DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 38 <-- 38 --> PDF |
T. Jakovljević, K. Berković, G. Tartari, B. Vrbek, J. Vorkapić-Furač: ATMOSFERSKA TALOŽENJA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 267-278 UVOD – Introduction S obzirom na činjenicu da su najvažniji uzročnici propadanja šuma onečišćenja prisutna u zraku, 1985. godine je u okviru Konvencije UN i Europske komisije o prekograničnom onečišćenju (CLRTAP) osnovan Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja onečišćenja iz zraka na šume (International Cooperative Programe on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests, skraćeno ICP Forests) (Selet ko vić i Potočić, 2004). Zadatak spomenutog programa je prikupljanje podataka o stanju šuma. U tu svrhu provode se intenzivna i stalna motrenja šumskih ekosustava Europe, kako bi se utvrdila oštećenost uzrokovana onečišćenjima atmosfere i drugim čimbenicima, koji utječu na stanje šuma. (Mosello i sur. 2005). Izabrano je više od 860 ploha intenzivnog motrenja u najvažnijim šumskim ekosustavima u 30 europskih zemalja (Lorenz i Fischer, 2006). Na svakoj plohi intenzivnog motrenja prikupljani su sljedeći podaci: broj ploha, broj stabala, vrsta drveća, podaci o tlu, podaci o lišću/iglicama, podaci o atmosferskim taloženjima, podaci o rastu drveća, meteorološki podaci te zemljopisni i topografski položaj plohe. Cilj praćenja atmosferskih taloženja šumskim plohama Europe Purpose of monitoring atmospheric deposition in forested European sites Glavni zadatak intenzivnog motrenja je bolje promišljanje utjecaja zagađenja zraka na šumske ekosustave, posebice utjecaja količine sumporovih oksida (SO), dušikovih oksida (NO) i amonijaka (NH3). Da x y bi se postigao cilj treba obratiti pozornost na odnos između količine taloženih tvari i parametara, koji utječu na promjene ekosustava (Ulrich 2006). Za ispitivanja oborinskih taloženja u šumi uzimaju se uzorci dobiveni metodama: prokapljivanja (eng. throughfall, THR), mokrog taloženja tj. taloženja iz oborina na otvorenom području (eng. bulk open field, BOF) i procjeđivanja po površini stabla (eng. stemflow, STF). Taloženja ispod krošanja i debla stabala su obično veća od taloženja na otvorenom području, zbog ispiranja tvari s lišća. Prilikom prolaska atmosferskih oborina preko krošanja i debla moguće je promatrati dva procesa: 1. Ispiranje: otopina koja sadrži većinu nutritivnih elemenata s debla se sljeva i dovodi do povećanja koncentracija tih elemenata u uzorku dobivenom prokap ljivanjem. 2. Apsorpcija: Lišće apsorbira većinom dušikove spojeve iz oborina, što dovodi do smanjenja njihove koncentracije u uzorcima dobivenim prokapljivanjem u usporedbi s uzorcima dobivenim mokrim taloženjem. Pasivna difuzija je glavni uzrok povećanja koncentracije aniona pri prokapljivanju, dok pasivna difuzija i ionska izmjena utječu na koncentraciju kationa uzoraka dobivenih procjeđivanjem. Udio izmjene u kroš njama i deblu ovisi o vrsti drveta i ekološkim uvjetima kao što su: sezonska raspodjela lišća, opskrbljenost tla hranjivima, gnojidba, biotički stres (oštećenja uzrokova na insektima), abiotički stres (suša i ekstremne tempe rature) te prisutnost različitih zagađivala (Fre ies leben i Ridder 2005). Slika 1. Metode mjerenja taloženja u šumi Figure 1 Methods for measuring deposition in forest (Foto: Boris Vrbek) |