaka, pokazuju izrazito
veće visine, kao i masu suhe tvari nadzemnog dijela, u
rasadniku lakšeg mehaničkog sastava tla.


LITERATURA – References


Brookes, P. S., D. L. Wigston, 1979: Variation of
morphological and chemichal characteristics of
acorns from population of Quercus petraea
Lieb., Q. robur L. and their hybrids. Watsonia


12: 315–324.
Dupouey, L. J., V. Badeau, 1993: Morphological
variability of oaks (Quercus robur L. Quercus
petraea Liebl., Quercus pubescens Wild.) in
northeastern France: preliminary results. Ann.
Sci. For. 50/Suppl. 1: 35–40. Elsevier/INRA.
Elsner, G. 1993: Morphological variability of oak
stands (Quercus petraea and Quercus robur) in
northern Germany. Ann. Sci. For. 50/Suppl. 1:
228–232. Elsevier/INRA.


Gradečki, M., K. Poštenjak, V. Topolovec,
1993: Analiza nekih kvalitativnih osobina sjeme
na hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u
Hr vatskoj. Radovi Šumar. inst. 28/1–2: 37–54.
Jas trebarsko.


Gradečki, M., K. Poštenjak, V. Topolovec,
1996: Investigation of laboratory and nursery
germination of common oak seed from seed
stands and their height growth. U: Unapređenje
proizvodnje biomase šumskih ekosustava, 271–


281. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb.
Herman, J. 1971: Hrast lužnjak (Quercus robur L.).
Šumarska dendrologija, 243–252. Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 35     <-- 35 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
Jansen, S. J. 1993: Variation of growth in Danish zones and districts of Croatia. Rad. Šumar. inst.


provenancetrials with oak (Quercus robur L. and 34 (2): 53–76, Jastrebarsko.


Quercus petraea Liebl.). Ann. Sci. For. 50/ -Roth, V. 2001: Some characteristics of peduncled oak


Suppl. 1: 203-207. Elsevier/INRA. (Quercus robur L.) Seedlings 1+0 originating
Matić,S., N. Komlenović, S. Orlić, M. Orša -from different seed zones and seed units of Croa


nić, 1996: Nursery production of pedunculate tia. U: Znanost u potrajnom gospodarenju hrvat


oak. U: Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 423–425. Hr-skim šumama. Znanstvena knjiga: 243–252,


vatska akademija znanosti i umjetnosti, “Hrvat-Zagreb.


ske šume” doo, Zagreb.


Roth, V., T. Dubravac,2004: Results of an investiOrlić,
S. 2000: Production of peduncled oak see-gation of the quality of acorn of peduncled oak


dlings (Quercus robur L.) in Croatia from 1992 (Quercus robur L.) and sessile-flowered oak


to 1998. Rad. Šumar. inst. 35 (1): 83–90, Jastre-(Quer cus petraea Liebl.) damaged by insects


barsko. and fun gi. Rad. Šumar. inst. 39 (1): 5–18, Jastre


barsko.


Regent, B. 1972: U: Šumsko sjemenarstvo, 164–165.


Poslovno udruženje šumsko privrednih organi-Vyscot, M. 1958: Pesteni dubu. Praha.


zacija, Zagreb.


Roth, V. 1999: Some characteristics of peduncled oak
(Quercus robur L.) seed from different seed


SUMMARY: Investigations were carried out on three samples of Peduncled
oak (Quercus robur L.) and three samples of Sessile-flowered oak (Quercus
petraea Liebl.), of different plumpness (Table 1).


Seeding was performed on two locations in November 2003 in the forest
nursery of the Division for Nursery Production, Forest Research Institute, Jastrebarsko
(45o 40’ N, 15o 39’ E) and in the nursery “Zdenački Gaj” (45o 35’
N, 17o 05’ E), Forestry Office of “Grubišno polje”.


At the end of the first vegetation (15th October, 2004) measurement of
heights of the investigated samples was performed. At the end of the second
vegetation (Autumn 2005) measurements of the heights were performed, and
on an average sample determination was also made of the mass of dry matter
in the above ground part of the investigated Peduncled oak and Sessile-flowered
samples (2+0).


Influence of the acorn plumpness on the height of one-year plants (1+0)
and two-year plants (2+0) of Peduncled oak and Sessile-flowered oak, was
evident on both localities in the nursery part of the test (Tables 1 & 2, 6 & 7,
Graphs 3 & 4). Bigger acorns of pedunculate and sessile oak produce one-
and two-year old seedlings of significantly greater height.


The quantity (mass) of the dry matter in the above ground part of the investigated
samples of Peduncled oak and Sessile-flowered oak, at the age of
2+0, also showed marked differences, conditioned by the plumpness of acorn
(Table 8, Graphs 5 & 6). According to the acorn size, biomass of dry matter of
above-ground parts of seedlings of pedunculate and sessile oak at age of two
years can be two to five times greater.


Increased ability of sorption in soils with greater clay content is probable
cause for lower productivity of soil in “Jastrebarsko” nursery, inspite of its
greater content of nutrients (N, P and K). Retention of nutrients on the surface
of clay particles makes them inaccessible to the plants, and causes reduced
growth of seedlings. Another probable cause of weaker growth of seedlings is
the impaired water holding characteristics of soil in “Jastrebarsko” nursery.
According to the soil texture, heavier soil in “Jastrebarsko” has a lower aeration
in the rooting zone, which together with prolongation of reduction condi




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 36     <-- 36 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
tions favors inferior water-air conditions in comparison to the “Zdenački Gaj”
nursery.


All three samples of Peduncled oak and Sessile-flowered oak showed markedly
greater heights, as well as the mass of dry matter in the above ground
part, in the nursery with lighter mechanical composition of soil.


Key words: acorn plumpness, plant heights, Peduncled oak (Quercus
robur L.), Sessile-flowered oak (Quercus petraea Liebl.)