DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 41 <-- 41 --> PDF |
T. Jakovljević, K. Berković, G. Tartari, B. Vrbek, J. Vorkapić-Furač: ATMOSFERSKA TALOŽENJA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 267-278 Istraživanja su se temeljila na: 1. izboru metode za uspoređivanje – odabrana je meto da korištena kroz duži period, a njeni su rezultati točni, potvrđeni analizom referentnih materijala i komparativnim laboratorijskim ispitivanjima. U ovom radu referentna metoda je spektrofotometrijska metoda, 2. broju analiziranih uzoraka – 88 analiza fosfora i 74 amo nijakalnog dušika, 3. jednostrukom ili dvostrukom mjerenje – jednostru ko mjerenje uzoraka referentnim metodama i no vom metodom te dvostruko mjerenje laboratorijskog referentnog materijala zbog praćenja ponovljivosti, 4. razdoblju u kojemu se provode određivanja – kod analiza novom metodom i usporedbe s referentnom metodom određivanja provode se više od 20 dana, nije bilo nužno mjeriti više od 2 do 5 uzoraka dnev no, analize su provedene u razdoblju od 3 mjeseca, 5. stabilnosti uzoraka – unutar dva sata analiza i referentnom i novom metodom ili čuvanje uzoraka na + 4 °C, 6. grafičkoj analizi rezultata u određenom radnom području – za fosfor je područje koncentracija od 0,01-0,25 mg L-1, a za amonijakalni dušik područje kon centracija u području koncentracija od 0,05-2,00 mg L-1, 7. statističkoj obradi rezultata – deskriptivna statistika (srednja vrijednost, standardna devijacija, broj razma tranih rezultata, minimum, maksimum i medijan) za svaku metodu određivanja, kao i za razlike do bivene različitim metodama određivanja. Za sve statističke analize razina značajnosti od 5 % smatra se statistički značajnom. Za usporedbu referent ne metode i novih metoda korištena je metoda najmanjih kvadrata (linearna regresija). Testirana je značajnost procjene pojedinih parametara (t-testom), jednadžbe linearne regresije i izračunati su intervali pouzdanosti za procjenu parametara za 99,9 % vjerojatnost. U t - testu izračunato je da li je izraz: . 0 (4) gdje je: q – broj razmatranih rezultata, Md -srednja vrijednost razlika razmatranih rezultata, t -t Student za . stupnjeva slobode (... = .q–1. i razina pouzdanosti . . i Sd – standardna pogreška razlike. Vrijednosti Md i Sd su izračunate prema izrazima: (5) (6) gdje je: di – razlika između vrijednosti parametara istog uzorka određenih dvjema različitim metodama (Westgard 2003). Svi parametri analiza, kao i grafički prikazi, sačinjeni su korištenjem programa EXCEL. REZULTATI I RASPRAVA – Results and discussion U istraživanjima je kao referentna metoda za validaciju određivanja fosfora novom metodom automatskim analizatorom (AA AQ2) koristila spektrofotometrijska metoda (P S) i za validaciju nove metode određivanja amonijakalnog dušika automatskim analizatorom (AA AQ2) spektrofotomerijska metoda (AN S). Rezultati usporedbe razlika koncentracija fosfora i amo nijakalnog dušika određenih različitim metodama pra vilno su distribuirani oko pravca koji prolazi ishodištem, tako da je pola rezultata ispod pravca, a pola iznad pravca, koji prolazi ishodištem. Nultu hipotezu, koja je postavljena da su rezultati određivanja koncentracija fosfora dobiveni različitim metodama isti, odnosno, da su vrijednosti x i y grafičkog prikaza jednake, zadovolja va prikazani pravac y = x. Pridruživanjem rezul tata do bivenih određivanjem fosfora i amonijaklanog dušika spektro fotometrijskom metodom, rezultatima određivanja fos fora i amonijaklanog dušika automatskim analizatorom, vidljivo je područje u ko jem je odnos između rezulta ta dobivenih tim dvjema me todama linearan (sli ke 3 i 4). Na ovu činjenicu ukazuju i parametri dobiveni metodom najmanjih kvadrata (tablica 1).Veličina R2, koeficjent determinacije za određivanje fosfora iznosi 0,98 (0.R2. 1) što se može protumačiti time, da više od 98 % rasipanja izlaznih podataka potječe od linearne funkcijske ovisnosti y= ax + b, dok manje od 2 % rezultata otpada na rezidualno tzv. neobjašnjeno rasipanje uzrokovano slučajnom pogreškom (Westgard 2003). Kada se usporede vrijednosti deskriptivne statistike (tablica 1) sviju analiziranih rezultata fosfora dobivenih spektrofotometrijskom metodom (P S) i automat- skim analizatorom (AA AQ2) vidljiva je velika podudarnost rezultata.Vrijednosti koeficjenta regresije a (0,9736) i odsječka b (0,0017) dobivene u području ispitivanih koncentracija određivanih uzoraka dvjema različitim metodama, nisu statistički različite od 1, odnosno 0. Koeficjent korelacije (0,99) prema Roemer- Orphalovoj tablici (Vasilj, 2000) govo ri o potpunoj pozitivnoj korelaciji (r = 0,90 – 1,00). Na slici 4 prikazani su koeficjent regresije a (1,0654) i odsječak b (-0,0216) te koeficjent determina |