DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 28 <-- 28 --> PDF |
V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266 UVOD I PROBLEMATIKA – Introduction and problems Prirodna obnova u našim hrasticima značajno izostaje i iz godine u godinu sve je nepotpunija, odnosno umjetna je intervencija sjetvom sjemena ili sadnjom biljaka sve nužnija i učestalija Orlić (2000). Posebnu pozornost moramo posvetiti onim čimbenicima na koje možemo utjecati uzgojnim zahvatima provedivim u praksi, sa svrhom osiguranja prirodne obnove šumskih sastojina. Izrazito važan čimbenik prirodne obnove je redoviti urod kvalitetnog sjemena (žira). Urodom i kakvoćom sjemena, kao i rasadničkom proizvodnjom lužnjaka (Quercus robur L.) i kitnjaka (Quer cus petraea Liebl.), bavili su se i bave se mnogi naši i strani istraživači i znanstvenici. Morfološke ka rak teristike žira lužnjaka i kitnjaka istraživali su Brookes i Wigston (1979). Morfološku varijabilnost hrasta lužnjaka, kitnjaka i sladuna u Francuskoj, opisuju Dupouey i Badeau (1993), lužnjaka i kitnjaka u Nje mačkoj Elsner (1993), a u Danskoj Jensen (1993). O nekim kvalitativnim osobinama sjemena hrasta lužnjaka pišu Gradečki, Poštenjak, Topolovec (1993), i Roth (1999). Matić i dr. (1996), u Monografiji Hrast lužnjak u Hrvatskoj, navode, kako je važno sakupljati žir veće apsolutne mase, odnosno krupniji, jer postoji veza između krupnoće žira i visine biljaka u juvenilnoj fazi. U svezi s tim, autori citiraju VYSKOT-a (1958), koji je istraživao navedenu problematiku. MATERIJAL I METODE – Material and methods Ispitivani žir je iz uroda 2003. godine. Žir hrasta lužnjaka potječe iz Priznate sjemenske sastojine (PSS), “Zdenački Gaj – Prespinjača”, Odjel 2a, Šumarija Grubišno Polje, dok je žir hrasta kitnjaka podrijetlom iz PSS “Virovitička Bilogora”, Odjel 47a, 48b, Šumarija Virovitica. Za svaku vrstu, okularnom procjenom oblikovano je po tri uzorka od 20 kg različite krupnoće žira. (1-krupni, 2-srednji i 3-sitni žir). Prosječna masa žira za svaki uzorak, određena je prema prosječnom broju žirova u četiri poduzorka od 1000 g. Prije vaganja svim je poduzorcima ujednačena vlažnost žireva na 35 %. Duljina i promjer žira svakog uzorka mjereni su na poduzorku od 400 komada, s točnošću očitanja od 0,1 mm. Prosječni volumen žira u uzorku izračunat je prema formuli: duljina x (promjer/2)2 x /3 (Harmer 2000). Rasadnički dio pokusa postavljen je u rasadnicima “Jastrebarsko” (45°40’ N, 15°39’ E) i “Zdenački Gaj” (45°35’ N, 17°05’ E). Prije postavljanja pokusa, u oba rasadnika uzeti su prosječni površinski uzorci tala, čije su analize obavljene u pedološkom laboratoriju Odjela za ekologiju i uzgajanje šuma, Šumarskog instituta, Jastrebarsko. U svakom rasadniku prema randomiziranoj blok metodi s tri repeticije, postavljen je pokus za svaku ispitivanu vrstu. Žir je posijan u studenom 2003. go- dine. U svakoj repeticiji posijano je 100 žireva (gredica širine 1 m, sijano je u 5 redi po 20 žireva na 2 dužna metra. Sjeme je pokriveno tlom u debljini oko 2–3 cm). Kroz dvije vegetacije (2004. i 2005. godine), površina pokusa nije navodnjavana niti prihranjivana. Tijekom prve vegetacije praćena je dinamika nicanja brojanjem izniklih biljaka u razdoblju od 27. travnja do 1. lipnja, u intervalima od sedam dana (ukupno 6 mjerenja). Nakon prve vegetacije (15. listopada), utvrđen je broj ukupno izniknulih biljaka i izmjerene su im visine. Nakon druge vegetacije (u listopadu 2005. Fotografija 1. Istraživani uzorci žira lužnjaka (Q .r.) i kitnjaka (Q. p.) Photo 1Samples of acorns of pedunculate (Q. r.) and sessile oak (Q. p.) godine), izmjerene su visine biljaka i određena je biomasa nadzemnog dijela biljke u suhom stanju. Za određivanje biomase slučajnim je odabirom za svaku veličinu žira izdvojeno po 10 biljaka iz svake repeticije (ukupno 30 po uzorku). Biljke su odsijecane u razini s tlom i sušene u sušioniku na temperaturi od 105 °C do konstantne mase. Promatran je samo drvenasti dio stabljike (bez lišća). Visine biljaka istraživanih uzoraka, statistički su obrađene u programu “Excel”, “T” – test, uz pretpostavku jednakih varijanci s 95 % jamstvom značajnosti. Podaci o srednjim mjesečnim temperaturama zraka, kao i o količini oborina u vegetacijskom razdoblju 2004. i 2005. godine, dobiveni su s Meteoroloških postaja Jastrebarsko (45°46’ N, 15°38’ E) i Daruvar (45°36’ N, 17°14’ E). |