DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2009 str. 44 <-- 44 --> PDF |
T. Jakovljević, K. Berković, G. Tartari, B. Vrbek, J. Vorkapić-Furač: ATMOSFERSKA TALOŽENJA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXIII (2009), 267-278 tracija 0,50 do 0,80, a one se povećavaju porastom koncentracija amonijakalnog dušika i u većini slučajeva imaju negativnu vrijednost. Da bi se utvrdilo da li je ovaj odnos posljedica slučaja ili je značajan statistički, testirana je opravdanost korelacijskog koeficjenta.t-Testom je potvrđeno da rezultati dobiveni dvjema metodama uz razinu pouzdanosti od 99,9 % nisu značajno različiti, jer je intervalom (a±(txSa)) od 0,924 do 1,024 obuhvaćena idealna vrijednost 1 za koeficijent regresije a, a idealna vrijednost 0 za Slika 6. Usporedba razlika koncentracija amonijaklnog dušika određenih spekrofotometrijskom metodom, ANS i automatskim analizatorom, AAAQ2 Figure 6 Differences in concentrations determinated by spectophotomeric method, ANS and automatic anlyser, AAAQ2 odsječak b obuhvaćena je intervalom (b± (txSb)) od -0,003 do 0,006, intervalom (izraz 4) od -0,003 do 0,003 obuhvaćena je idealna vrijednost 0 za Md (tablica 1). Kada se regresijom utvrdila uzročno posljedična veza dviju varijabli, moguće je preko regresijske jednadžbe računski procijeniti vrijednost y za bilo koju vrijednost x bez mjerenja. (Zar, 1999). Na osnovi jednadžbe AA AQ2 = 0,9736 P S + 0,0017 može se predvidjeti kolika bi bila koncentracija fosfora u uzorku, kada bi se ona određivala automatskim analizatorom (AA AQ2) uz pomoć koncentracije određene spektrometrijskom metodom (P S). U području određivanih koncentracija amonijakalnog dušika 0,50 – 2,00 mg L -1 statistički obrađene vrijed nosti sviju analiziranih rezultata određenih spektrofotometrijskom metodom (AN S) i metodom automatskim analizatorom (AA AQ2 ) pokazuju male razlike u minimumu i standardnoj devijaciji rezultata, a neznatno veće u maksimumu dviju metoda (tablica 1). Na Slici 4, metodom najmanjih kvadrata na osnovi dobivenih podataka određeni su koeficijent regresije a (1,065) i i odsječak b (-0, 0216) te koeficjent determinacije (0,9875). Vrijednost regresijskog koeficjenta a različita je od 1, a odsječak b dobiven u danom području koncentracija uzoraka manji je od 0. Korelacijski koeficjent r prema Roemer-Orphalovoj tablici (Vasilj, 2000) govori o potpunoj pozitivnoj korelaciji (r = 0,70 – 1,00). t-Testom je potvrđeno, da rezultati (tablica 1) dobiveni dvjema metodama uz razinu pouzdanosti od 99,99 % i određene stupnjeve slobode nisu značajno različiti, jer je intervalom (a±(txS)) od 0,997 do 1,134 obuhvaćena a idealna vrijednost 1 za koeficjent regresije a i intervalom (b± (txSb)) od -0,097 do 0,054 obuhvaćena idealna vrijednost 0 za odsječak pravca b, te intervalom od -0,073 do 0, 018 za Md razlike aritmetičkih sredina (izraz 4) obuhvaćena je idealna vrijednost 0. U tablici 2 izračunate su vrijednosti granica detekcije (LOD) i kvantifikacije (LOQ) za fosfor i amonija- Tablica. 2.Vrijednosti LOD i LOQ za ispitivane metode Table 2 LOD and LOQ values for examine methods Analiza-Analyses Fosfor-Phosphorus Amonijakalni dušik-Ammonia Metoda-Method P S AAAQ2 AN S AA AQ2 LOD (µg L-1) 2 16 5 13 LOQ (µg L-1) 5 36 14 52 |