DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 33     <-- 33 -->        PDF

V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266
Tablica 8. Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela biljaka,
istraživanih uzoraka lužnjaka (Q.r.) i kitnjaka
(Q.p.), u starosti 2+0 (u gramima)


Table 8 Quantity (mass) of dry matter in the above
ground part of the investigated Peduncled oak
(Q.r.) and Sessile-oak samples (Q.p.), age 2+0
(in grams)


Vrsta “Jastrebarsko” (g) “Zdenački Gaj” (g)
Q.r. 1 10,18 18,94
Q.r. 2 6,38 13,48
Q.r. 3 2,72 9,55
Q.p. 1 12,50 30,00
Q.p. 2 3,39 14,48
Q.p. 3 2,50 6,35


Grafikon 5. Prosječna masa suhe tvari nadzemnog dijela biljaka,
uzoraka hrasta lužnjaka (Q.r.), na kraju druge (2+0)
vegetacije (u gramima)


Graph 5 Average mass of dry matter in the above ground part
of the Peduncled oak samples (Q.r.) at the end of the
second year (2+0) of vegetation (in grams)


Grafikon 6. Prosječna masa suhe tvari nadzemnog dijela biljaka,
uzoraka hrasta kitnjaka (Q.p.), na kraju druge (2+0)
vegetacije (u gramima)


Graph 6
Average mass of dry matter in the above ground part of
the Sessile-flowered oak (Q.p.) samples at the end of
the second year (2+0) of vegetation (in grams)


RASPRAVA – Discussion


Iz navedenog (fotografija 1., tablice 1. i 2., slike 1. i
2.), razvidne su razlike između istraživanih uzoraka
žira hrastova lužnjaka i kitnjaka. Krupnoćom se posebno
ističu uzorci (Q.r. 1) i (Q.p. 1). Opisujući sjeme
hras tova lužnjaka i kitnjaka, Regent (1972) navodi
kako u 1 kg ima od 130 do 290 komada žira lužnjaka,
dok se u 1 kg kitnjaka nalazi od 140 do 350 komada.
Isto tako Herman (1971) za lužnjak navodi od 177 do
325 komada žira u kilogramu. Roth (1999), istražujući
svojstva 14 uzoraka žira iz cijelog područja pridolaska
hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, dobiva vrijednosti
od 131 do 226 komada u kilogramu. Potrebno je napomenuti
kako je autor istraživao žir iz Priznatih sjemenskih
sastojina (PSS), koji je u pravilu veće krupnoće.


U našem istraživanju, uzorak žira lužnjaka (Q.r. 1),
ima 89 komada u kilogramu, dok uzorak kitnjaka (Q.p.
1) ima prosječno 85 komada u 1 kg, a rijetko se događa
da lužnjak i kitnjak rađaju ovako krupnim sjemenom.
Godine 2003., u navedenim sastojinama došlo je do
uroda ovakve krupnoće i otuda potječu grupe iz kojih


su uzeti prosječni uzorci. Naglašavamo kako su sastojine
iz kojih su ova dva uzorka, Priznate sjemenske sastojine
(PSS), koje u pravilu rađaju sjemenom veće
krupnoće (Roth 1999).


Rasadnički dio istraživanja postavljen je na dva lokaliteta.
Tijekom vegetacijskog razdoblja 2004. go-
dine, prosječne temperature u oba rasadnika bile su
podjednake i iznosile su oko 16 °C. U vremenu vegetacije
pala je i podjednaka količina oborina, koje su bile
vrlo slično raspoređene. Tijekom prve vegetacije (u vegetacijskom
periodu tijekom 2004. godine), iznosile su
oko 520 mm, a u drugoj vegetaciji (2005. godine), oko
100 mm više.


Usporedba površinskih slojeva tala pokazuje značajnu
razliku između dva navedena lokaliteta i to pogotovo
u udjelu glinenih čestica (<0,002 mm) (tablica 3.).
Tlo u rasadniku “Zdenački Gaj” sadrži manje gline
(19,8 %), u odnosu na tlo u rasadniku “Jastrebarsko”
(25,7 %). Minerali gline tj. filosilikati određuju brojne
kemijske reakcije u tlu iz razloga što posjeduju zna