DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 34 <-- 34 --> PDF |
V. Roth, T. Dubravac, I. Pilaš, S. Dekanić, Z. Brekalo: KRUPNOĆA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 257-266 čajnu površinu na kojoj je moguća pojava sorpcije iona iz otopine tla. Sorpcija se može definirati kao akumulacija čestica na dodiru između čvrste faze i otopine tla. Povećana mogućnost sorpcije na tlima s povećanim udjelom gline vjerojatan je razlog što unatoč većem sadržaju hraniva (N,P,K), tlo u rasadniku “Jastrebarsko” pokazuje manju produktivnost u odnosu na tlo na području rasadnika “Zdenački Gaj”. Povećano zadržavanje hraniva na površini glinenih čestica uzrokuje njihovu manju dostupnost biljkama, te je s tim u vezi moguć njihov slabiji rast. Drugi vjerojatni razlog slabijeg razvoja biljaka su lošija vodnofizikalna svojstva tla na području rasadnika “Jastrebarsko”. Prema teksturi teže tlo u rasadniku “Jastrebarsko”, ima lošiju aeriranost u zoni korijena, što zbog produljenja redukcijskih uvjeta pogoduje lošijim vodno-zračnim uvjetima u tlu. Prateći dinamiku nicanja istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka (tablice 4. i 4a., 5. i 5a., grafikoni 1. i 1a., 2. i 2a.), razvidno je kako uzorak najkrupnijeg žira hrasta kitnjaka, u oba rasadnika ima izraženu povećanu energiju klijavosti. Isto tako, na kraju vegetacije, u oba rasadnika izražen je veći postotak izniklih biljaka iz najkrupnijeg žira kitnjaka. Visine biljaka na kraju prve (1+0), i druge (2+0) vegetacije, kod obje istraživane vrste pokazuju razlike uvjetovane krupnoćom sjemena (tablice 1., 2., 6. i 7., gra fikoni 3. i 4.). Slične rezultate potvrđuju Matić i dr. (1996). U ovisnosti o razlici u krupnoći žira (volumen, masa), kod jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica lužnjaka, na oba lokaliteta područja istraživanja, dobivamo od 10 do 40 % različite visine u korist žiru veće krupnoće. Kod istraživanih uzoraka hrasta kitnjaka, isto je još izraženije. Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela, kod istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka u starosti 2+0, također pokazuje izražene razlike uvjetovane krupnoćom žira (tablica 8., grafikoni 5. i 6.). Kod oba istraživana uzorka, iz žira krupnijeg do 50 %, dobili smo sadnice, mase suhe tvari nadzemnog dijela veće od 40 do 140 %. Kod uzoraka od 2,5 do 3,5 puta krupnijeg žira (uzorak 1), masa suhe tvari nadzemnog dijela (2+0), veća je za 2 do 5 puta (tablice 1., 2. i 8.). Sva tri uzorka lužnjaka i kitnjaka, pokazuju izrazito veće visine, kao i masu suhe tvari nadzemnog dijela, u rasadniku lakšeg mehaničkog sastava tla. ZAKLJUČAK – Conclusion Istražujući utjecaj krupnoće žira lužnjaka (Quercus robur L.), i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.), kao čimbenik rasta i razvoja biljaka, došli smo do određenih zaključaka, a neki potvrđuju dosadašnja istraživanja naših i stranih autora. Utjecaj krupnoće žira na visinu jednogodišnjih (1+0), i dvogodišnjih (2+0), biljaka lužnjaka i kitnjaka, izražen je na oba lokaliteta rasadničkog dijela testa (grafikoni 3. i 4., tablice 1., 2., 6. i 7.). Uzorci žira hrastova lužnjaka i kitnjaka veće krupnoće, daju jednogodišnje i dvogodišnje sadnice izrazito većih visina. Količina (masa) suhe tvari nadzemnog dijela, kod istraživanih uzoraka lužnjaka i kitnjaka u starosti 2+0, također pokazuje izražene razlike uvjetovane krupnoćom žira (tablica 8., grafikoni 5. i 6.). U ovisnosti o krupnoći žira, masa suhe tvari nadzemnog dijela biljaka hrastova lužnjaka i kitnjaka u starosti 2+0, može biti veća od 2 do 5 puta. Sva tri uzorka lužnjaka i kitnjaka, pokazuju izrazito veće visine, kao i masu suhe tvari nadzemnog dijela, u rasadniku lakšeg mehaničkog sastava tla. LITERATURA – References Brookes, P. S., D. L. Wigston, 1979: Variation of morphological and chemichal characteristics of acorns from population of Quercus petraea Lieb., Q. robur L. and their hybrids. Watsonia 12: 315–324. Dupouey, L. J., V. Badeau, 1993: Morphological variability of oaks (Quercus robur L. Quercus petraea Liebl., Quercus pubescens Wild.) in northeastern France: preliminary results. Ann. Sci. For. 50/Suppl. 1: 35–40. Elsevier/INRA. Elsner, G. 1993: Morphological variability of oak stands (Quercus petraea and Quercus robur) in northern Germany. Ann. Sci. For. 50/Suppl. 1: 228–232. Elsevier/INRA. Gradečki, M., K. Poštenjak, V. Topolovec, 1993: Analiza nekih kvalitativnih osobina sjeme na hrasta lužnjaka iz sjemenskih sastojina u Hr vatskoj. Radovi Šumar. inst. 28/1–2: 37–54. Jas trebarsko. Gradečki, M., K. Poštenjak, V. Topolovec, 1996: Investigation of laboratory and nursery germination of common oak seed from seed stands and their height growth. U: Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, 271– 281. Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb. Herman, J. 1971: Hrast lužnjak (Quercus robur L.). Šumarska dendrologija, 243–252. Zagreb. |