DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 39     <-- 39 -->        PDF

T. Jakovljević, K. Berković, G. Tartari, B. Vrbek, J. Vorkapić-Furač: ATMOSFERSKA TALOŽENJA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 267-278
Fizikalno-kemijska ispitivanja i uvođenje novih analitičkih metoda određivanja
fosfora i amonijakalnog dušika


Phisical and chemical analyses and implementation of new analitical methodsfor determination of phosphorus and ammonia


Fizikalno-kemijske analize uzoraka obuhvaćaju
određivanja; pH, provodljivosti, ukupnog alkaliteta,
aniona (sulfati, nitrati, kloridi), ukupnog fosfora, amonijakalnog,
ukupnog i organskog dušika, kationa (natrij,
kalij, magnezij, kalcij, aluminij, kobalt, krom,
kadmij, bakar,olovo, nikal, cink) te otopljenog organskog
ugljika (ICP Forests 2006). Analiza kationa i
aniona ukazuju kako nije dovoljno mjeriti samo koncentraciju
pojedinih elemenata u otopini, već količinu
treba svesti na g/m2 ili kgha-1, kako bi se dobio uvid u
količinu taloženja i ispiranja u nekom šumskom ekosustavu
(Vrbek 2002).


Istraživački laboratorij za kemiju voda u Talijanskom
institutu za ispitivanja ekosustava (CNR Istituto
per lo Studio degli Ecosistemi) u Verbania Pallanza
uključen je u ICP Forests program.U njemu se više od
20 godina provode istraživanja u području kemije površinskih
i oborinskih voda, korištenjem standardnih (re fe
rent nih) metoda i uvođenjem novih metoda u svrhu
unapređenja postojeće metodologije korištene u međunarodnim
istraživačkim programima. Postojeće standardne
metode korištene do sada za određivanje fosfora i
amonijakalnog dušika u uzorcima voda su spektrofotometrijske
analize na UV/VIS spektrofotometru. Cilj is tra
živanja je utvrditi primjenjivosti nove kolorimetrijske
metode na Automated Discrete Analyser AQ2 za određivanje
fosfora i amonijakalnog dušika na uzorke prikup ljene
na ICP Forests Level II plohama.


Picea abies Karst. – obična smreka
Fagus sylvatica L. – obična bukva
Quercus cerris L. – hrast cer
Quercus petraea (Matt.) Liebl. - hrast kitnjak
Quercus ilex L. – hrast crnika


Fosfor u atmosferskim taloženjima


Fosfor se u oborinama nalazi isključivo kao fosfat,
koji je najčešće zastupljen u obliku ortofosfata, polifosfata
ili organski vezanog fosfata. Izvori prisutnih fosfata
su različiti i potječu od: čestica stijena, živih i neživih
organizama, komponenata koje se isparavanjem oslobađaju
iz biljaka i spojeva, koji nastaju pri požarima i izgaranjima
fosilnih goriva. Općenito, količine prisutnog
fosfora u oborinama su manje u odnosu na količine dušika.
U kontinentalnom području glavni izvor fosfora u
oborinama je prašina stvorena erozijom tla, te urbanim i
industrijskim zagađenjima atmosfere. U planinskim područjima
određena je veća količina fosfora u ljetnim
mjesecima, a povećava se i količina nakupljenih nutrije-


Dušik u atmosferskim taloženjima


Slika 2. ICP Level II plohe u Italiji


Figure 2 ICP Level II plots in Italy


– Phosphorus in atmosferic deposition
nata u snijegu i ledu tijekom zime, koji u uzorke dospijevaju
otapanjem u proljeće. Sadržaj fosfora u oborinama
je relativno nizak, manji od 30 µg L-1 u nezagađenim područjima,
dok se u urbano-industrijskim zonama povećava
na preko 100 µg L-1. Male količine fosfora u
atmosferi pokazuju, da ispiranja s krošanja doprinose
količinom više od 90 % fosfora u uzorcima dobivenim
prokapljivanjem. Manje količine fosfora u uzorcima dobivenim
prokapljivanjem mogu potjecati od prisutne
zemljane prašine, posebno u šumama, koje su u blizini
obra đenih poljoprivrednih zemljišta ili od ptičjih izmeta
(ICP Forests 2006).


– Nitrogen in atmosferic deposition
Količina dušika dospijelog iz atmosfere, općenito se izravnim ispiranjem tla. Promatra li se detaljnije, kolismatra
neznatnom u usporedbi s onom koja je dobivena čina dušika iz atmosfere, koja putem oborina dospije u